Sinaj – razlika između verzija
m robot Mijenja: th:คาบสมุทรไซนาย |
m robot Mijenja: es:Península del Sinaí |
||
Red 40: | Red 40: | ||
[[en:Sinai Peninsula]] |
[[en:Sinai Peninsula]] |
||
[[eo:Sinajo]] |
[[eo:Sinajo]] |
||
[[es:Sinaí]] |
[[es:Península del Sinaí]] |
||
[[et:Siinai poolsaar]] |
[[et:Siinai poolsaar]] |
||
[[eu:Sinai]] |
[[eu:Sinai]] |
Verzija na datum 20 august 2010 u 14:05
Sinajsko poluostrvo je poluostrvo trouglastog oblika u severnom delu Crvenog mora, deo Azijskog kontinenta površine oko 60.000 kvadratnih kilometara, stanovnika oko 200.000 (uglavnom Beduini).
Glavna mesta su El Ariš na Sredozemnom i El Tor na Crvenom moru. Na poluostrvu se nalazi pustinjska visoravan, najviši deo je Sinajska gora (Džebel Katerina na 2.641 m), a u severnom delu se nalazi Sinajska pustinja, koja se na severoistoku nastavlja u pustinju Negeb u Izraelu. Stanovništvo se uglavnom bavi nomadskim stočarstvom
Klima
Sinajsko poluostrvo ima uglavnom vrelu i suvu klimu sa manje od 100 milimetara padavina godišnje.
Rudno bogatstvo
Rudna bogatstva na ovom poluostrvu uključuju naftu, gvozdenu i manganovu rudu.
Istorija
U Prvom svetskom ratu na poluostrvu su vođene velike borbe između Saveznika i Turaka, koji su oblast evakuisali početkom 1917. godine.
U Drugom svetskom ratu u vrhu Sueckog zaliva bilo je organizovano (1944) prihvatilište i logor za ranjenike NOV i izbeglice u El-Šatu.
U toku napada Izraela, Velike Britanije i Francuske na Egipat od 29. oktobra do 5. novembra 1956. godine na poluostrvu su vođene velike borbe. U ratu koji je Izrael vodio protiv UAR, Jordana i Sirije u julu 1967. izraelske trupe su osvojile celo Sinajsko poluostrvo do istočne obale Sueckog kanala. Danas Sinajsko poluostrvo pripada Egiptu.
-
Sinajske planine
-
Egipatsko-izraelska granica
-
Obala Crvenog mora