Stari Vlah – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 1: | Red 1: | ||
'''Stari Vlah''' je [[istorija|istorijska]] i [[geografija|geografska]] oblast na jugozapadu [[Srbija|Srbije]]. Obuhvata oblasti severno od reke [[Lim (reka)| |
'''Stari Vlah''' je [[istorija|istorijska]] i [[geografija|geografska]] oblast na jugozapadu [[Srbija|Srbije]]. Obuhvata oblasti severno od reke [[Lim (reka)|Lima]] i istočno od [[Drina|Drine]], u slivu [[Moravica|Moravice]] i [[Uvac (reka)|Uvca]] severno od [[Sjenica|Sjenice]]. |
||
Na zapadu se Stari Vlah graniči sa [[Bosna|Bosnom]], na jugozapadu sa [[Hercegovina|Hercegovinom]], na jugoistoku sa [[Raška oblast|Raškom oblašću]], na istoku sa [[Šumadija|Šumadijom]], a na severu sa [[Kolubarski okrug|Kolubarskom oblašću]]. |
Na zapadu se Stari Vlah graniči sa [[Bosna|Bosnom]], na jugozapadu sa [[Hercegovina|Hercegovinom]], na jugoistoku sa [[Raška oblast|Raškom oblašću]], na istoku sa [[Šumadija|Šumadijom]], a na severu sa [[Kolubarski okrug|Kolubarskom oblašću]]. |
||
Stari Vlah je administrativno raspoređen u okvirima [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskog]] i [[Moravički okrug|Moravičkog okruga]] u Srbiji i Gornjodrinske regije |
Stari Vlah je administrativno raspoređen u okvirima [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskog]] i [[Moravički okrug|Moravičkog okruga]] u Srbiji i Gornjodrinske regije u Bosni i Hercegovini . Obuhvata opštine [[Opština Priboj|Priboj]], [[Opština Prijepolje|Prijepolje]], [[Opština Nova Varoš|Novu Varoš]], [[Opština Čajetina|Čajetinu]], [[Opština Užice|Užice]], [[Opština Arilje|Arilje]] i [[Opština Ivanjica|Ivanjicu]], kao i delove [[Opština Sjenica|opštine Sjenice]].Manje je poznato da jedan deo Starog Vlaha administrativno pripada Bosni i Hercegovini,reč je o istočnom delu opština Rudo i Višegrad. |
||
Stari Vlah je planinska regija, pa se stanovništvo bavi uglavnom [[stočarstvo]]m. Otuda i vodi ime – ''vlah'' je bio naziv za stočara. Oblast je bogata vodom. U regiji se razvija seoski [[turizam]]. Na Starom Vlahu se nalaze masivi [[Zlatibor]]a i [[Zlatar]]a. Oni određuju podelu Starog Vlaha na Zlatiborski Stari Vlah (obuhvata Zlatibor), Moravički Stari Vlah (obuhvata sliv Moravice) , Zlatarski Stari Vlah (obuhvata Zlatar)i Višegradski Stari Vlah (obuhvata deo Starog Vlaha koji pripada BiH) . |
Stari Vlah je planinska regija, pa se stanovništvo bavi uglavnom [[stočarstvo]]m. Otuda i vodi ime – ''vlah'' je bio naziv za stočara. Oblast je bogata vodom. U regiji se razvija seoski [[turizam]]. Na Starom Vlahu se nalaze masivi [[Zlatibor]]a i [[Zlatar]]a. Oni određuju podelu Starog Vlaha na Zlatiborski Stari Vlah (obuhvata Zlatibor), Moravički Stari Vlah (obuhvata sliv Moravice) , Zlatarski Stari Vlah (obuhvata Zlatar)i Višegradski Stari Vlah (obuhvata deo Starog Vlaha koji pripada BiH) . |
||
Čitava ova oblast je bogata kulturno-istorijskim znamenitostima. Jedna od najpoznatijih su [[manastir Mileševa]] kod Prijepolja,manastir Svetog Nikole na Pribojskoj Banji i manastir Dobrun kod Višegrada |
Čitava ova oblast je bogata kulturno-istorijskim znamenitostima. Jedna od najpoznatijih su [[manastir Mileševa]] kod Prijepolja,manastir Svetog Nikole na Pribojskoj Banji i manastir Dobrun kod Višegrada . |
||
==Istorija== |
== Istorija == |
||
Šezdesetih godina [[12. vek|XII veka]] [[Stefan Nemanja]] osniva srpsku državu [[Raška (zemlja)|Rašku]] koja je obuhvatala Rašku oblast i južne delove Starog Vlaha (Priboj i Prijepolje – Zlatarski Stari Vlah). Severni delovi Starog Vlaha (Zlatiborski i Moravički Stari Vlah) nalazili su se u posedu [[Župan Stracimir|župana Stracimira]], a Nemanjinoj državi su pripojeni tek oko [[1180]]-te godine. Tada se prvi put pominje Stari Vlah, koji je bio jedna od administrativnih jedinica Raške. Kasnije je Raška podeljena na župe, i na ovom prostoru ih je bilo nekoliko. |
Šezdesetih godina [[12. vek|XII veka]] [[Stefan Nemanja]] osniva srpsku državu [[Raška (zemlja)|Rašku]] koja je obuhvatala Rašku oblast i južne delove Starog Vlaha (Priboj i Prijepolje – Zlatarski Stari Vlah). Severni delovi Starog Vlaha (Zlatiborski i Moravički Stari Vlah) nalazili su se u posedu [[Župan Stracimir|župana Stracimira]], a Nemanjinoj državi su pripojeni tek oko [[1180]]-te godine. Tada se prvi put pominje Stari Vlah, koji je bio jedna od administrativnih jedinica Raške. Kasnije je Raška podeljena na župe, i na ovom prostoru ih je bilo nekoliko. |
||
Dolaskom [[Turci|Turaka]], severni delovi Starog Vlaha, tačno određeni današnjim južnim granicama opština Čajetine i Ivanjice pripadali su [[Smederevski sandžak|Smederevskom]], |
Dolaskom [[Turci|Turaka]], severni delovi Starog Vlaha, tačno određeni današnjim južnim granicama opština Čajetine i Ivanjice pripadali su [[Smederevski sandžak|Smederevskom]], južni [[Novopazarski sandžak|Novopazarskom sandžaku]],a zapadni deo ,koji danas u ganicama BiH pripao je Sarajevskom sandžaku . |
||
Danas pojam ''Sandžak'' označava teritorije bivšeg Novopazarskog sandžaka. Tu spadaju Raška oblast, delovi [[Stara Hercegovina|Stare Hercegovine]] kod [[Pljevlja|Pljevalja]] i južni Stari Vlah (zlatarski i manji delovi zlatiborskog). |
Danas pojam ''Sandžak'' označava teritorije bivšeg Novopazarskog sandžaka. Tu spadaju Raška oblast, delovi [[Stara Hercegovina|Stare Hercegovine]] kod [[Pljevlja|Pljevalja]] i južni Stari Vlah (zlatarski i manji delovi zlatiborskog). |
||
==Vidi još== |
== Vidi još == |
||
*[[Sandžak]] |
* [[Sandžak]] |
||
*[[Raška oblast]] |
* [[Raška oblast]] |
||
*[[Zlatibor]] |
* [[Zlatibor]] |
||
*[[Zlatar]] |
* [[Zlatar]] |
||
{{Geografski regioni Srbije}} |
{{Geografski regioni Srbije}} |
Verzija na datum 24 juni 2014 u 20:06
Stari Vlah je istorijska i geografska oblast na jugozapadu Srbije. Obuhvata oblasti severno od reke Lima i istočno od Drine, u slivu Moravice i Uvca severno od Sjenice.
Na zapadu se Stari Vlah graniči sa Bosnom, na jugozapadu sa Hercegovinom, na jugoistoku sa Raškom oblašću, na istoku sa Šumadijom, a na severu sa Kolubarskom oblašću.
Stari Vlah je administrativno raspoređen u okvirima Zlatiborskog i Moravičkog okruga u Srbiji i Gornjodrinske regije u Bosni i Hercegovini . Obuhvata opštine Priboj, Prijepolje, Novu Varoš, Čajetinu, Užice, Arilje i Ivanjicu, kao i delove opštine Sjenice.Manje je poznato da jedan deo Starog Vlaha administrativno pripada Bosni i Hercegovini,reč je o istočnom delu opština Rudo i Višegrad.
Stari Vlah je planinska regija, pa se stanovništvo bavi uglavnom stočarstvom. Otuda i vodi ime – vlah je bio naziv za stočara. Oblast je bogata vodom. U regiji se razvija seoski turizam. Na Starom Vlahu se nalaze masivi Zlatibora i Zlatara. Oni određuju podelu Starog Vlaha na Zlatiborski Stari Vlah (obuhvata Zlatibor), Moravički Stari Vlah (obuhvata sliv Moravice) , Zlatarski Stari Vlah (obuhvata Zlatar)i Višegradski Stari Vlah (obuhvata deo Starog Vlaha koji pripada BiH) .
Čitava ova oblast je bogata kulturno-istorijskim znamenitostima. Jedna od najpoznatijih su manastir Mileševa kod Prijepolja,manastir Svetog Nikole na Pribojskoj Banji i manastir Dobrun kod Višegrada .
Istorija
Šezdesetih godina XII veka Stefan Nemanja osniva srpsku državu Rašku koja je obuhvatala Rašku oblast i južne delove Starog Vlaha (Priboj i Prijepolje – Zlatarski Stari Vlah). Severni delovi Starog Vlaha (Zlatiborski i Moravički Stari Vlah) nalazili su se u posedu župana Stracimira, a Nemanjinoj državi su pripojeni tek oko 1180-te godine. Tada se prvi put pominje Stari Vlah, koji je bio jedna od administrativnih jedinica Raške. Kasnije je Raška podeljena na župe, i na ovom prostoru ih je bilo nekoliko.
Dolaskom Turaka, severni delovi Starog Vlaha, tačno određeni današnjim južnim granicama opština Čajetine i Ivanjice pripadali su Smederevskom, južni Novopazarskom sandžaku,a zapadni deo ,koji danas u ganicama BiH pripao je Sarajevskom sandžaku .
Danas pojam Sandžak označava teritorije bivšeg Novopazarskog sandžaka. Tu spadaju Raška oblast, delovi Stare Hercegovine kod Pljevalja i južni Stari Vlah (zlatarski i manji delovi zlatiborskog).