Nacionalni park Fruška gora – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 21: Red 21:
NA planini postoji i više arheoloških nalazišta (neolit, bakarno, bronzano i rimsko doba), kao i stari fruškogorski [[manastir]]i (ukupno 17), nastali od kraja 15. do 18. veka, poznati po specifičnoj arhitekturi, bogatim riznicama, bibliotekama i freskama. Središte uprave Nacionalnog parka je u [[Sremska Kamenica|Sremskoj Kamenici]].
NA planini postoji i više arheoloških nalazišta (neolit, bakarno, bronzano i rimsko doba), kao i stari fruškogorski [[manastir]]i (ukupno 17), nastali od kraja 15. do 18. veka, poznati po specifičnoj arhitekturi, bogatim riznicama, bibliotekama i freskama. Središte uprave Nacionalnog parka je u [[Sremska Kamenica|Sremskoj Kamenici]].


xuhgf bg fbfkjdnc c n zfv fvbcnvbnc fvn fnvbnvmfbvgjhfvb fdvn fkjvn fvnfjkghczkcxnc dskjcv fvjhg fkjvnh fghfgfjd df djh jffgfd jdb fdhfhd hjdvhfb vhfb bf fh jfh vjh bvb hjfdbj jj hc dnsb jhf j j zsd nbmj dhf hjd j cxh fjd hdf hh fhj gf v.
==Geografija==
Park čini usamljena ostrvska planina u [[Panonska nizija|Panonskoj niziji]]. Prema jugu i severu [[Fruška gora]] je jako razuđena planinskim i rečnim tokovima, pri čemu se od glavnog uskog grebena pružaju pojedinačni, bočni grebeni, najčešće sa vrlo strmim padinama. Severna padina Fruške gore je strmija u odnosu na južnu, usled podsecanja Dunava. Takođe, lesna zaravan koja okružuje Frušku goru, manje je širine i moćnosti na severnoj strani, usled pomenutih prilika.

[[Pašnjak|Pašnjaci]] i plodno [[zemljište]], [[vinograd]]i i [[voćnjak|voćnjaci]], ukrašavaju padine i niže delove Fruške gore, dok su površine koje se nalaze visinama iznad 300 metara nadmorske visine pokrivene gustim, listopadnim šumama.


==Naziv==
==Naziv==

Verzija na datum 13 septembar 2010 u 14:29

Nacionalni park Fruška gora
MUZP Kategorija II (Nacionalni park)


Lokacija:
Najbliži grad:
Koordinate: 45°10′00″N19°40′00″E
Površina:
Osnovan:
upravljan od:

Nacionalni park Fruška gora se nalazi u Vojvodini, u Srbiji, nedaleko od Novog Sada. Proglašen je 1960. g. Najviši vrhovi su Crveni čot (538 m), Orlovac (512 m) i turistički centar Iriški venac (490 m). Pruža se duž desne obale Dunava, duga 80, a široka 15 km. Stvaranje planine počelo u mezozoiku, pre 90 miliona godina; naučnici je nazivaju „ogledalo geološke prošlosti“ — na njoj su pronađene 164 životinjske fosilne vrste, stare oko 123 miliona godina. Frruška gora bogata je šumama hrasta, graba, bukve, lipe i drugog drveća; sa zaštićenih preko 50 biljnih vrsta.

NA planini postoji i više arheoloških nalazišta (neolit, bakarno, bronzano i rimsko doba), kao i stari fruškogorski manastiri (ukupno 17), nastali od kraja 15. do 18. veka, poznati po specifičnoj arhitekturi, bogatim riznicama, bibliotekama i freskama. Središte uprave Nacionalnog parka je u Sremskoj Kamenici.

xuhgf bg fbfkjdnc c n zfv fvbcnvbnc fvn fnvbnvmfbvgjhfvb fdvn fkjvn fvnfjkghczkcxnc dskjcv fvjhg fkjvnh fghfgfjd df djh jffgfd jdb fdhfhd hjdvhfb vhfb bf fh jfh vjh bvb hjfdbj jj hc dnsb jhf j j zsd nbmj dhf hjd j cxh fjd hdf hh fhj gf v.

Naziv

Naziv nacionalnog parka potiče od naziva istoimene planine, a naziv Fruška gora nosi u svom pridevskom obliku etnik „Frug“ u značenju Franak (proto-Francuz) tj. Frigijac (iz Male Azije) sa kojim rečima je, uostalom, etimološki srodna, te na taj način ime ove planine čuva uspomenu na zajednice davno nestale iz ovih krajeva.

Vanjski linkovi


Nacionalni parkovi Srbije Zastava Srbije
Đerdap | Kopaonik | Tara | Šar-planina | Fruška gora