Mjerna tolerancija: Razlika između izmjena

Idi na navigaciju Idi na pretragu
Dodano 16 bajtova ,  prije 8 godina
m
robot kozmetičke promjene
m (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
m (robot kozmetičke promjene)
Apsolutna točnost dimenzija i oblika strojnih dijelova, ne samo da nije moguća, nego nije niti nužno potrebna za pravilnu upotrebu stroja. Ponekad mjere i oblici dopuštaju veća, a nekad manja odstupanja. Izbor pravilnog stupnja točnosti pojedinih dimenzija i oblika dijelova stroja je zadatak [[Konstrukcijsko strojarstvo|konstruktora]], koji mora uskladiti zahtjeve funkcionalnosti strojnih dijelova sa [[Ekonomija|ekonomičnošću]] izrade. Pri izboru, konstruktor mora poštovati funkciju, za koju je pojedini dio namijenjen, mogućnost izrade, kontrole i montaže, te zahtjeve ekonomičnosti. Veći stupanj točnosti zahtijeva se prije svega kod dimenzija, koje neposredno utječu na [[Kinematika|kinematiku]] stroja, kao i kod spojnih dimenzija dvaju ili više dijelova stroja. <ref> [http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf] "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.</ref>
 
== Vrste mjernih tolerancija ==
Razlikuju se sljedeće tolerancije:
* tolerancije dužinskih mjera strojnih dijelova,
Izbor različitih stupnjeva točnosti izrade također ovisi o tipu [[Proizvodnja|proizvodnje]]. U procesu obrtničke maloserijske proizvodnje, zaključna faza obrade strojnih dijelova se obično izvodi u postupku montaže, čime se postiže veliki stupanj točnosti sastavnih dijelova i samog stroja. To ima za posljedicu da je obično isti postupak potrebno ponoviti i u slučaju zamjene dotrajalih i istrošenih dijelova, što dakako povećava troškove održavanja. U industriji s velikoserijskom proizvodnjom zahtjevi ekonomičnosti nalažu završnu obradu prije montaže. Zato je potrebno pojedinačne elemente izraditi neovisno jednog od drugog, uspješno ih sastaviti u cjelinu, i zamjenjivati bez naknadne obrade i prilagođavanja. <ref> [http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf] "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.</ref>
 
== Tolerancija dužinskih mjera i dosjed ==
{{glavni|Tolerancija dužinskih mjera}}
 
Tolerancija je apsolutna vrijednost i zbog toga je bez predznaka. '''Gornje odstupanje''' je [[Algebra|algebarska]] razlika između gornje granične mjere i pripadajuće nazivne mjere i označava se slovima E<sub>S</sub> za vanjske mjere i e<sub>s</sub> za unutrašnje mjere. '''Donje odstupanje''' je algebarska razlika između donje granične mjere i pripadajuće nazivne mjere, a označuje se slovima E<sub>I</sub> za unutrašnje mjere i e<sub>i</sub> za vanjske mjere. '''Nul-linija''' je, pri grafičkom prikazivanju graničnih mjera i dosjeda crta, koja označava nazivnu mjeru, i od koje mjerimo odstupanje. Stvarno odstupanje je algebarska razlika između stvarne izmjerene mjere i nazivne mjere, i mora se nalaziti između gornjeg i donjeg odstupanja, uključujući i njih.
 
=== Dosjed ===
{{glavni|Dosjed}}
 
Dosjed je odnos dvaju oblikovanih elemenata (npr. provrt i [[osovina]], utor i pero, itd.), koji imaju jednake nazivne mjere. Pri tom je jedan element određen unutrašnjom nazivnom mjerom (provrt) i uvijek okružuje drugi, koji je određen istom nazivnom mjerom (osovina). Oba dosjedna dijela imaju svoje tolerancije. Ovisno o izabranim tolerancijama, spregnuti dijelovi dosjedaju jedan u drugoga sa zračnošću ili sa preklopom. '''Zračnost''' (razmak) nastaje kada je stvarna mjera osovine manja od stvarne mjere provrta. To je pozitivna razlika između mjere provrta i mjere osovine. '''Preklop''' nastaje kad je razlika između mjera negativna ([[promjer]] osovine veći od promjera provrta).
 
==== Labavi dosjed ====
Između sastavljenih dijelova je uvijek zračnost. To se osigurava odgovarajućim izborom položaja tolerancijskih polja, pri čemu je uvijek gornja granična mjera osovine manja od donje granične mjere provrta.
 
==== Čvrsti dosjed ====
Između sastavljenih dijelova je stalno preklop. To se osigurava takvim izborom položaja tolerancijskih polja, kod kojeg je donja granična mjera osovine uvijek veća od gornje granične mjere provrta. Takve dijelove moguće je sklapati samo uz pomoć uzdužne [[Sila|sile]], ili [[grijanje]]m dijela s unutrašnjom mjerom - kako bi se ova privremeno proširila, odnosno hlađenjem dijela s vanjskom mjerom - kako bi se ova privremeno smanjila.
 
==== Prijelazni dosjed ====
Između spojenih dijelova može nastati zračnost ili preklop. To se postiže izborom položaja i kvaliteta tolerancijskih polja, tako da se tolerancijska polja u cijelosti ili djelomično prekrivaju. Dakle, dosjed može bit čvrst ili labav, ovisno o stvarnim mjerama osovine i provrta. Sastavljanje dijelova s prijelaznim dosjedom je izvedivo ručno, ali i upotrebom uzdužne sile.
 
== Tolerancija oblika i položaja ==
{{glavni|Tolerancija oblika i položaja}}
 
Pored odstupanja dužinskih mjera strojnih dijelova dolazi, u većoj ili manjoj mjeri, i do odstupanja njihovih konturnih linija i površina od idealnih [[geometrija|geometrijskih]] oblika. Zbog toga nije moguće postići točno nalijeganje površina i podudaranje osi. Uzroci odstupanja oblika i položaja su u osnovi isti kao i uzroci odstupanja dužinskih mjera.
 
== Tolerancija hrapavosti površine ==
{{glavni|Tolerancija hrapavosti površine}}
 
20.730.146

izmjena

Navigacijski meni