Adud al-Daula – razlika između verzija
m robot kozmetičke promjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1: | Red 1: | ||
'''Adud al-Daula''' ({{lang-ar|عضد الدولة}}; ''Aḍud al-Dawla'') ili '''Azod od-Dauleh Panah Husrau''' ({{lang-fa|عضدالدوله فناخسرو}}; ''Azod od-Dowleh Panah (Fana) Khusraw'') ([[Isfahan]], [[24. 9.]] [[936.]] – [[26. 3.]] [[983.]]) bio je [[Bujidi|bujidski]] emir koji je vladao većim dijelovima [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] i [[Mezopotamija|Mezopotamije]]. Smatra se najvećim od svih emira Bujidske dinastije. |
'''Adud al-Daula''' ({{lang-ar|عضد الدولة}}; ''Aḍud al-Dawla'') ili '''Azod od-Dauleh Panah Husrau''' ({{lang-fa|عضدالدوله فناخسرو}}; ''Azod od-Dowleh Panah (Fana) Khusraw'') ([[Isfahan]], [[24. 9.]] [[936.]] – [[26. 3.]] [[983.]]) bio je [[Bujidi|bujidski]] emir koji je vladao većim dijelovima [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] i [[Mezopotamija|Mezopotamije]]. Smatra se najvećim od svih emira Bujidske dinastije. |
||
[[Datoteka:Adud al-DawlaOtherFirstCoinHistoryofIran.jpg|minijatura|Adud_al-Dawla -FirstCoin]] |
|||
Bio je sin [[Rukn al-Daula|Rukn al-Daule]]. Godine [[948.]] ili [[949.]] ga je [[Abasidi|abasidski]] kalif imenovao emirom [[Fars]]a čime je naslijedio svog strica [[Imad al-Daula|Imad al-Daulu]] koji je umro bez djece. Godine [[974.]] ga je otac poslao da skrši pobunu svog rođaka [[Iz al-Daula|Iz al-Daule]], nakon čega je postao emirom Iraka. Iako je zadržao dvor u [[Širaz]]u, često je posjećivao [[Bagdad]], koji je u to vrijeme dosta patio zbog sektaških sukoba između [[Suniti|sunita]] i [[Šijiti|šijita]]. Nastojeći zavesti mir, donio je ukaz kojim se zabranjuju javne [[demonstracije]]; dijelom i zbog toga, a dijelom zbog blagonaklone politike prema šijitima, u Bagdadu je nakon toga zavladao mir. |
Bio je sin [[Rukn al-Daula|Rukn al-Daule]]. Godine [[948.]] ili [[949.]] ga je [[Abasidi|abasidski]] kalif imenovao emirom [[Fars]]a čime je naslijedio svog strica [[Imad al-Daula|Imad al-Daulu]] koji je umro bez djece. Godine [[974.]] ga je otac poslao da skrši pobunu svog rođaka [[Iz al-Daula|Iz al-Daule]], nakon čega je postao emirom Iraka. Iako je zadržao dvor u [[Širaz]]u, često je posjećivao [[Bagdad]], koji je u to vrijeme dosta patio zbog sektaških sukoba između [[Suniti|sunita]] i [[Šijiti|šijita]]. Nastojeći zavesti mir, donio je ukaz kojim se zabranjuju javne [[demonstracije]]; dijelom i zbog toga, a dijelom zbog blagonaklone politike prema šijitima, u Bagdadu je nakon toga zavladao mir. |
||
[[Datoteka:Quran Gate 881225 02T.jpg|minijatura|Quran Gate ]] |
|||
Adud se istakao nizom inženjerskih pothvata, te kao pokrovitelj nauke. U rodnom [[Isfahan]]u je dao sagraditi astronomski opservatorij gdje je djelovao [[Abdurahman Ali Sufi]]. Oko godine 960. je između [[Širaz]]a i [[Istahr]]a sagradio veliku branu danas poznatu kao [[Band-e Amir]]. Također je sagradio kanal kojim je spojena rijeka [[Karun]] sa [[Šat al-Arab]]om. Godine [[981.]] je pak u Bagdadu sagradio [[bimaristan]], kasnije poznat kao [[Bolnica al-Adudi]], koja je vijekovima predstavljala najveću i najugledniju [[bolnica|bolnicu]] na svijetu. |
Adud se istakao nizom inženjerskih pothvata, te kao pokrovitelj nauke. U rodnom [[Isfahan]]u je dao sagraditi astronomski opservatorij gdje je djelovao [[Abdurahman Ali Sufi]]. Oko godine 960. je između [[Širaz]]a i [[Istahr]]a sagradio veliku branu danas poznatu kao [[Band-e Amir]]. Također je sagradio kanal kojim je spojena rijeka [[Karun]] sa [[Šat al-Arab]]om. Godine [[981.]] je pak u Bagdadu sagradio [[bimaristan]], kasnije poznat kao [[Bolnica al-Adudi]], koja je vijekovima predstavljala najveću i najugledniju [[bolnica|bolnicu]] na svijetu. |
||
Verzija na datum 27 juni 2014 u 06:53
Adud al-Daula (arapski: عضد الدولة; Aḍud al-Dawla) ili Azod od-Dauleh Panah Husrau (perzijski: عضدالدوله فناخسرو; Azod od-Dowleh Panah (Fana) Khusraw) (Isfahan, 24. 9. 936. – 26. 3. 983.) bio je bujidski emir koji je vladao većim dijelovima Iranske visoravni i Mezopotamije. Smatra se najvećim od svih emira Bujidske dinastije.
Bio je sin Rukn al-Daule. Godine 948. ili 949. ga je abasidski kalif imenovao emirom Farsa čime je naslijedio svog strica Imad al-Daulu koji je umro bez djece. Godine 974. ga je otac poslao da skrši pobunu svog rođaka Iz al-Daule, nakon čega je postao emirom Iraka. Iako je zadržao dvor u Širazu, često je posjećivao Bagdad, koji je u to vrijeme dosta patio zbog sektaških sukoba između sunita i šijita. Nastojeći zavesti mir, donio je ukaz kojim se zabranjuju javne demonstracije; dijelom i zbog toga, a dijelom zbog blagonaklone politike prema šijitima, u Bagdadu je nakon toga zavladao mir.
Adud se istakao nizom inženjerskih pothvata, te kao pokrovitelj nauke. U rodnom Isfahanu je dao sagraditi astronomski opservatorij gdje je djelovao Abdurahman Ali Sufi. Oko godine 960. je između Širaza i Istahra sagradio veliku branu danas poznatu kao Band-e Amir. Također je sagradio kanal kojim je spojena rijeka Karun sa Šat al-Arabom. Godine 981. je pak u Bagdadu sagradio bimaristan, kasnije poznat kao Bolnica al-Adudi, koja je vijekovima predstavljala najveću i najugledniju bolnicu na svijetu.
Literatura
- Hill, Donald Routledge, Islamic Science And Engineering, Edinburgh University Press (1993), ISBN 0-7486-0455-3
- Edward Granville Browne, Islamic Medicine, 2002, ISBN 81-87570-19-9
Prethodi: Imad al-Daula |
Bujidski emir (u Farsu i Kermanu) 949–983 |
Slijedi: Šaraf al-Daula |
Prethodi: Iz al-Daula |
Bujidski emir (u Iraku) 978–983 |
Slijedi: Samsam al-Daula |