Béla Kun – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
preuzeto iz Pavlovićeve knjige, istekla autorska prava |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
'''Béla Kun''' (mađ. ''Kun Béla'', [[Szilágycseh]], [[20. 2.|20. veljače]] [[1886]]. - [[Sovjetski Savez|SSSR]], [[30. 11.|30. studenog]] [[1939]].) bio je [[mađarska|mađarski]] revolucionar. |
'''Béla Kun''' (mađ. ''Kun Béla'', [[Szilágycseh]], [[20. 2.|20. veljače]] [[1886]]. - [[Sovjetski Savez|SSSR]], [[30. 11.|30. studenog]] [[1939]].) bio je [[mađarska|mađarski]] revolucionar. |
||
Jedan je od osnivača Komunističke partije Mađarske i Mađarske Sovjetske Republike 1919. godine. Za [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] bio je u ruskom zarobljeništvu, gdje u Tomsku postao član Ruske socijaldemokratske radničke partije te radi u redakciji lista ''Sibirski radnik'' na propagandi među ratnim zarobljenicima. U proljeće [[1918]]. godine organizira mađarsku grupu Ruske komunističke partije (boljševika) i uređuje novine ''Međunarodni socijalist'' i ''Socijalna revolucija''. Kad je [[Mađarska]] proglašena sovjetskom republikom bio je rukovoditelj vlade, a poslije poraza mađarske sovjetske republike emigrira u [[Austrija|Austriju]], gdje je interniran. Nakon oslobođenja odlazi u [[Sovjetski Savez|Sovjetsku Rusiju]] i |
Jedan je od osnivača Komunističke partije Mađarske i Mađarske Sovjetske Republike 1919. godine. Za [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] bio je u ruskom zarobljeništvu, gdje u Tomsku postao član Ruske socijaldemokratske radničke partije te radi u redakciji lista ''Sibirski radnik'' na propagandi među ratnim zarobljenicima. U proljeće [[1918]]. godine organizira mađarsku grupu Ruske komunističke partije (boljševika) i uređuje novine ''Međunarodni socijalist'' i ''Socijalna revolucija''. Kad je [[Mađarska]] proglašena sovjetskom republikom bio je rukovoditelj vlade, a poslije poraza mađarske sovjetske republike emigrira u [[Austrija|Austriju]], gdje je interniran. Nakon oslobođenja odlazi u [[Sovjetski Savez|Sovjetsku Rusiju]] i od tada je sve vreme na radu u Kominterni, punih 17 godina.<ref name="Pavlović"/> |
||
Sudjeluje u borbama protiv generala Vrangela i djeluje kao predsjednik Krimskog revolucionarnog komiteta. Važio je kao „čovek jake ruke“ te je slat uvek tamo gde su bile potrebne izvanredne organizatorske sposobnosti. Od svih emigranata u Moskvi on je bio najpopularnija ličnost.<ref name="Pavlović">[http://www.rastko.rs/rastko-ru/delo/12909 Živojin Pavlović, Bilans sovjetskog termidora: Prikaz i otkrića o delatnosti i organizaciji Staljinskog terora]</ref> |
|||
Godine [[1928]]. uhićen je u Austriji, ali je pušten poslije protesta sovjetske i demokratske javnosti i vraćen u SSSR. Za [[Josif Staljin|Staljinovih]] čistki je zatvoren, osuđen na osnovi lažnih dokumenata i likvidiran. |
|||
== Izvori == |
|||
{{izvori}} |
|||
{{Commonscat}} |
{{Commonscat}} |
||
Verzija na datum 6 juli 2014 u 01:16
Béla Kun (mađ. Kun Béla, Szilágycseh, 20. veljače 1886. - SSSR, 30. studenog 1939.) bio je mađarski revolucionar.
Jedan je od osnivača Komunističke partije Mađarske i Mađarske Sovjetske Republike 1919. godine. Za Prvog svjetskog rata bio je u ruskom zarobljeništvu, gdje u Tomsku postao član Ruske socijaldemokratske radničke partije te radi u redakciji lista Sibirski radnik na propagandi među ratnim zarobljenicima. U proljeće 1918. godine organizira mađarsku grupu Ruske komunističke partije (boljševika) i uređuje novine Međunarodni socijalist i Socijalna revolucija. Kad je Mađarska proglašena sovjetskom republikom bio je rukovoditelj vlade, a poslije poraza mađarske sovjetske republike emigrira u Austriju, gdje je interniran. Nakon oslobođenja odlazi u Sovjetsku Rusiju i od tada je sve vreme na radu u Kominterni, punih 17 godina.[1]
Sudjeluje u borbama protiv generala Vrangela i djeluje kao predsjednik Krimskog revolucionarnog komiteta. Važio je kao „čovek jake ruke“ te je slat uvek tamo gde su bile potrebne izvanredne organizatorske sposobnosti. Od svih emigranata u Moskvi on je bio najpopularnija ličnost.[1]
Godine 1928. uhićen je u Austriji, ali je pušten poslije protesta sovjetske i demokratske javnosti i vraćen u SSSR. Za Staljinovih čistki je zatvoren, osuđen na osnovi lažnih dokumenata i likvidiran.
