Slobodan Selenić – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Bot: Automatska zamjena teksta (-[[Category: +[[Kategorija:)
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 4: Red 4:


Po njegovom istoimenom romanu i scenariju, 1995. je snimljen film [[Ubistvo s predumišljajem (film)|Ubistvo s predumišljajem]].
Po njegovom istoimenom romanu i scenariju, 1995. je snimljen film [[Ubistvo s predumišljajem (film)|Ubistvo s predumišljajem]].
U nekoliko svojih romana (Timor mortis, Pismo glava, Očevi i oci, Ubistvo s predumišljajem ), prati tokove samospoznaje i opstanka jedne imanentno tragične kulture.
U nekoliko svojih romana (Timor mortis, Pismo glava, Očevi i oci, Ubistvo s predumišljajem ), prati tokove samospoznaje i opstanka jedne imanentno tragične kulture.


Izrazito realističan, uglavnom je pisao o sukobu evropske kulture i balkanske zaostalosti na području bivše Jugoslavije. Glavna preokupacija njegovih dela bio je dolazak na vlast Komunističke partije 1945. i postepeno uništavanje privrednog i kulturnog života započetog između dva svetska rata.
Izrazito realističan, uglavnom je pisao o sukobu evropske kulture i balkanske zaostalosti na području bivše Jugoslavije. Glavna preokupacija njegovih dela bio je dolazak na vlast Komunističke partije 1945. i postepeno uništavanje privrednog i kulturnog života započetog između dva svetska rata.
Red 30: Red 30:


{{Lifetime|1933|1995|Selenicć, Slobodan}}
{{Lifetime|1933|1995|Selenicć, Slobodan}}

[[Kategorija:Srpski pisci]]
[[Kategorija:Srpski pisci]]
[[Kategorija:Dobitnici NIN-ove nagrade]]
[[Kategorija:Dobitnici NIN-ove nagrade]]

Verzija na datum 24 juni 2014 u 19:27

Slobodan Selenić (Pakrac, Jugoslavija 7. jul 1933. — Beograd 27. oktobra 1995.) bio je srpski pisac i kritičar, pisao je romane, drame i pozorišnu kritiku. Dopisni je član SANU. Dobitnik je mnogih nagrada, između ostalih NIN-ove nagrade 1980. godine za roman Prijatelji.

Studirao je dramu na Beogradskom univerzitetu, a postdiplomske studije u Bristolu 1950.

Po njegovom istoimenom romanu i scenariju, 1995. je snimljen film Ubistvo s predumišljajem. U nekoliko svojih romana (Timor mortis, Pismo glava, Očevi i oci, Ubistvo s predumišljajem ), prati tokove samospoznaje i opstanka jedne imanentno tragične kulture.

Izrazito realističan, uglavnom je pisao o sukobu evropske kulture i balkanske zaostalosti na području bivše Jugoslavije. Glavna preokupacija njegovih dela bio je dolazak na vlast Komunističke partije 1945. i postepeno uništavanje privrednog i kulturnog života započetog između dva svetska rata.

Bio je član DEPOS-a (Demokratske opozicije Srbije) 1992., ali razočaran korumpiranošću opozicionih političkih lidera, napustio je dalji politički angažman.

Umro je u Beogradu od raka 1995.

Najpoznatija dela

  • Memoari Pere Bogalja (1968.)
  • Pismo glava (1972.)
  • Prijatelji (1980.)- (od 1983.) Prijatelji sa Kosančićevog venca 7
  • Očevi i oci (1985.)
  • Timor mortis (1989.)
  • Ubistvo s predumišljajem (1993.)

drame: "Ruženje naroda" i "Knez Pavle".

Spoljašnje veze