Sjeverna Osetija-Alanija

Republika Sjeverna Osetija-Alanija
Республика Северная Осетия-Алания
Цӕгат Ирыстоны Аланийы Республикӕ    

Zastava Sjeverne Osetije-Alanije Grb Sjeverne Osetije-Alanije
Geografski položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
Glavni grad	Vladikavkaz
Površina - ukupno - % vode	85. po veličini - 8.000 km² - zanemarivo
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća	68. po veličini - 710.275 (2002.) - 88,8/km²
Politički status	[[{{{pol stat poveznica}}}|republika]]
Federalni okrug	[[{{{federalni okrug}}} federalni okrug|Južni]]
Privredna regija	Sjevernokavkaska
Službeni jezici	ruski, osetski
predsjednik	Taimuraz Dzambekovič Mamsurov (Таймураз Мамсуров)
Premijer-ministar (Премьер-министр)	Alan Georgijevič Boradzov (Алан Георгиевич Борадзов)
Zakonodavno tijelo	(32)
Glava zakonodavne vlasti (Глава законодательной власти)	Larisa Habicova (Лариса Хабицова)
Himna	-
Automobilska oznaka	15
Vremenska zona	Moskovsko vrijeme (UTC+3)

Republika Sjeverna Osetija-Alanija (ruski: Респу́блика Се́верная Осе́тия–Ала́ния, čitaj Respublika Sjevernaja Asetija-Alanija; osetski: Цӕгат Ирыстоны Аланийы Республикӕ, u prijeslovu: Căgat Irystony Alanijy Respublikă) je federalni subjekt u Rusiji.

Geografija

Republika se nalazi na sjevernom Kavkazu. Sjeverni dijel republike se nalazi u Stavropoljskoj ravnici. Postotno, 22% ozemlja ove republike je pod šumama.

• Površina: 8.000 km²
  • Granice:
  • unutarnje: Kabardino-Balkarska (Z/SZ/S), Stavropoljski kraj (S), Čečenija (SI/I), Inguška (I/SI)
  • međunarodne: Gruzija (uključujući Južnu Osetiju) (SE/S/SW)
• Najviši vrh: Džimara, 4.780 m
• Najveća udaljenost sjever-jug: 130 km.
• Najveća udaljenost istok-zapad: 120 km.

Rijeke

Sve rijeke u ovoj republici su u porječju rijeke Tereka. Najveće rijeke su:

• Terek (~600 km)
• Uruh (104 km)
• Ardon (101 km)
• Kambilejevka (99 km)
• Gizeldon (81 km)
• Fiagdon
• Sunža

Planine

Karta sa označenim područjem Sjeverne Osetije-Alanije

Karta Sjeverne Osetije-Alanije

Svo gorje u ovoj ruskoj republici su dijelom Kavkaza. Najviši vrhovi su Džimara (4.780 m) i Ulipata (4.638 m).

Prirodna bogatstva

Od prirodnih bogatstava, u Sjevernoj Osetiji-Alaniji postoje nalazišta bakra, cinka, mineralnih voda, nedirnute zalihe nafte i zemnog plina. Republika je bogata i šumskim bogatstvima, odnosno drvom, a od energetskih izvora valja spomenuti hidroenergiju.

Klima

Klima je umjereno kontinentalna.

• Prosječna siječanjska temperatura: -5°C
• Prosječna srpanjska temperatura: +24°C
• Prosječna godišnja količina padalina: 400-700 mm u nizinskom dijelu, preko 1.000 mm u gorju

Stanovništvo

Oseti u Sjevernoj Osetiji su većinom kršćani, uz manju muslimansku manjinu. Govre osetskim i ruskim jezikom.

U Sjevernoj Osetiji-Alaniji živi velika zajednica neizvornih Inguša i Armenaca.

Dijel Inguša je odselio u Ingušku raspadom SSSR-a i izbijanjem međunacionalnih sukoba u ovim prostorima. U isto vrijeme, izbjeglice iz susjednih republika, većinom Južne Osetije su se preselile u Sjevernu Osetiju.

Sve skupa, preko 90 različitih naroda živi u Alaniji, a pored četiri najveće zajednice, Oseta, Rusa, Inguša i Armenaca, živu i Gruzijci, Židovi, Azeri, Asirci, Grci, dagestanski narodi, Nijemci , Tatari i ini. Udjeli su idući:

• Oseti 53%
• Rusi 30%
• Inguši 5%
• Armenci 2%
• ostali 10%

• Broj stanovnika: 710.275 (2002.)
  • gradsko: 464.875 (65,5%)
  • selsko: 245.400 (34,5%)
  • muškaraca: 336.035 (47,3%)
  • žena: 374.240 (52,7%)
• žena na 1000 muškaraca: 1.114
• Prosječna dob: 33,8 g.
  • u gradu: 34,2 g.
  • na selu: 32,9 g.
  • muška: 30,4 g.
  • ženska: 36,9 g.
• Broj domaćinstava: 200.191 (sa 690.806 st.)
  • gradskih: 143.397 (sa 447.884 st.)
  • selskih: 56.794 (sa 242.922 st.)
• Prosječna očekivana životna dob: nema podataka

Vjera

Najviše pripadnika imaju pravoslavni kršćani i Islam.

Najveći gradovi

• Vladikavkaz 314.500
• Mozdok 41.800
• Beslan 35.600
• Alagir 20.500
• Ardon 17.000

Politika

Predsjednik Vlade je u Alaniji je i predsjednik republike.

Od 2005., predsjednik je Taimuraz Dzambekovič Mamsurov. Mamsurov je naslijedio Aleksandra Sergejeviča Dzasohova, koji je dragovoljno napustio svoj položaj 31. svibnja 2005. godine.

Kultura

Postoji šest profesionalnih kazališta.

Znanost i prosvjeta

Najvažnije visokoškolske i akademske ustanove su:

• Sjevernokavkasko državno tehnološko sveučilište
• Sjevernokavkasko državno sveučilište
• Sjevernokavkaska državna medicinska akademija
• Gorsko državno poljodjelsko sveučilište

Sve se nalaze u Vladikavkazu.

Privreda

Usprkos neizbježnog gospodarskog tereta brojnih izbjeglica, Sjeverna Osetija je najbolje stojeća republika na sjevernom Kavkazu. Najurbaniziranija je, sa brojnim tvornicama za proizvodnju kovina (olovo, cink, volfram i t.d.), elektrotehnička , kemijska] i prehrambena industrija (prerada hrane).

Domaće poljodjelstvo je usredotočeno na stočarstvo, prvenstveno ovčarstvo i kozarstvo, a od ratarstva, uzgoj žitarica, voća i pamuka.

Promet

Postoji zračna luka u Vladikavkazu. Prometna podgradnja je dobro razvijena, a željezničke pruge i ceste su glavne prometnice.

Poznata Gruzijska ratna cesta spaja Vladikavkaz sa Prekokavkazjem.

Vidi još

• osetski jezik
• osetska glazba
• beslanska kriza

Vanjske poveznice

Opće

• Službene stranice Predsjednika Republike.
• Službene stranice Parlamenta Sjeverne Osetije-Alanije.
• Osetija—povijest, kultura, politika, novosti.
• Svjetlopisi iz Sjeverne Osetije-Alanije (na esperantu).
• Dobrodošli u Sjevernu Osetiju (autorice Tome Kulajeve) (na osetskom).

Prosvjeta

• Sjevernoosetsko državno sveučilište.
• Sjevernoosetska državna medicinska akademija.
• Visoki institut za menedžment.
• Civilizacijski institut.

Masmediji

• Elektronska inačica sjevernoosetskog dnevnika Severnaya Osetija.
• Info o Sjevernoj Osetiji - portal 15. regija(15y Region).

Sjeverna Osetija-Alanija na Wikimedijinoj ostavi