Matija Petar Katančić – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

U redovima

Verzija na datum 12 septembar 2010 u 21:18

Matija Petar Katančić (lat. Mathias Petrus Katancsich; Valpovo, 12. avgust 1750. - Budim, 24. maj 1825), slavonski književnik, latinist, univerzitetski profesor poetike, arheologije i numizmatike te knjižnički kustos. Studirao je teologiju i estetiku u Budimu. Kao mlad je ušao u franjevce. Dugo je godina bio profesor u Osijeku, Zagrebu i Pešti; na peštanskom univerzitetu predavao je arheologiju.

Prevodilac je prvog celovitog Svetog pisma na ilirski jezik (prevod objavljen 1831. prvi put). Predstavnik je kasnog pseudoklasičnog pesništva. Ode piše po ugledu na Horacija, a pastirske pesme po ugledu na grčko i latinsko bukoličko pesništvo.

Njegove prigodne latinske pesme, napisane po uzoru na Horacija i izdate u zbirci Jesenji plodovi (Fructus autumnales, 1791), pokazuju da je bio temeljno klasički obrazovan i vešt versifikator. Vredna su mu i dva književnoteorijska spisa: Kratka napomena o prozodiji ilirskoga jezika (Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio, 1791) i Knjižica o ilirskom pesništvu izvedena po zakonima estetike (De poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus, 1817). U prvom spisu daje prvi pokušaj da se razrade načela za gradnju stihova u klasičnim metrima, a u drugom prvi razmatra ilirsku književnost s estetskog stajališta.

Tvorac je prve arheološke rasprave na području današnje Hrvatske, pod naslovom Rasprava o miljokazu (Dissertatio de columna milliaria), u kojoj opisuje rimskom miljokaz pronađen kod Osijeka.

@@ Red 1: / Red 1: @@
-'''Matija Petar Katančić''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Mathias Petrus Katancsich'', [[Valpovo]], [[12. kolovoza]] [[1750]]. - [[Budim]], [[24. svibnja]] [[1825]].), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik, [[Hrvatski latinizam|latinist]], sveučilišni profesor [[Poetika|poetike]], [[Arheologija|arheologije]] i [[Numizmatika|numizmatike]] te knjižnički kustos. Studirao je [[Teologija|teologiju]] i [[Estetika|estetiku]] u [[Budim]]u. Kao mlada osoba ušao je u [[franjevci|franjevce]]. Dugo je godina bio profesorom u [[Osijek]]u, [[Zagreb]]u i [[Pešta|Pešti]]. Na potonjem je sveučilištu predavao arheologiju.
+'''Matija Petar Katančić''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Mathias Petrus Katancsich''; [[Valpovo]], [[12. avgust]] [[1750]]. - [[Budim]], [[24. maj]] [[1825]]), [[Slavonija|slavonski]] književnik, [[latinizam|latinist]], univerzitetski profesor [[Poetika|poetike]], [[Arheologija|arheologije]] i [[Numizmatika|numizmatike]] te knjižnički [[kustos]]. Studirao je [[Teologija|teologiju]] i [[Estetika|estetiku]] u [[Budim]]u. Kao mlad je ušao u [[franjevci|franjevce]]. Dugo je godina bio profesor u [[Osijek]]u, [[Zagreb]]u i [[Budimpešta|Pešti]]; na peštanskom univerzitetu predavao je arheologiju.
-Prevoditelj je prvog cjelovito tiskanog ''[[Sveto pismo|Svetog pisma]]'' na [[hrvatski jezik]] (prijevod je objavljen 1831. prvi put). Predstavnik je kasnog pseudoklasičnog pjesništva. [[Hvalospjev]]e piše po ugledu na [[Horacije|Horacija]] i [[pastirske pjesme]] po ugledu na [[Grčka književnost|grčko]] i [[Rimska književnost|latinsko]] [[bukolsko pjesništvo]].
+Prevodilac je prvog celovitog ''[[Sveto pismo|Svetog pisma]]'' na [[ilirski]] [[jezik]] (prevod objavljen [[1831]]. prvi put). Predstavnik je kasnog pseudoklasičnog pesništva. [[Oda|Ode]] piše po ugledu na [[Horacije|Horacija]], a [[pastirske pesme]] po ugledu na [[Grčka književnost|grčko]] i [[Rimska književnost|latinsko]] [[bukolika|bukoličko]] pesništvo.
-Njegove prigodne [[Latinski jezik|latinske]] pesme, napisane po uzoru na Horacija i izdate zajedno s njegovim hrvatskim pjesmama u zbirci ''Jesenski plodovi'' (''Fructus autumnales'', 1791), pokazuju da je bio temeljito klasički obrazovan i da je bio vešt versifikator. Vredna su mu i dva [[Teorija književnosti|književnoteorijska]] spisa: ''Kratka napomena o prozodiji ilirskoga jezika'' (''Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio'', 1791) i ''Knjižica o ilirskom pesništvu izvedena po zakonima estetike'' (''De poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus'', 1817). U prvom spisu daje prvi pokušaj da se razrade načela za gradnju hrvatskih stihova u klasičnim [[Metrika|metrima]], a u drugom prvi razmatra hrvatsku književnost s estetičkog stajališta.
+Njegove prigodne [[Latinski jezik|latinske]] pesme, napisane po uzoru na Horacija i izdate u zbirci ''Jesenji plodovi'' (''Fructus autumnales'', [[1791]]), pokazuju da je bio temeljno klasički obrazovan i vešt [[versifikator]]. Vredna su mu i dva [[Teorija književnosti|književnoteorijska]] spisa: ''Kratka napomena o [[prozodija|prozodiji]] ilirskoga jezika'' (''Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio'', 1791) i ''Knjižica o ilirskom pesništvu izvedena po zakonima estetike'' (''De poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus'', [[1817]]). U prvom spisu daje prvi pokušaj da se razrade načela za gradnju stihova u klasičnim [[Metrika|metrima]], a u drugom prvi razmatra ilirsku književnost s estetskog stajališta.
-Tvorac je prve arheološke rasprave u Hrvatskoj, pod naslovom ''Rasprava o miljokazu'' ''(Dissertatio de columna milliaria)'', u kojoj opisuje [[Antički Rim|rimskom]] miljokaz pronađen kod [[Osijek]]a.
+Tvorac je prve arheološke rasprave na području današnje Hrvatske, pod naslovom ''Rasprava o miljokazu'' ''(Dissertatio de columna milliaria)'', u kojoj opisuje [[Antički Rim|rimskom]] [[miljokaz]] pronađen kod [[Osijek]]a.
-[[Category:Hrvatski pisci|Katančić, Matija Petar]]
+{{Lifetime|1750|1825|Katančić, Matija Petar}}
-[[Category:Latinska književnost|Katančić, Matija Petar]]
+[[Category:Ilirski pisci]]
+[[Category:Latinska književnost]]
+[[Kategorija:Franjevci]]
+[[Kategorija:Biografije, Valpovo]]
 [[en:Matija Petar Katančić]]
 [[es:Matija Petar Katančić]]
 [[hr:Matija Petar Katančić]]
+[[hu:Matija Petar Katančić]]
 [[ru:Катанчич, Матия Петр]]
 [[sr:Матија Петар Катанчић]]

Matija Petar Katančić – razlika između verzija

Verzija na datum 12 septembar 2010 u 21:18

Navigacija

Pretraga