Joachim von Ribbentrop – razlika između verzija
m robot Dodaje: lv:Joahims fon Ribentrops |
m robot Dodaje: ur:ربن ٹراپ |
||
Red 88: | Red 88: | ||
[[tr:Joachim von Ribbentrop]] |
[[tr:Joachim von Ribbentrop]] |
||
[[uk:Йоахим фон Ріббентроп]] |
[[uk:Йоахим фон Ріббентроп]] |
||
[[ur:ربن ٹراپ]] |
|||
[[yi:יאאכים פאן ריבענטראפ]] |
[[yi:יאאכים פאן ריבענטראפ]] |
||
[[zh:约阿希姆·冯·里宾特洛甫]] |
[[zh:约阿希姆·冯·里宾特洛甫]] |
Verzija na datum 5 august 2010 u 11:35
Ulrich Friedrich Wilhelm Joachim (von) Ribbentrop | |
---|---|
Ministar vanjskih poslova Reicha
| |
Mandat 4. veljače 1938. – 1. svibnja 1945. | |
Prethodnik | Konstantin von Neurath |
Nasljednik | Arthur Seyss-Inquart |
Rođenje | 30. travnja 1893. Wesel, Njemačka |
Smrt | 16. listopada 1946. Nürnberg, Njemačka |
Politička stranka | NSDAP |
Supružnik | Anna Elisabeth Henkell |
Ulrich Friedrich Wilhelm Joachim (von) Ribbentrop (30. travnja 1893. - 16. listopada 1946.), nacistički političar, ministar vanjskih poslova Trećeg Reicha.
Rođen je u Weselu, na Valpurginu noć. Neredovito je obrazovan u privatnim školama Njemačke i Švicarske. Tečno je govorio engleski i francuski jezik. Od 1910.-1914. radio je u Kanadi kao uvoznik njemačkih vina. Sudjeluje u 1. svjetskom ratu, dobiva čin poručnika i orden Željezni križ. Bio je prijatelj s Fritzom von Papenom. U srpnju 1920. oženio se i imao petero djece. Za vrijeme rata je navodno imao aferu sa Wallis Simpson.
Tijekom Weimarske republike nije imao antisemitističke predrasude. U svibnju 1932. pristupa nacistima i postaje vatreni antisemit. Goebbels ga nije volio jer se kasno pridružio stranci, a u lošim odnosima je bio i s Himmlerom. 4. veljače 1938. postaje ministar vanjskih poslova. Dodatak "von" dobio je nagovorivši svoju tetu da ga posvoji.
Predvidio je stvaranje željezne zavjese i Hladnog rata. Uhićen je 14. lipnja 1945. Bio je sudionik Nürnberškog procesa. Proglašen je krivim, osuđen na smrt i prvi obješen 16. listopada 1946. Prvi je trebao biti Göring. On ih je pretekao. Zadnje riječi bile su mu: "Bog čuva Njemačku." Čak i na suđenju te u ćeliji, nije odustajao od vjernosti Hitleru. Sjedio je slijeva Hessu , te su ga on i Göring prekinuli u njegovoj završnoj riječi. Nasljednik mu je bio Arthur Seyss Inquart.