Transkripcija i transliteracija – razlika između verzija
m Fix |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 83: | Red 83: | ||
</div> |
</div> |
||
1) Kao |
1) Kao „e” iza suglasnika, kao '''je''' na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ |
||
2) Tvrdi znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog. |
2) Tvrdi znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog. |
||
Red 96: | Red 96: | ||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
*[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac328.nsf/AllWebDocs/Li3kdf Matica hrvatska - Vijenac] Babyn Jar – stari i novi prijepori (o ukrajinskim imenima i preslovljavanju na latinicu u hrvatskom jeziku) |
* [http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac328.nsf/AllWebDocs/Li3kdf Matica hrvatska - Vijenac] Babyn Jar – stari i novi prijepori (o ukrajinskim imenima i preslovljavanju na latinicu u hrvatskom jeziku) |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[Kategorija:Pisma]] |
[[Kategorija:Pisma]] |
||
[[bg:Транскрибиране]] |
[[bg:Транскрибиране]] |
||
[[ca:Transcripció lingüística]] |
[[ca:Transcripció lingüística]] |
||
⚫ | |||
[[cv:Транслитераци]] |
[[cv:Транслитераци]] |
||
⚫ | |||
[[da:Translitteration]] |
[[da:Translitteration]] |
||
[[de:Transkription (Schreibung)]] |
[[de:Transkription (Schreibung)]] |
Verzija na datum 25 juni 2014 u 00:17
Transkripcija je prenošenje znakova iz jednog pisma u drugo, pri čemu se vodi računa o izgovoru. Također, transkribiraju se i imena s istog pisma, točnije u našem slučaju, latinice, kad posuđenice prolaze kroz fonološku, morfološku i značenjsku prilagodbu.
Transliteracija je prenošenje znakova iz jednog pisma u drugo, pri čemu se ne vodi računa o izgovoru, odnosno, prenosi se znak za znak.
Kinesko pismo se kao morfemografsko (znamopis) ne može transliterirati, jer nema slova niti sa slovima usporedivih pismena, ali u transkripciji se mora svaki slog razlikovati od drukčijeg sloga.
U srpskohrvatskom jeziku (zapadna varijanta)
Transkripcija japanskih i kineskih imena
Pravopis određuje pisanje vlastitih imenica (osobna i zemljopisna imena) prema latiničnom zapisu prihvaćenome u dotičnoj zemlji, osim nekih malobrojnih takvih imenica koje su se udomaćile. Primjeri: Matsuo Basho, Sunzi, Laozi, Qin Shi Huangdi, Kongzi ili Kongfuzi, ali i Konfucije, Beijing, ali i Peking.
Udomaćene obične riječi se fonetiziraju. Primjeri: cunami, džudo i džiju-džicu (ustaljeno je sa dž), ninđa, samuraj, jakuza.
Osnovna su pravila fonetiziranja japanskih riječi sljedeća:
- ch > ć
- j > đ
- sh > š
- ts > c
- w > v
- y > y
- z > c
- q > č (najčešće, može i u kv)
Kineski pomoćni latinični alfabet pinyin i hrvatska transkripcija
(osnovno, abecednim redom)
- ch > č
- j > đ
- q > ć
- r > ž
- sh > š
- w > v
- x > meko š, sj
- y > j
- z > dz (sliveno)
- zh > dž
- slog yan i nastavak sloga -ian > jen
- nastavak sloga -ong > -ung
Napomena: U zapadnim zemljama često se još rabi Wade-Gilesova transkripcija kineskih riječi (prepoznaje se po brojnim apostrofima). Na internetu je lako naći usporedne tablice s pinyinom.
Transkripcija i transliteracija arapskih imena
Postoji više propisanih standarda za transliteraciju arapskih imena, kao DIN 31635 ili ISO 233. Ipak u većini slučajeva, npr. u novinama ili knjigama, može se naći transkribirana inačica naziva, npr. sura aš-Šams / ash-shams (engleski) / asch-Schams (njemački) / asj-Sjams (nizozemski) / ach-chams (francuski).
Budući da je velik broj današnjih arapskih zemalja bio kolonijalni posjed nekih europskih zemalja, mnoge u transliteraciji arapskih imena koriste jezična pravila svojih bivših kolonizatora. Primjerice: Hicham El Guerrouj (francuska transliteracija) ili Omar Sharif (engleska transliteracija).
U srpskohrvatskoj je jezičnoj praksi fonetiziranje arapskih imena.
Transkripcija ćirilićnih imena
Također se fonetiziraju, a za ruska, bjeloruska i ukrajinska posebna slova vrijede ova pravila:
- rus. Ё > e
- bjelorus. Ё > jo
- rus. Ы > y
- rus. i ukr. Щ > šč
- bjelorus. ў > ǔ
- rus. i bjelorus. Э > ė
- ukr. Ъ > ` (akut)
- rus. Ю > ju
- rus. Я > ja
- ukr. И > y, i
- ukr. ï > i, ji
- bjelorus. i ukr. 1 > i
- rus. e > e iza suglasnika, je na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ
Za ruski jezik
Аа Aa | Бб Bb | Вв Vv | Гг Gg | Дд Dd | Ее (1) | Ёё Ee | Жж Žž | Зз Zz | Ии Ii | Йй Jj |
Кк Kk | Лл Ll | Мм Mm | Нн Nn | Оо Oo | Пп Pp | Рр Rr | Сс Ss | Тт t | Уу Uu | Фф Ff |
Хх Hh | Цц Cc | Чч Čč | Шш Šš | Щщ Ščšč | Ъъ (2) | Ыы Yy | Ьь (3) | Ээ Ee | Юю Ju ju | Яя Ja ja |
1) Kao „e” iza suglasnika, kao je na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ
2) Tvrdi znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog.
3) Meki znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog.
Za bugarski jezik
Glavni članak: Engleska transliteracija bugarskog pisma
Vanjske poveznice
- Matica hrvatska - Vijenac Babyn Jar – stari i novi prijepori (o ukrajinskim imenima i preslovljavanju na latinicu u hrvatskom jeziku)