Raskol Istoka i Zapada – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Automatska zamjena teksta (-Category: +Kategorija:)
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 1: Red 1:
{{drugo značenje3|Velika šizma}}
{{drugo značenje3|Velika šizma}}


'''Raskol Istoka i Zapada''', također poznat i kao '''Velika šizma''' ili '''Istočna šizma''' je naziv za [[raskol]] temeljem koga je dotle formalno jedinstvena [[halkedonsko kršćanstvo|halkedonska]] [[kršćanstvo|kršćanska]] [[hrišćanska crkva|crkva]] trajno razdvojena na [[Katolička crkva|Katoličku crkvu]] na zapadu i [[Pravoslavna crkva|pravoslavnu]] crkvu na istoku [[srednji vijek|srednjovjekovne]] [[Evropa|Evrope]]. Kao početak raskola se tradicionalno uzima 16. jul [[1054]]. kada je [[kardinal Humbert]], izaslanik [[rim]]skog [[papa|pape]] [[Lav IX|Lava IX]] na [[carigrad]]skom dvoru, bacio [[anatema|anatemu]] na [[carigradski patrijarh|carigradskog patrijarha]] [[Mihailo Kerularije|Mihaila Kerularija]] nakon koje je slijedila Humbertova anatema od strane samog Mihaila. Veliki dio historičara, međutim, smatra da je taj događaj predstavljao samo kulminaciju postepenog i viševjekovnog otuđenja rimske Crkve i [[carigradska patrijaršija|carigradske patrijaršije]] uzrokovanog političkim okolnostima u kojima su se tokom [[rani srednji vijek|ranog srednjeg vijeka]] našli Carigrad kao prijestolnica [[Istočno Rimsko Carstvo|Istočnog Rimskog Carstva]] i Rim pod vlašću raznih, uglavnom [[Germani|germanskih]] vladara, a iz kojih su proizlazili sporovi oko međusobnog primata i crkvene nadležnosti, a koji su tek u manjoj mjeri imali [[teologija|teološku]] komponentu, najčešće vezanu uz različito tumačenje riječi [[filioque]] u [[Nikejsko vjerovanje|nikejskom vjerovanju]].
'''Raskol Istoka i Zapada''', također poznat i kao '''Velika šizma''' ili '''Istočna šizma''' je naziv za [[raskol]] temeljem koga je dotle formalno jedinstvena [[halkedonsko kršćanstvo|halkedonska]] [[kršćanstvo|kršćanska]] [[hrišćanska crkva|crkva]] trajno razdvojena na [[Katolička crkva|Katoličku crkvu]] na zapadu i [[Pravoslavna crkva|pravoslavnu]] crkvu na istoku [[srednji vijek|srednjovjekovne]] [[Evropa|Evrope]]. Kao početak raskola se tradicionalno uzima 16. jul [[1054]]. kada je [[kardinal Humbert]], izaslanik [[rim]]skog [[papa|pape]] [[Lav IX|Lava IX]] na [[carigrad]]skom dvoru, bacio [[anatema|anatemu]] na [[carigradski patrijarh|carigradskog patrijarha]] [[Mihailo Kerularije|Mihaila Kerularija]] nakon koje je slijedila Humbertova anatema od strane samog Mihaila. Veliki dio historičara, međutim, smatra da je taj događaj predstavljao samo kulminaciju postepenog i viševjekovnog otuđenja rimske Crkve i [[carigradska patrijaršija|carigradske patrijaršije]] uzrokovanog političkim okolnostima u kojima su se tokom [[rani srednji vijek|ranog srednjeg vijeka]] našli Carigrad kao prijestolnica [[Istočno Rimsko Carstvo|Istočnog Rimskog Carstva]] i Rim pod vlašću raznih, uglavnom [[Germani|germanskih]] vladara, a iz kojih su proizlazili sporovi oko međusobnog primata i crkvene nadležnosti, a koji su tek u manjoj mjeri imali [[teologija|teološku]] komponentu, najčešće vezanu uz različito tumačenje riječi [[filioque]] u [[Nikejsko vjerovanje|nikejskom vjerovanju]].


Iako nije predstavljao prvi crkveni raskol između Rima i Carigrada, raskol iz 1054. godine je bio jedini koji se održao, te je imao dalekosežne posljedice na dalju [[historija kršćanstva|historiju kršćanstva]] i [[historija Evrope|Evrope]]. Zbog njega je došlo do međusobnih sukoba katolika i pravoslavaca, kidanja kulturnih veza, ali i olakšanja [[muslimanska osvajanja|muslimanskih osvajanja]] čijim su metama prije svega postali Bizantsko Carstvo, [[balkan]]ske i [[Istočna Evropa|istočnoevropske]] države. S druge strane su tokom vijekova trajali napori da se Veliki raskol okonča, ali najčešće u obliku pokušaja da Katoličke crkve da određenim kompromisima po pitanju obreda i običaja sebi osigura primat, a među kojima se najviše ističe [[Firentinska unija]] iz 1439. Oni, međutim, nisu imali uspjeha, jer su u pravilu odbacivani od strane pravoslavnih crkava. Pokušaji prevladavanja Raskola se u moderno doba vezuju uz [[ekumenizam|ekumenski]] pokret; mada su godine 1965. papa [[Pavao VI]] i patrijarh [[Patrijarh vaseljenski Atinagora|Atinagora]] formalno poništili ukaze o anatemi, crkveno jedinstvo katolika i pravoslavaca još uvijek nije obnovljeno.
Iako nije predstavljao prvi crkveni raskol između Rima i Carigrada, raskol iz 1054. godine je bio jedini koji se održao, te je imao dalekosežne posljedice na dalju [[historija kršćanstva|historiju kršćanstva]] i [[historija Evrope|Evrope]]. Zbog njega je došlo do međusobnih sukoba katolika i pravoslavaca, kidanja kulturnih veza, ali i olakšanja [[muslimanska osvajanja|muslimanskih osvajanja]] čijim su metama prije svega postali Bizantsko Carstvo, [[balkan]]ske i [[Istočna Evropa|istočnoevropske]] države. S druge strane su tokom vijekova trajali napori da se Veliki raskol okonča, ali najčešće u obliku pokušaja da Katoličke crkve da određenim kompromisima po pitanju obreda i običaja sebi osigura primat, a među kojima se najviše ističe [[Firentinska unija]] iz 1439. Oni, međutim, nisu imali uspjeha, jer su u pravilu odbacivani od strane pravoslavnih crkava. Pokušaji prevladavanja Raskola se u moderno doba vezuju uz [[ekumenizam|ekumenski]] pokret; mada su godine 1965. papa [[Pavao VI]] i patrijarh [[Patrijarh vaseljenski Atinagora|Atinagora]] formalno poništili ukaze o anatemi, crkveno jedinstvo katolika i pravoslavaca još uvijek nije obnovljeno.


==Vanjske veze==
== Vanjske veze ==
*[http://www.fatheralexander.org/booklets/english/history_timothy_ware_1.htm#n4 Byzantium: The Great Schism, by Bp. Kallistos Ware]
* [http://www.fatheralexander.org/booklets/english/history_timothy_ware_1.htm#n4 Byzantium: The Great Schism, by Bp. Kallistos Ware]
*[http://www.newadvent.org/cathen/13535a.htm Catholic Encyclopedia: ''The Eastern Schism'']
* [http://www.newadvent.org/cathen/13535a.htm Catholic Encyclopedia: ''The Eastern Schism'']
*[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/587056/Schism-of-1054 Encyclopaedia Britannica: ''Schism of 1054'']
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/587056/Schism-of-1054 Encyclopaedia Britannica: ''Schism of 1054'']
*[http://www.vatican.va/holy_father/paul_vi/speeches/1965/documents/hf_p-vi_spe_19651207_common-declaration_en.html Joint Catholic-Orthodox Declaration of Pope Paul VI and Ecumenical Patriarch Athenagoras I, 7 December 1965]
* [http://www.vatican.va/holy_father/paul_vi/speeches/1965/documents/hf_p-vi_spe_19651207_common-declaration_en.html Joint Catholic-Orthodox Declaration of Pope Paul VI and Ecumenical Patriarch Athenagoras I, 7 December 1965]
*[http://www.bbc.co.uk/radio4/history/inourtime/inourtime_20031016.shtml BBC Radio 4 round table: ''In Our Time: Schism'' (16 October 2003)] (audio)
* [http://www.bbc.co.uk/radio4/history/inourtime/inourtime_20031016.shtml BBC Radio 4 round table: ''In Our Time: Schism'' (16 October 2003)] (audio)
*[http://www.orthodox.org.ph/content/view/211/50/ Orthodox Church in the Philippines: ''East–West Schism'']
* [http://www.orthodox.org.ph/content/view/211/50/ Orthodox Church in the Philippines: ''East–West Schism'']
*[http://www.orthodoxinfo.com/general/greatschism.aspx The Great Schism from Orthodox SCOBA]
* [http://www.orthodoxinfo.com/general/greatschism.aspx The Great Schism from Orthodox SCOBA]


[[Kategorija:Raskol Istoka i Zapada| ]]
[[Kategorija:Raskol Istoka i Zapada| ]]

Verzija na datum 24 juni 2014 u 14:37

Za ostale upotrebe, v. Velika šizma.

Raskol Istoka i Zapada, također poznat i kao Velika šizma ili Istočna šizma je naziv za raskol temeljem koga je dotle formalno jedinstvena halkedonska kršćanska crkva trajno razdvojena na Katoličku crkvu na zapadu i pravoslavnu crkvu na istoku srednjovjekovne Evrope. Kao početak raskola se tradicionalno uzima 16. jul 1054. kada je kardinal Humbert, izaslanik rimskog pape Lava IX na carigradskom dvoru, bacio anatemu na carigradskog patrijarha Mihaila Kerularija nakon koje je slijedila Humbertova anatema od strane samog Mihaila. Veliki dio historičara, međutim, smatra da je taj događaj predstavljao samo kulminaciju postepenog i viševjekovnog otuđenja rimske Crkve i carigradske patrijaršije uzrokovanog političkim okolnostima u kojima su se tokom ranog srednjeg vijeka našli Carigrad kao prijestolnica Istočnog Rimskog Carstva i Rim pod vlašću raznih, uglavnom germanskih vladara, a iz kojih su proizlazili sporovi oko međusobnog primata i crkvene nadležnosti, a koji su tek u manjoj mjeri imali teološku komponentu, najčešće vezanu uz različito tumačenje riječi filioque u nikejskom vjerovanju.

Iako nije predstavljao prvi crkveni raskol između Rima i Carigrada, raskol iz 1054. godine je bio jedini koji se održao, te je imao dalekosežne posljedice na dalju historiju kršćanstva i Evrope. Zbog njega je došlo do međusobnih sukoba katolika i pravoslavaca, kidanja kulturnih veza, ali i olakšanja muslimanskih osvajanja čijim su metama prije svega postali Bizantsko Carstvo, balkanske i istočnoevropske države. S druge strane su tokom vijekova trajali napori da se Veliki raskol okonča, ali najčešće u obliku pokušaja da Katoličke crkve da određenim kompromisima po pitanju obreda i običaja sebi osigura primat, a među kojima se najviše ističe Firentinska unija iz 1439. Oni, međutim, nisu imali uspjeha, jer su u pravilu odbacivani od strane pravoslavnih crkava. Pokušaji prevladavanja Raskola se u moderno doba vezuju uz ekumenski pokret; mada su godine 1965. papa Pavao VI i patrijarh Atinagora formalno poništili ukaze o anatemi, crkveno jedinstvo katolika i pravoslavaca još uvijek nije obnovljeno.

Vanjske veze