Dolac (Klina) – razlika između verzija
r2 |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 16: | Red 16: | ||
|gduž=20.5956 |
|gduž=20.5956 |
||
}} |
}} |
||
'''Dolac''' ({{Jez-alb|Lugu/Dollci}}) je naselje u [[opština Klina|opštini Klina]] na [[Kosovo i Metohija|Kosovu i Metohiji]]. Atar naselja se nalazi na teritoriji katastarske opštine Dolac površine 475 ha. Dolac se prvi put pominje u darovnim poveljama srpskog kralja [[Kralj Milutin|Milutina]] iz [[1282]]. i [[1289]]. godine, kojima je selo priloženo svetogorskom manastiru [[Hilandar |
'''Dolac''' ({{Jez-alb|Lugu/Dollci}}) je naselje u [[opština Klina|opštini Klina]] na [[Kosovo i Metohija|Kosovu i Metohiji]]. Atar naselja se nalazi na teritoriji katastarske opštine Dolac površine 475 ha. Dolac se prvi put pominje u darovnim poveljama srpskog kralja [[Kralj Milutin|Milutina]] iz [[1282]]. i [[1289]]. godine, kojima je selo priloženo svetogorskom manastiru [[Hilandar]]u. Po turskom popisu iz [[1455]]. godine u Dolcu je bilo središte istoimene nahije sa preko 15 sela i trgom. Tada je imalo 45 [[Srbi|srpskih]] kuća, dva seoska popa i manastir sa tri monaha. |
||
U selu postoji crkva Vavedenja Bogorodice, koja se u narodu zove Sveta Prečista. Zbog prostrane porte oko nje, (polusrušenih) konaka, trpezarije i okvirnih zidova sa velikom kapijom na severozapadnoj strani, crkva Vavedenja Bogorodice smatra se i manastirom. O vremenu njene gradnje postoje dva predanja. Prema prvom, crkva je starija od manastira Dečana, a prema drugom, podignuta je „četiri godine pre Kosova“, tj. [[1385]]. godine. |
U selu postoji crkva Vavedenja Bogorodice, koja se u narodu zove Sveta Prečista. Zbog prostrane porte oko nje, (polusrušenih) konaka, trpezarije i okvirnih zidova sa velikom kapijom na severozapadnoj strani, crkva Vavedenja Bogorodice smatra se i manastirom. O vremenu njene gradnje postoje dva predanja. Prema prvom, crkva je starija od manastira Dečana, a prema drugom, podignuta je „četiri godine pre Kosova“, tj. [[1385]]. godine. |
||
Red 27: | Red 27: | ||
Broj stanovnika na popisima: |
Broj stanovnika na popisima: |
||
* [[Popis stanovništva 1948. u FNRJ |
* [[Popis stanovništva 1948. u FNRJ|popis stanovništva 1948. godine]]: 369 |
||
* [[Popis stanovništva 1953. u FNRJ |
* [[Popis stanovništva 1953. u FNRJ|popis stanovništva 1953. godine]]: 419 |
||
* [[Popis stanovništva 1961. u FNRJ |
* [[Popis stanovništva 1961. u FNRJ|popis stanovništva 1961. godine]]: 502 |
||
* [[Popis stanovništva 1971. u SFRJ |
* [[Popis stanovništva 1971. u SFRJ|popis stanovništva 1971. godine]]: 571 |
||
* [[Popis stanovništva 1981. u SFRJ |
* [[Popis stanovništva 1981. u SFRJ|popis stanovništva 1981. godine]]: 584 |
||
* [[Popis stanovništva 1991. u Srbiji |
* [[Popis stanovništva 1991. u Srbiji|popis stanovništva 1991. godine]]: 588 |
||
{{Opština Klina}} |
{{Opština Klina}} |
Verzija na datum 15 juli 2014 u 04:11
Dolac | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Država | Srbija |
Pokrajina | Kosovo i Metohija |
Upravni okrug | Pećki |
Opština | Klina |
Stanovništvo | |
Geografija | |
Koordinate | 42°35′48″N 20°35′44″E / 42.5967°N 20.5956°E |
Nadmorska visina | 500 m |
Koordinate: 42° 35′ 48" SGŠ, 20° 35′ 44" IGD
Dolac (alb. Lugu/Dollci) je naselje u opštini Klina na Kosovu i Metohiji. Atar naselja se nalazi na teritoriji katastarske opštine Dolac površine 475 ha. Dolac se prvi put pominje u darovnim poveljama srpskog kralja Milutina iz 1282. i 1289. godine, kojima je selo priloženo svetogorskom manastiru Hilandaru. Po turskom popisu iz 1455. godine u Dolcu je bilo središte istoimene nahije sa preko 15 sela i trgom. Tada je imalo 45 srpskih kuća, dva seoska popa i manastir sa tri monaha.
U selu postoji crkva Vavedenja Bogorodice, koja se u narodu zove Sveta Prečista. Zbog prostrane porte oko nje, (polusrušenih) konaka, trpezarije i okvirnih zidova sa velikom kapijom na severozapadnoj strani, crkva Vavedenja Bogorodice smatra se i manastirom. O vremenu njene gradnje postoje dva predanja. Prema prvom, crkva je starija od manastira Dečana, a prema drugom, podignuta je „četiri godine pre Kosova“, tj. 1385. godine. U crkvi su očuvana dva sloja živopisa: noviji iz 1620. godine i stariji ispod njega, koji je verovatno rađen sredinom 14. veka. Delimična obnova je izvršena u 19. veku. U crkvi je bila čuvana bogata zbirka starih srpskih rukopisa. Krajem 19. ili početkom 20. veka oni su preneti u Narodnu biblioteku u Beogradu, da bi se stručno konzervirali i bolje sačuvali. Međutim, prilikom nemačkog bombardovanja 6. aprila 1941. godine ti rukopisi su izgoreli u požaru. U Dolcu se nalaze i ostaci starog crkvišta, sa nekoliko nadgrobnih spomenika.
Demografija
Naselje ima albansku etničku većinu, do 1999. godine u selu je bilo nešto preko 200 Srba.
Broj stanovnika na popisima: