Matija Petar Katančić – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Lifetime
Red 16: Red 16:
[[es:Matija Petar Katančić]]
[[es:Matija Petar Katančić]]
[[hr:Matija Petar Katančić]]
[[hr:Matija Petar Katančić]]
[[hu:Matija Petar Katančić]]
[[ru:Катанчич, Матия Петр]]
[[ru:Катанчич, Матия Петр]]
[[sr:Матија Петар Катанчић]]
[[sr:Матија Петар Катанчић]]

Verzija na datum 3 august 2010 u 07:16

Matija Petar Katančić (lat. Mathias Petrus Katancsich; Valpovo, 12. avgust 1750. - Budim, 24. maj 1825), slavonski književnik, latinist, univerzitetski profesor poetike, arheologije i numizmatike te knjižnički kustos. Studirao je teologiju i estetiku u Budimu. Kao mlad je ušao u franjevce. Dugo je godina bio profesor u Osijeku, Zagrebu i Pešti; na peštanskom univerzitetu predavao je arheologiju.

Prevodilac je prvog celovitog Svetog pisma na ilirski jezik (prevod objavljen 1831. prvi put). Predstavnik je kasnog pseudoklasičnog pesništva. Ode piše po ugledu na Horacija, a pastirske pesme po ugledu na grčko i latinsko bukoličko pesništvo.

Njegove prigodne latinske pesme, napisane po uzoru na Horacija i izdate u zbirci Jesenji plodovi (Fructus autumnales, 1791), pokazuju da je bio temeljno klasički obrazovan i vešt versifikator. Vredna su mu i dva književnoteorijska spisa: Kratka napomena o prozodiji ilirskoga jezika (Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio, 1791) i Knjižica o ilirskom pesništvu izvedena po zakonima estetike (De poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus, 1817). U prvom spisu daje prvi pokušaj da se razrade načela za gradnju stihova u klasičnim metrima, a u drugom prvi razmatra ilirsku književnost s estetskog stajališta.

Tvorac je prve arheološke rasprave na području današnje Hrvatske, pod naslovom Rasprava o miljokazu (Dissertatio de columna milliaria), u kojoj opisuje rimskom miljokaz pronađen kod Osijeka.