Snijeg – razlika između verzija
m robot Dodaje: bn, ext, ga, gv, ht, lmo, sah Mijenja: hi |
m robot Dodaje: fiu-vro:Lumi, ur:برف باری |
||
Red 66: | Red 66: | ||
[[fa:برف]] |
[[fa:برف]] |
||
[[fi:Lumi]] |
[[fi:Lumi]] |
||
[[fiu-vro:Lumi]] |
|||
[[fr:Neige]] |
[[fr:Neige]] |
||
[[fy:Snie]] |
[[fy:Snie]] |
||
Red 130: | Red 131: | ||
[[tr:Kar]] |
[[tr:Kar]] |
||
[[uk:Сніг]] |
[[uk:Сніг]] |
||
[[ur:برف باری]] |
|||
[[vec:Neve]] |
[[vec:Neve]] |
||
[[vi:Tuyết]] |
[[vi:Tuyết]] |
Verzija na datum 18 maj 2010 u 20:08
Snijeg ili sneg je oborina u krutom stanju. Nastaje sublimacijom vodene pare u obliku razgranjenih heksagonalnih kristala i zvjezdica, koji su često pomiješani s jednostavnim ledenim kristalima.
U meteorologiji se smatra snježnim onaj dan kada je bar polovica vidljivog tla pokrivena snježnim pokrovom. Snijeg je loš vodič topline; između pojedinih kristala snijega ima zraka koji štiti tlo od prejakog pothlađivanja, a zimske usjeve od smrzavanja.
Opis
Tijekom padanja iz oblaka prema tlu, kristalići se međusobno sudaraju, spajaju, razbijaju, djelomično tope ili spajaju s kišnim kapima pa to sve utječe na konačan oblik snježne pahuljice. Iz tog razloga je snijeg koji pada najčešće nepravilnog oblika. Između kristala i pahuljica nalaze se praznine ispunjene zrakom. Kad snijeg padne na tlo, zrak ostaje zarobljen između kristala. Zvuk ovisi o temperaturi, ali i o strukturi snijega. Tada dolazi do loma ledenih kristala kroz koje onda izlazi zrak.
Većina pahuljica ima promjer oko 1 cm. No, pod određenim okolnostima mogu nastati i pahulje veće od 5 cm u promjeru. Za to su potrebne temperature zraka oko nule, lagani vjetar i nestabilna atmosfera uz usmjereno strujanje tekućina i plinova.
Pojava
Snježne padaline ovise od doba godine i lokacije, koja uključuje geografsku širinu, nadmorsku visinu i druge faktore koji općenito utječu na vremenske prilike.
Neke planine, od kojih i neke blizu ekvatora, imaju stalni snježni pokrivač na vrhu. Obrnuto, mnogi dijelovi Arktika i Antarktika imaju malu količinu snježnih padalina, uprkos velikoj hladnoći.
Rekreacija
Vrste rekreacije za koje je neophodan snijeg:
- mnogi zimski sportovi poput skijanja, sankanja i drugih sportova
- pravljenje snjegovića ili kula od snijega
- grudvanje
Na mjestima gdje je dovoljno hladno, ali nema padalina, moguće je koristiti snježne topove za dovoljnu količinu snijega za zimske sportove.
Snijeg kompresiran u blokove se u nekim dijelovima svijeta koristi kao materijal za gradnju objekata, npr. iglu (snježne kuće).