Sovjet – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Addbot (razgovor | doprinos)
46.972 izmene
m Bot: migracija 29 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q211201 na Wikidati
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
20.730.146 izmena
m robot kozmetičke promjene
Red 3: Red 3:
== Historija ==
== Historija ==
Prema službenoj [[SSSR|Sovjetskoj]] historiografiji, prvi ''Sovjet'' je osnovan za vrijeme [[Prva Ruska Revolucija|Prve Ruske Revolucije]] u maju, [[1905]]. u ''Ivanovsko - Voznesenskoj oblasti'' za vrijeme velikog štrajka 40 000 radnika.<ref>Manfred Hildermeier:Die Russische Revolution 1905–1921 (Suhrkamp, Frankfurt am Main, 1989., str. 54) ISBN 3-518-11534-0</ref>
Prema službenoj [[SSSR|Sovjetskoj]] historiografiji, prvi ''Sovjet'' je osnovan za vrijeme [[Prva Ruska Revolucija|Prve Ruske Revolucije]] u maju, [[1905]]. u ''Ivanovsko - Voznesenskoj oblasti'' za vrijeme velikog štrajka 40 000 radnika.<ref>Manfred Hildermeier:Die Russische Revolution 1905–1921 (Suhrkamp, Frankfurt am Main, 1989., str. 54) ISBN 3-518-11534-0</ref>
U svojim memoarima ''Volin'' ( ruski [[anarhizam|anarhist]] i revolucionar ''Vsevolod Mihailovič Ejhenbaum'') tvrdi da je osobno prisustvovao osnivanju ''Sovjeta'' u [[Sankt Peterburg|Sankt Peterburgu]] u januaru, [[1905]]. ''Sovjeti'' su kasnije preoblikovani od strane [[Boljševici|boljševika]], kao osnovne organizacione jedinice društva i države.
U svojim memoarima ''Volin'' ( ruski [[anarhizam|anarhist]] i revolucionar ''Vsevolod Mihailovič Ejhenbaum'') tvrdi da je osobno prisustvovao osnivanju ''Sovjeta'' u [[Sankt Peterburg]]u u januaru, [[1905]]. ''Sovjeti'' su kasnije preoblikovani od strane [[Boljševici|boljševika]], kao osnovne organizacione jedinice društva i države.


Izvorno ''Sovjeti'' su bili široka fronta direktne [[demokracija|demokracije]]. Ruski [[marksizam|marksisti]] učinili su ih instrumentom borbe protiv državne vlasti [[Aleksandar Kerenski|Karenskog]], tako da je između [[Februarska revolucija|Februarske revolucije]] i [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] ''[[Sankt Peterburg|Petrogradski]] Sovjet'' bio najmoćnija politička snaga u zemlji.
Izvorno ''Sovjeti'' su bili široka fronta direktne [[demokracija|demokracije]]. Ruski [[marksizam|marksisti]] učinili su ih instrumentom borbe protiv državne vlasti [[Aleksandar Kerenski|Karenskog]], tako da je između [[Februarska revolucija|Februarske revolucije]] i [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] ''[[Sankt Peterburg|Petrogradski]] Sovjet'' bio najmoćnija politička snaga u zemlji.
Poklič - '''Sva vlast sovjetima''' ( [[ruski]]: ''Вся власть советам'' ) bio je borbeni poziv protiv [[Rusija|Ruske]] privremene vlade koju je vodio [[Aleksandar Kerenski]].
Poklič - '''Sva vlast sovjetima''' ( [[ruski]]: ''Вся власть советам'' ) bio je borbeni poziv protiv [[Rusija|Ruske]] privremene vlade koju je vodio [[Aleksandar Kerenski]].


Ovaj poklič počeli su koristiti i neki drugi [[Marksizam|Marksističko]] - [[Lenjinizam|Lenjinistički]] pokreti, kao [[Komunistička stranka Kine]] u [[Kina|Kineskoj Sovjetskoj Republici]] prije ''Velikog marša''.
Ovaj poklič počeli su koristiti i neki drugi [[Marksizam|Marksističko]] - [[Lenjinizam|Lenjinistički]] pokreti, kao [[Komunistička stranka Kine]] u [[Kina|Kineskoj Sovjetskoj Republici]] prije ''Velikog marša''.
Po dolasku ''boljševika'' na vlast, ''sovjeti'' su se proširili na svako tijelo koje bi bilo sastavljeno od ''sovjetskih predstavnika'' kako po hijerarhijskoj strukturi tako i po republičkom principu teritorijalne podjele zemlje. Na vrhu te piramide sovjetske vlasti bio je '''Vrhovni Sovjet''' ([[ruski]]: ''Верховный Совет'') koji je osnovan u novembru [[1922]].
Po dolasku ''boljševika'' na vlast, ''sovjeti'' su se proširili na svako tijelo koje bi bilo sastavljeno od ''sovjetskih predstavnika'' kako po hijerarhijskoj strukturi tako i po republičkom principu teritorijalne podjele zemlje. Na vrhu te piramide sovjetske vlasti bio je '''Vrhovni Sovjet''' ([[ruski]]: ''Верховный Совет'') koji je osnovan u novembru [[1922]].


Učvršćivanjem sovjetske vlasti i lokalna državna tijela nazvana su ''sovjeti'', sa pridjevima koji bi označavali administrativni nivo, kasnije se uvriježilo kraćenje tih naziva, tako je: '''gorsovjet''' (''gorodskie sovjet'', gradski savjet), '''rajsovjet''' (''rajonije sovjet'': savjet mjesne zajednice), '''selsovjet'''(selskij sovjet, seoski savjet).
Učvršćivanjem sovjetske vlasti i lokalna državna tijela nazvana su ''sovjeti'', sa pridjevima koji bi označavali administrativni nivo, kasnije se uvriježilo kraćenje tih naziva, tako je: '''gorsovjet''' (''gorodskie sovjet'', gradski savjet), '''rajsovjet''' (''rajonije sovjet'': savjet mjesne zajednice), '''selsovjet'''(selskij sovjet, seoski savjet).


==Note==
== Note ==


U pojedinim republikama [[SSSR]] - a, ''sovjet'' je nosio drugačije (nacionalno) ime.
U pojedinim republikama [[SSSR]] - a, ''sovjet'' je nosio drugačije (nacionalno) ime.
Red 21: Red 21:
{{reference}}
{{reference}}


==Bibliografija==
== Bibliografija ==


* Edward Acton: ''Rethinking the Russian Revolution'' 1990 Oxford University Press ISBN 0713165308
* Edward Acton: ''Rethinking the Russian Revolution'' 1990 Oxford University Press ISBN 0-7131-6530-8
* Tony Cliff: ''[http://www.marxists.org/archive/cliff/works/1976/lenin2/index.htm Lenin: All Power to the Soviets]'' 1976 Pluto Press
* Tony Cliff: ''[http://www.marxists.org/archive/cliff/works/1976/lenin2/index.htm Lenin: All Power to the Soviets]'' 1976 Pluto Press
* Voline: ''The Unknown Revolution'' Black Rose Books
* Voline: ''The Unknown Revolution'' Black Rose Books
* Rex A. Wade ''The Russian Revolution, 1917'' 2005 Cambridge University Press ISBN 0521841550
* Rex A. Wade ''The Russian Revolution, 1917'' 2005 Cambridge University Press ISBN 0-521-84155-0
* ''[http://tapemark.narod.ru/kommunizm/189.html Научный коммунизм: Словарь (1983) / Советы]''
* ''[http://tapemark.narod.ru/kommunizm/189.html Научный коммунизм: Словарь (1983) / Советы]''
* Алексей Гусев: ''[http://www.alternativy.ru/old/magazine/htm/98_2/gusev_a.htm ЛЕВ ТРОЦКИЙ О СОВЕТСКОЙ БЮРОКРАТИИ]''
* Алексей Гусев: ''[http://www.alternativy.ru/old/magazine/htm/98_2/gusev_a.htm ЛЕВ ТРОЦКИЙ О СОВЕТСКОЙ БЮРОКРАТИИ]''


[[Kategorija:SSSR|Sovjet ]]
[[Kategorija:SSSR|Sovjet]]
[[Kategorija:Komunizam]]
[[Kategorija:Komunizam]]
[[Kategorija:Historija Rusije]]
[[Kategorija:Historija Rusije]]

Verzija na datum 24 juni 2014 u 20:10

Sovjet ( ruski: совет, savjet ) izvorno je bio radnički savjet (radničko vijeće) u kasnim danima Carske Rusije. Kasnije su Sovjeti bili predstavnički organi vlasti u Sovjetskoj Rusiji i nekim drugim državama od 1917 - 1922 g., a od 1922. do 1991. u Sovjetskom Savezu.

Historija

Prema službenoj Sovjetskoj historiografiji, prvi Sovjet je osnovan za vrijeme Prve Ruske Revolucije u maju, 1905. u Ivanovsko - Voznesenskoj oblasti za vrijeme velikog štrajka 40 000 radnika.[1] U svojim memoarima Volin ( ruski anarhist i revolucionar Vsevolod Mihailovič Ejhenbaum) tvrdi da je osobno prisustvovao osnivanju Sovjeta u Sankt Peterburgu u januaru, 1905. Sovjeti su kasnije preoblikovani od strane boljševika, kao osnovne organizacione jedinice društva i države.

Izvorno Sovjeti su bili široka fronta direktne demokracije. Ruski marksisti učinili su ih instrumentom borbe protiv državne vlasti Karenskog, tako da je između Februarske revolucije i Oktobarske revolucije Petrogradski Sovjet bio najmoćnija politička snaga u zemlji. Poklič - Sva vlast sovjetima ( ruski: Вся власть советам ) bio je borbeni poziv protiv Ruske privremene vlade koju je vodio Aleksandar Kerenski.

Ovaj poklič počeli su koristiti i neki drugi Marksističko - Lenjinistički pokreti, kao Komunistička stranka Kine u Kineskoj Sovjetskoj Republici prije Velikog marša. Po dolasku boljševika na vlast, sovjeti su se proširili na svako tijelo koje bi bilo sastavljeno od sovjetskih predstavnika kako po hijerarhijskoj strukturi tako i po republičkom principu teritorijalne podjele zemlje. Na vrhu te piramide sovjetske vlasti bio je Vrhovni Sovjet (ruski: Верховный Совет) koji je osnovan u novembru 1922.

Učvršćivanjem sovjetske vlasti i lokalna državna tijela nazvana su sovjeti, sa pridjevima koji bi označavali administrativni nivo, kasnije se uvriježilo kraćenje tih naziva, tako je: gorsovjet (gorodskie sovjet, gradski savjet), rajsovjet (rajonije sovjet: savjet mjesne zajednice), selsovjet(selskij sovjet, seoski savjet).

Note

U pojedinim republikama SSSR - a, sovjet je nosio drugačije (nacionalno) ime.

Bilješke

  1. ↑ Manfred Hildermeier:Die Russische Revolution 1905–1921 (Suhrkamp, Frankfurt am Main, 1989., str. 54) ISBN 3-518-11534-0

Bibliografija

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Sovjet&oldid=5063441