Elipsa – razlika između verzija
m robot Dodaje: oc:Ellipsa |
m robot Dodaje: ht:Elips |
||
Red 101: | Red 101: | ||
[[hi:दीर्घवृत्त]] |
[[hi:दीर्घवृत्त]] |
||
[[hr:Elipsa]] |
[[hr:Elipsa]] |
||
[[ht:Elips]] |
|||
[[hu:Ellipszis (görbe)]] |
[[hu:Ellipszis (görbe)]] |
||
[[ia:Ellipse]] |
[[ia:Ellipse]] |
Verzija na datum 15 juni 2010 u 22:31
- Za stilsku figuru, pogledajte Elipsa (književnost)
Elipsa (starogrč. ἔλλειψις, nedostatak) je u matematici kriva zatvorena linija u ravni, koja se može defniisati kao geometrijsko mesto tačaka čiji je zbir rastojanja od dve fiksirane tačke uvek jednak. Ove dve tačke se još nazivaju fokusima elipse, a tačka koja se nalazi tačno između njih je centar elipse.
Elipsa ima dva prečnika (poluprečnika) koji predstavljaju minimalno i maksimalno rastojanje njenih tačaka od njenog centra.
Ose elipse su prave koje sadrže njene prečnike. Prva prolazi kroz obe fokusne tačke, a druga prolazi kroz njen centar, i normalna je na prvu.
Ukoliko su fokusne tačke elipse jedna te ista tačka, radi se o specijalnom slučaju elipse, koji se naziva krug.
Analitička definicija
Analitički posmatrano, elipsa je kriva drugog reda:
- (opšta jednačina krive drugog reda)
Koja zadovoljava sledeće uslove:
- Za realnu elipsu:
Za imaginarnu elipsu (prazan skup):
Ukoliko su ose elipse paralelne sa osama dekartovog koordinatnog sistema, ova jednačina izgleda ovako:
Što se može zapisati i kao
U ovoj jednačini su a i b u stvari veličine poluprečnika elipse.
Površina
Površina elipse je:
gde su a i b poluprečnici elipse, a pi matematička konstanta.
Ekscentricitet
Ekscentricitet je konstanta karakterisitična za svaku elipsu. Predstavlja minimalno rastojanje fokusne tačke elipse od elipse, duž ose. Izračunava se kao:
gde su a i b dužine poluprečnika elipse. Ukoliko se sa c označi rastojanje između fokusnih tačaka elipse, e će biti:
Obim
Obim elipse se može predstaviti na razne načine:
Beskonačni redovi:
Što je isto što i:
Dobru aproksimaciju ove vrednosti je napravio Ramanudžan:
Koja se takođe može zapisati kao:
U specijalnom slučaju, kada je manja osa duplo manja od veće ose, važi: