Matija Petar Katančić – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

U redovima

Verzija na datum 12 septembar 2010 u 20:48

Matija Petar Katančić (lat. Mathias Petrus Katancsich, Valpovo, 12. kolovoza 1750. - Budim, 24. svibnja 1825.), hrvatski književnik, latinist, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike te knjižnički kustos. Studirao je teologiju i estetiku u Budimu. Kao mlada osoba ušao je u franjevce. Dugo je godina bio profesorom u Osijeku, Zagrebu i Pešti. Na potonjem je sveučilištu predavao arheologiju.

Prevoditelj je prvog cjelovito tiskanog Svetog pisma na hrvatski jezik (prijevod je objavljen 1831. prvi put). Predstavnik je kasnog pseudoklasičnog pjesništva. Hvalospjeve piše po ugledu na Horacija i pastirske pjesme po ugledu na grčko i latinsko bukolsko pjesništvo.

Njegove prigodne latinske pesme, napisane po uzoru na Horacija i izdate zajedno s njegovim hrvatskim pjesmama u zbirci Jesenski plodovi (Fructus autumnales, 1791), pokazuju da je bio temeljito klasički obrazovan i da je bio vešt versifikator. Vredna su mu i dva književnoteorijska spisa: Kratka napomena o prozodiji ilirskoga jezika (Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio, 1791) i Knjižica o ilirskom pesništvu izvedena po zakonima estetike (De poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus, 1817). U prvom spisu daje prvi pokušaj da se razrade načela za gradnju hrvatskih stihova u klasičnim metrima, a u drugom prvi razmatra hrvatsku književnost s estetičkog stajališta.

Tvorac je prve arheološke rasprave u Hrvatskoj, pod naslovom Rasprava o miljokazu (Dissertatio de columna milliaria), u kojoj opisuje rimskom miljokaz pronađen kod Osijeka.

@@ Red 1: / Red 1: @@
-'''Matija Petar Katančić''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Mathias Petrus Katancsich''; [[Valpovo]], [[12. avgust]] [[1750]]. - [[Budim]], [[24. maj]] [[1825]]), [[Slavonija|slavonski]] književnik, [[latinizam|latinist]], univerzitetski profesor [[Poetika|poetike]], [[Arheologija|arheologije]] i [[Numizmatika|numizmatike]] te knjižnički [[kustos]]. Studirao je [[Teologija|teologiju]] i [[Estetika|estetiku]] u [[Budim]]u. Kao mlad je ušao u [[franjevci|franjevce]]. Dugo je godina bio profesor u [[Osijek]]u, [[Zagreb]]u i [[Budimpešta|Pešti]]; na peštanskom univerzitetu predavao je arheologiju.
+'''Matija Petar Katančić''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Mathias Petrus Katancsich'', [[Valpovo]], [[12. kolovoza]] [[1750]]. - [[Budim]], [[24. svibnja]] [[1825]].), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik, [[Hrvatski latinizam|latinist]], sveučilišni profesor [[Poetika|poetike]], [[Arheologija|arheologije]] i [[Numizmatika|numizmatike]] te knjižnički kustos. Studirao je [[Teologija|teologiju]] i [[Estetika|estetiku]] u [[Budim]]u. Kao mlada osoba ušao je u [[franjevci|franjevce]]. Dugo je godina bio profesorom u [[Osijek]]u, [[Zagreb]]u i [[Pešta|Pešti]]. Na potonjem je sveučilištu predavao arheologiju.
-Prevodilac je prvog celovitog ''[[Sveto pismo|Svetog pisma]]'' na [[ilirski]] [[jezik]] (prevod objavljen [[1831]]. prvi put). Predstavnik je kasnog pseudoklasičnog pesništva. [[Oda|Ode]] piše po ugledu na [[Horacije|Horacija]], a [[pastirske pesme]] po ugledu na [[Grčka književnost|grčko]] i [[Rimska književnost|latinsko]] [[bukolika|bukoličko]] pesništvo.
+Prevoditelj je prvog cjelovito tiskanog ''[[Sveto pismo|Svetog pisma]]'' na [[hrvatski jezik]] (prijevod je objavljen 1831. prvi put). Predstavnik je kasnog pseudoklasičnog pjesništva. [[Hvalospjev]]e piše po ugledu na [[Horacije|Horacija]] i [[pastirske pjesme]] po ugledu na [[Grčka književnost|grčko]] i [[Rimska književnost|latinsko]] [[bukolsko pjesništvo]].
-Njegove prigodne [[Latinski jezik|latinske]] pesme, napisane po uzoru na Horacija i izdate u zbirci ''Jesenji plodovi'' (''Fructus autumnales'', [[1791]]), pokazuju da je bio temeljno klasički obrazovan i vešt [[versifikator]]. Vredna su mu i dva [[Teorija književnosti|književnoteorijska]] spisa: ''Kratka napomena o [[prozodija|prozodiji]] ilirskoga jezika'' (''Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio'', 1791) i ''Knjižica o ilirskom pesništvu izvedena po zakonima estetike'' (''De poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus'', [[1817]]). U prvom spisu daje prvi pokušaj da se razrade načela za gradnju stihova u klasičnim [[Metrika|metrima]], a u drugom prvi razmatra ilirsku književnost s estetskog stajališta.
+Njegove prigodne [[Latinski jezik|latinske]] pesme, napisane po uzoru na Horacija i izdate zajedno s njegovim hrvatskim pjesmama u zbirci ''Jesenski plodovi'' (''Fructus autumnales'', 1791), pokazuju da je bio temeljito klasički obrazovan i da je bio vešt versifikator. Vredna su mu i dva [[Teorija književnosti|književnoteorijska]] spisa: ''Kratka napomena o prozodiji ilirskoga jezika'' (''Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio'', 1791) i ''Knjižica o ilirskom pesništvu izvedena po zakonima estetike'' (''De poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus'', 1817). U prvom spisu daje prvi pokušaj da se razrade načela za gradnju hrvatskih stihova u klasičnim [[Metrika|metrima]], a u drugom prvi razmatra hrvatsku književnost s estetičkog stajališta.
-Tvorac je prve arheološke rasprave na području današnje Hrvatske, pod naslovom ''Rasprava o miljokazu'' ''(Dissertatio de columna milliaria)'', u kojoj opisuje [[Antički Rim|rimskom]] [[miljokaz]] pronađen kod [[Osijek]]a.
+Tvorac je prve arheološke rasprave u Hrvatskoj, pod naslovom ''Rasprava o miljokazu'' ''(Dissertatio de columna milliaria)'', u kojoj opisuje [[Antički Rim|rimskom]] miljokaz pronađen kod [[Osijek]]a.
-{{Lifetime|1750|1825|Katančić, Matija Petar}}
+[[Category:Hrvatski pisci|Katančić, Matija Petar]]
-[[Category:Ilirski pisci]]
+[[Category:Latinska književnost|Katančić, Matija Petar]]
-[[Category:Latinska književnost]]
-[[Kategorija:Franjevci]]
-[[Kategorija:Biografije, Valpovo]]
 [[en:Matija Petar Katančić]]
 [[es:Matija Petar Katančić]]
 [[hr:Matija Petar Katančić]]
-[[hu:Matija Petar Katančić]]
 [[ru:Катанчич, Матия Петр]]
 [[sr:Матија Петар Катанчић]]

Matija Petar Katančić – razlika između verzija

Verzija na datum 12 septembar 2010 u 20:48

Navigacija

Pretraga