Tekija – razlika između verzija
m robot Dodaje: hu:Tekke |
|||
Red 25: | Red 25: | ||
[[fr:Khanqah]] |
[[fr:Khanqah]] |
||
[[hr:Tekija]] |
[[hr:Tekija]] |
||
[[hu:Tekke]] |
|||
[[pt:Tekke]] |
[[pt:Tekke]] |
||
[[ru:Ханака]] |
[[ru:Ханака]] |
Verzija na datum 28 juni 2010 u 18:50
Tekija je bogomolja u kojoj se okupljaju, borave i vrše vjerske obrede derviši (sufije).
U Bosni i Hercegovini pojavljuju se dolaskom islama u 15. vijeku, mada su neke izgrađene i prije dolaska Osmanlija poput Mevlevijske tekije na Bembaši koju je izgradio Isa-beg Ishaković 1461. Riječ tekija je perzijskog porijekla: tekke.
Tekije su građene na ulazu u grad odnosno kasabu i često su predstavljale prvi izgrađeni objekat. Gradili su ih derviši, najčešće šejhovi. Služile su i kao mjesta za odmor ili prenoćište za putnike namjernike.
Neke od poznatijih tekija u Bosni i Hercegovini su tekija na vrelu Bune u Blagaju Hadži Sinanova tekija i tekija Nadmlinima u Sarajevu, kao i tekija u Kaćunima.
Od pada Bosanske Kraljevine do danas podignuto je više od četrdeset tekija. Evlija Čelebija piše i o većem broju. Pripadale su mevlevijskom, kadirijskom, nakšibendijskom, rifaijskom i halvetijskom tarikatu. Najzastupljeniji derviški pravac u BiH je Nakšibendijski, koji naziv nosi po osnivaču ovog pravca Šah Nakšibendu (1318-1389).