Snijeg – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 126 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q7561 (translate me)
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 28: Red 28:
== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Snow}}
{{commonscat|Snow}}
*[http://www.scientificjournals.org/journals2007/articles/1118.pdf Snowpack energy and mass balance]
* [http://www.scientificjournals.org/journals2007/articles/1118.pdf Snowpack energy and mass balance]
*[http://www.unep.org/geo/geo%5Fice/ United Nations Environment Programme: Global Outlook for Ice and Snow]
* [http://www.unep.org/geo/geo%5Fice/ United Nations Environment Programme: Global Outlook for Ice and Snow]
*[http://www.sciencebits.com/SnowAboveFreezing Snow at above freezing temperatures]
* [http://www.sciencebits.com/SnowAboveFreezing Snow at above freezing temperatures]

<!-- Ovo je sasvim dovoljan broj hiperveza za ovaj članak -->


<!-- Ovo je sasvim dovoljan broj hiperveza za ovaj članak -->
[[Kategorija:Meteorologija]]
[[Kategorija:Meteorologija]]

Verzija na datum 24 juni 2014 u 19:37

Pahuljice

Snijeg ili sneg je oborina u krutom stanju. Nastaje sublimacijom vodene pare u obliku razgranjenih heksagonalnih kristala i zvjezdica, koji su često pomiješani s jednostavnim ledenim kristalima.

U meteorologiji se smatra snježnim onaj dan kada je bar polovica vidljivog tla pokrivena snježnim pokrovom. Snijeg je loš vodič topline; između pojedinih kristala snijega ima zraka koji štiti tlo od prejakog pothlađivanja, a zimske usjeve od smrzavanja.

Opis

Tijekom padanja iz oblaka prema tlu, kristalići se međusobno sudaraju, spajaju, razbijaju, djelomično tope ili spajaju s kišnim kapima pa to sve utječe na konačan oblik snježne pahuljice. Iz tog razloga je snijeg koji pada najčešće nepravilnog oblika. Između kristala i pahuljica nalaze se praznine ispunjene zrakom. Kad snijeg padne na tlo, zrak ostaje zarobljen između kristala. Zvuk ovisi o temperaturi, ali i o strukturi snijega. Tada dolazi do loma ledenih kristala kroz koje onda izlazi zrak.

Većina pahuljica ima promjer oko 1 cm. No, pod određenim okolnostima mogu nastati i pahulje veće od 5 cm u promjeru. Za to su potrebne temperature zraka oko nule, lagani vjetar i nestabilna atmosfera uz usmjereno strujanje tekućina i plinova.

Pojava

Snježne padaline ovise od doba godine i lokacije, koja uključuje geografsku širinu, nadmorsku visinu i druge faktore koji općenito utječu na vremenske prilike.

Neke planine, od kojih i neke blizu ekvatora, imaju stalni snježni pokrivač na vrhu. Obrnuto, mnogi dijelovi Arktika i Antarktika imaju malu količinu snježnih padalina, uprkos velikoj hladnoći.

Rekreacija

Vrste rekreacije za koje je neophodan snijeg:

  • mnogi zimski sportovi poput skijanja, sankanja i drugih sportova
  • pravljenje snjegovića ili kula od snijega
  • grudvanje

Na mjestima gdje je dovoljno hladno, ali nema padalina, moguće je koristiti snježne topove za dovoljnu količinu snijega za zimske sportove.

Snijeg kompresiran u blokove se u nekim dijelovima svijeta koristi kao materijal za gradnju objekata, npr. iglu (snježne kuće).

Vanjske poveznice