Pokret otpora – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 12 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q327401 na Wikidati
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 3: Red 3:
Izraz pokret otpora se prvi put počeo koristiti za vrijeme [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], i to zahvaljujući [[Francuski pokret otpora|francuskom pokretu otpora]] organiziranom za vrijeme njemačke okupacije 1940-44. Nakon toga obično ima pozitivne konotacije, a za pripadnike pokreta otpora se često koristi izraz ''borci za slobodu''.
Izraz pokret otpora se prvi put počeo koristiti za vrijeme [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], i to zahvaljujući [[Francuski pokret otpora|francuskom pokretu otpora]] organiziranom za vrijeme njemačke okupacije 1940-44. Nakon toga obično ima pozitivne konotacije, a za pripadnike pokreta otpora se često koristi izraz ''borci za slobodu''.


==V. također==
== V. također ==
* [[Pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu]]
* [[Pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu]]


==Izvori==
== Izvori ==
*Gardam, Judith Gail (1993). ''Non-combatant Immunity as a Norm of International Humanitarian'',Martinus Nijhoff ISBN 0-7923-2245-2.
* Gardam, Judith Gail (1993). ''Non-combatant Immunity as a Norm of International Humanitarian'',Martinus Nijhoff ISBN 0-7923-2245-2.
*Ticehurst, Rupert. ''[http://www.icrc.org/Web/Eng/siteeng0.nsf/html/57JNHY The Martens Clause and the Laws of Armed Conflict]'' 30 April 1997, International Review of the Red Cross no 317, p. 125-134 {{ISSN|1560-7755}}
* Ticehurst, Rupert. ''[http://www.icrc.org/Web/Eng/siteeng0.nsf/html/57JNHY The Martens Clause and the Laws of Armed Conflict]'' 30 April 1997, International Review of the Red Cross no 317, p. 125-134 {{ISSN|1560-7755}}


[[Kategorija:Pokreti otpora| ]]
[[Kategorija:Pokreti otpora| ]]

Verzija na datum 24 juni 2014 u 12:22

Pokret otpora je izraz kojim se opisuju pojedinci, grupe ili organizacije okupljene sa svrhom da ilegalnim, odnosno subverzivnim metodama smijene vlast koju smatraju neligitimnom ili neprihvatljivom - najčešće onu uspostavljenu stranom vojnom okupacijom ili državnim udarom. Pokret otpora se pri tome služi metodama koje mogu biti nenasilne - propaganda, pasivni otpor, demonstracije - do onih koje sadrže oružanu ili nasilnu komponentu - sabotaže, atentati i gerilske operacije. Aktivnosti pokreta otpora, ovisno o okolnostima, mogu prerasti u ustanak, odnosno u oružani sukob. Pokreti otpora također mogu imati vlastite paravojne formacije koje, također ovisno o okolnostma, mogu prerasti u redovne vojske.

Izraz pokret otpora se prvi put počeo koristiti za vrijeme drugog svjetskog rata, i to zahvaljujući francuskom pokretu otpora organiziranom za vrijeme njemačke okupacije 1940-44. Nakon toga obično ima pozitivne konotacije, a za pripadnike pokreta otpora se često koristi izraz borci za slobodu.

V. također

Izvori