Postkolonijalni feminizam – razlika između verzija
m Bot: migracija 1 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q7234128 na Wikidati |
m robot kozmetičke promjene |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
{{Feminizam}} |
{{Feminizam}} |
||
'''Postkolonijalni feminizam''' je oblik [[feminizam|feminističke]] [[filozofija|filozofije]] i toperije koji kritizira [[Zapadna kultura|zapande]] oblike feminizma, prije svega [[radikalni feminizam]] i [[liberalni feminizam]], odnosno njihovo nastojanje da se žensko iskustvo učini univrzalnim. Postkolonijalne feministice tvrde da su kulture suočene s posljedicama [[kolonijalizam|kolonijalizma]] bitno drukčije od zapadnih. |
'''Postkolonijalni feminizam''' je oblik [[feminizam|feminističke]] [[filozofija|filozofije]] i toperije koji kritizira [[Zapadna kultura|zapande]] oblike feminizma, prije svega [[radikalni feminizam]] i [[liberalni feminizam]], odnosno njihovo nastojanje da se žensko iskustvo učini univrzalnim. Postkolonijalne feministice tvrde da su kulture suočene s posljedicama [[kolonijalizam|kolonijalizma]] bitno drukčije od zapadnih. To se prije svega odnosi na kolonijalno izrabljivanje koje je nakon dekolonizacije dovelo do nekritičke glorifikacije pred-kolonijalne kulture, uključujući i oštru stratifikaciju društva po spolu, te samim time da društva odbijaju svaku pomisao da se suoče sa spolnom nejednakošću.<ref>Greenwald, A: "[http://www.scholars.nus.edu.sg/post/achebe/greenwald3.html Postcolonial Feminism in Anthills of the Savannah]", 2002</ref> |
||
Postkolonijalne feministice, koje se vrlo često povezuju s [[postkolonijalizam|postkolonijalističkim]] teorijama se također sukobljavaju sa zapadnim feministočkim stavovima prema kojima je spolna nejednakost glavni izvor patrijaharlnosti, ne uzimajući u obzir rasno, vjersko i etničko tlačenje koje s njima ide ruku pod ruku. Također se napadaju zapadni feminisstički stereotipovi prema kojima su žene u ne-zapadnim društvima "pasivne i tihe žrtve", dok su zapadne žene moderne, obrazovane i odgovorne za svoju sudbinu.<ref>Mills, S (1998): "Postcolonial Feminist Theory" page 106 in S. Jackson and J. Jones eds., ''Contemporary Feminist Theories'' (Edinburgh: Edinburgh University Press) pp.98-112</ref> |
Postkolonijalne feministice, koje se vrlo često povezuju s [[postkolonijalizam|postkolonijalističkim]] teorijama se također sukobljavaju sa zapadnim feministočkim stavovima prema kojima je spolna nejednakost glavni izvor patrijaharlnosti, ne uzimajući u obzir rasno, vjersko i etničko tlačenje koje s njima ide ruku pod ruku. Također se napadaju zapadni feminisstički stereotipovi prema kojima su žene u ne-zapadnim društvima "pasivne i tihe žrtve", dok su zapadne žene moderne, obrazovane i odgovorne za svoju sudbinu.<ref>Mills, S (1998): "Postcolonial Feminist Theory" page 106 in S. Jackson and J. Jones eds., ''Contemporary Feminist Theories'' (Edinburgh: Edinburgh University Press) pp.98-112</ref> |
||
Postkolonijalne feministkinje se također protive tezi da se položaj žena u Trećem svijetu može gledati jedino kroz zapadne standarde. Kao primjer se navodi "društveni progres" kao kriterij kojim su se 1940-ih i 1950-ih tadašnje kolonije, a buduće nezavisne države promatrale u službenim izvještajima [[UN]]. On se, između ostalog, gledao kroz napuštanje tradicionalnih uloga žena u tim društvima, što postkolonijalne feministkinje smatraju nametanjim stranih kulturnih modela. Postkolonijalne feministkinje tvrde da su koncepti slobode, jednakosti i prava temeljenih na [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstvu]] primjenjivi jedino na Zapad i Evropu, te ne predstavljaju univerzalni sistem vrijednosti. |
Postkolonijalne feministkinje se također protive tezi da se položaj žena u Trećem svijetu može gledati jedino kroz zapadne standarde. Kao primjer se navodi "društveni progres" kao kriterij kojim su se 1940-ih i 1950-ih tadašnje kolonije, a buduće nezavisne države promatrale u službenim izvještajima [[UN]]. On se, između ostalog, gledao kroz napuštanje tradicionalnih uloga žena u tim društvima, što postkolonijalne feministkinje smatraju nametanjim stranih kulturnih modela. Postkolonijalne feministkinje tvrde da su koncepti slobode, jednakosti i prava temeljenih na [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstvu]] primjenjivi jedino na Zapad i Evropu, te ne predstavljaju univerzalni sistem vrijednosti. |
||
==Srodni pokreti== |
== Srodni pokreti == |
||
Pokreti srodni postkolonijalnom feminizmu su [[transnacionalni feminizam]] i [[feminizam Trećeg svijeta]], odnosno [[crni feminizam]] u SAD.<ref>Weedon, C: "[http://www.genderforum.uni-koeln.de/genderealisations/weedon.html Key Issues in Postcolonial Feminism: A Western Perspective]", 2002</ref> |
Pokreti srodni postkolonijalnom feminizmu su [[transnacionalni feminizam]] i [[feminizam Trećeg svijeta]], odnosno [[crni feminizam]] u SAD.<ref>Weedon, C: "[http://www.genderforum.uni-koeln.de/genderealisations/weedon.html Key Issues in Postcolonial Feminism: A Western Perspective]", 2002</ref> |
||
==Postkolonijalni feministički autori i autorice== |
== Postkolonijalni feministički autori i autorice == |
||
Postcolonijalni feministički autori su: |
Postcolonijalni feministički autori su: |
||
*[[Gayatri Spivak]]: "Can the Subaltern Speak?" (1988) |
* [[Gayatri Spivak]]: "Can the Subaltern Speak?" (1988) |
||
*[[Trinh T. Minh-ha]], esej "Infinite Layers/Third World?" (1989), i knjiga "Woman, Native, Other: Writing Postcoloniality and Feminism" (1989) |
* [[Trinh T. Minh-ha]], esej "Infinite Layers/Third World?" (1989), i knjiga "Woman, Native, Other: Writing Postcoloniality and Feminism" (1989) |
||
*[[Chandra Talpade Mohanty]], esej "Under Western Eyes" (1991) |
* [[Chandra Talpade Mohanty]], esej "Under Western Eyes" (1991) |
||
*[[Uma Narayan]], knjiga Dislocating Cultures (1997) i esej "Contesting Cultures" (1997) |
* [[Uma Narayan]], knjiga Dislocating Cultures (1997) i esej "Contesting Cultures" (1997) |
||
*[[Kwok Pui-lan]], with her book Postcolonial Imagination and Feminist Theology (2005) |
* [[Kwok Pui-lan]], with her book Postcolonial Imagination and Feminist Theology (2005) |
||
*[[Sara Suleri]], ''Boys Will Be Boys: A Daughter's Elegy'' (2003) |
* [[Sara Suleri]], ''Boys Will Be Boys: A Daughter's Elegy'' (2003) |
||
*[[Lata Mani]] |
* [[Lata Mani]] |
||
*[[Kumkum Sangari]] |
* [[Kumkum Sangari]] |
||
*[[Anne McClintock]] |
* [[Anne McClintock]] |
||
== V. također == |
== V. također == |
||
*[[Crni feminizam]] |
* [[Crni feminizam]] |
||
*[[Transnacionalni feminizam]] |
* [[Transnacionalni feminizam]] |
||
*[[Feminizam Trećeg svijeta]] |
* [[Feminizam Trećeg svijeta]] |
||
*[[Postkolonijalizam]] |
* [[Postkolonijalizam]] |
||
==References== |
== References == |
||
<references/> |
<references/> |
||
Verzija na datum 24 juni 2014 u 14:10
| Feminizam |
|
Koncepti Historija Pravo glasa Valovi feminizma Pod-tipovi Amazonski Prema državi ili regiji Popis |
Postkolonijalni feminizam je oblik feminističke filozofije i toperije koji kritizira zapande oblike feminizma, prije svega radikalni feminizam i liberalni feminizam, odnosno njihovo nastojanje da se žensko iskustvo učini univrzalnim. Postkolonijalne feministice tvrde da su kulture suočene s posljedicama kolonijalizma bitno drukčije od zapadnih. To se prije svega odnosi na kolonijalno izrabljivanje koje je nakon dekolonizacije dovelo do nekritičke glorifikacije pred-kolonijalne kulture, uključujući i oštru stratifikaciju društva po spolu, te samim time da društva odbijaju svaku pomisao da se suoče sa spolnom nejednakošću.[1]
Postkolonijalne feministice, koje se vrlo često povezuju s postkolonijalističkim teorijama se također sukobljavaju sa zapadnim feministočkim stavovima prema kojima je spolna nejednakost glavni izvor patrijaharlnosti, ne uzimajući u obzir rasno, vjersko i etničko tlačenje koje s njima ide ruku pod ruku. Također se napadaju zapadni feminisstički stereotipovi prema kojima su žene u ne-zapadnim društvima "pasivne i tihe žrtve", dok su zapadne žene moderne, obrazovane i odgovorne za svoju sudbinu.[2]
Postkolonijalne feministkinje se također protive tezi da se položaj žena u Trećem svijetu može gledati jedino kroz zapadne standarde. Kao primjer se navodi "društveni progres" kao kriterij kojim su se 1940-ih i 1950-ih tadašnje kolonije, a buduće nezavisne države promatrale u službenim izvještajima UN. On se, između ostalog, gledao kroz napuštanje tradicionalnih uloga žena u tim društvima, što postkolonijalne feministkinje smatraju nametanjim stranih kulturnih modela. Postkolonijalne feministkinje tvrde da su koncepti slobode, jednakosti i prava temeljenih na prosvjetiteljstvu primjenjivi jedino na Zapad i Evropu, te ne predstavljaju univerzalni sistem vrijednosti.
Srodni pokreti
Pokreti srodni postkolonijalnom feminizmu su transnacionalni feminizam i feminizam Trećeg svijeta, odnosno crni feminizam u SAD.[3]
Postkolonijalni feministički autori i autorice
Postcolonijalni feministički autori su:
- Gayatri Spivak: "Can the Subaltern Speak?" (1988)
- Trinh T. Minh-ha, esej "Infinite Layers/Third World?" (1989), i knjiga "Woman, Native, Other: Writing Postcoloniality and Feminism" (1989)
- Chandra Talpade Mohanty, esej "Under Western Eyes" (1991)
- Uma Narayan, knjiga Dislocating Cultures (1997) i esej "Contesting Cultures" (1997)
- Kwok Pui-lan, with her book Postcolonial Imagination and Feminist Theology (2005)
- Sara Suleri, Boys Will Be Boys: A Daughter's Elegy (2003)
- Lata Mani
- Kumkum Sangari
- Anne McClintock
V. također
References
- ↑ Greenwald, A: "Postcolonial Feminism in Anthills of the Savannah", 2002
- ↑ Mills, S (1998): "Postcolonial Feminist Theory" page 106 in S. Jackson and J. Jones eds., Contemporary Feminist Theories (Edinburgh: Edinburgh University Press) pp.98-112
- ↑ Weedon, C: "Key Issues in Postcolonial Feminism: A Western Perspective", 2002