Snijeg – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: bn, ext, ga, gv, ht, lmo, sah Mijenja: hi
Red 66: Red 66:
[[fa:برف]]
[[fa:برف]]
[[fi:Lumi]]
[[fi:Lumi]]
[[fiu-vro:Lumi]]
[[fr:Neige]]
[[fr:Neige]]
[[fy:Snie]]
[[fy:Snie]]
Red 130: Red 131:
[[tr:Kar]]
[[tr:Kar]]
[[uk:Сніг]]
[[uk:Сніг]]
[[ur:برف باری]]
[[vec:Neve]]
[[vec:Neve]]
[[vi:Tuyết]]
[[vi:Tuyết]]

Verzija na datum 18 maj 2010 u 20:08

Pahuljice

Snijeg ili sneg je oborina u krutom stanju. Nastaje sublimacijom vodene pare u obliku razgranjenih heksagonalnih kristala i zvjezdica, koji su često pomiješani s jednostavnim ledenim kristalima.

U meteorologiji se smatra snježnim onaj dan kada je bar polovica vidljivog tla pokrivena snježnim pokrovom. Snijeg je loš vodič topline; između pojedinih kristala snijega ima zraka koji štiti tlo od prejakog pothlađivanja, a zimske usjeve od smrzavanja.

Opis

Tijekom padanja iz oblaka prema tlu, kristalići se međusobno sudaraju, spajaju, razbijaju, djelomično tope ili spajaju s kišnim kapima pa to sve utječe na konačan oblik snježne pahuljice. Iz tog razloga je snijeg koji pada najčešće nepravilnog oblika. Između kristala i pahuljica nalaze se praznine ispunjene zrakom. Kad snijeg padne na tlo, zrak ostaje zarobljen između kristala. Zvuk ovisi o temperaturi, ali i o strukturi snijega. Tada dolazi do loma ledenih kristala kroz koje onda izlazi zrak.

Većina pahuljica ima promjer oko 1 cm. No, pod određenim okolnostima mogu nastati i pahulje veće od 5 cm u promjeru. Za to su potrebne temperature zraka oko nule, lagani vjetar i nestabilna atmosfera uz usmjereno strujanje tekućina i plinova.

Pojava

Snježne padaline ovise od doba godine i lokacije, koja uključuje geografsku širinu, nadmorsku visinu i druge faktore koji općenito utječu na vremenske prilike.

Neke planine, od kojih i neke blizu ekvatora, imaju stalni snježni pokrivač na vrhu. Obrnuto, mnogi dijelovi Arktika i Antarktika imaju malu količinu snježnih padalina, uprkos velikoj hladnoći.

Rekreacija

Vrste rekreacije za koje je neophodan snijeg:

  • mnogi zimski sportovi poput skijanja, sankanja i drugih sportova
  • pravljenje snjegovića ili kula od snijega
  • grudvanje

Na mjestima gdje je dovoljno hladno, ali nema padalina, moguće je koristiti snježne topove za dovoljnu količinu snijega za zimske sportove.

Snijeg kompresiran u blokove se u nekim dijelovima svijeta koristi kao materijal za gradnju objekata, npr. iglu (snježne kuće).

Vanjske poveznice