Lukanci – razlika između verzija
m Bot: migracija 11 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q1264391 na Wikidati |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 6: | Red 6: | ||
[[Strabon]] navodi kako su imali [[demokracija|demokratski]] ustav, osim u doba rata kada su imali diktatora izabranog među redovnim magistratima. Prema Pliniju STarijem, imena njihovih plemena su bila: Atinati, Bantini, Eburini, Grumentini, Numestrani, Potentini, Sontini, Sirini, Tergilani, Ursentini, Volcentani. |
[[Strabon]] navodi kako su imali [[demokracija|demokratski]] ustav, osim u doba rata kada su imali diktatora izabranog među redovnim magistratima. Prema Pliniju STarijem, imena njihovih plemena su bila: Atinati, Bantini, Eburini, Grumentini, Numestrani, Potentini, Sontini, Sirini, Tergilani, Ursentini, Volcentani. |
||
Lukanci su |
Lukanci su govorili svojevrsnom mješavinom [[Umbrijski jezik|umbrijskog]] i [[oskanski jezik|oskanskog jezika]], isto kao i Samniti koji su pokorili Oske u 5. vijeku pne. Iza sebe su u [[4. vijek pne.|4.]] i [[3. vijek pne.|3. vijeku pne.]] ostavili nekoliko natpisa i kovanica na oskanskom jeziku koje svjedoče da su preuzeli [[grčki alfabet]]. |
||
==Historija== |
== Historija == |
||
Sredinom 5. vijeka pne. Lukanci su se preselili u [[Enotrija|Enotriju]], te su tamošnja domorodačka plemena - koja [[Antička Grčka|starogrčki]] izvori navode kao [[Enotrijanci|Enotrijance]], Honce i Lauternjane - protjerali u planinsku unutrašnjost. |
Sredinom 5. vijeka pne. Lukanci su se preselili u [[Enotrija|Enotriju]], te su tamošnja domorodačka plemena - koja [[Antička Grčka|starogrčki]] izvori navode kao [[Enotrijanci|Enotrijance]], Honce i Lauternjane - protjerali u planinsku unutrašnjost. |
||
Red 18: | Red 18: | ||
Lukanska pješadija se pojavljuje kao jedinica u ''[[Europa Barbarorum]]'', [[mod (igra)|modu]] za stratešku igru [[Rome:Total War]]. |
Lukanska pješadija se pojavljuje kao jedinica u ''[[Europa Barbarorum]]'', [[mod (igra)|modu]] za stratešku igru [[Rome:Total War]]. |
||
==V. također== |
== V. također == |
||
*[[Drevni italski narodi]] |
* [[Drevni italski narodi]] |
||
[[Kategorija:Drevni italski narodi]] |
[[Kategorija:Drevni italski narodi]] |
Aktualna verzija na datum 24 juni 2014 u 03:37
Lukanci su bili drevni italski narod koji je u antičko doba živio u srednjoj Italiji i govorio oskanskim jezikom.
Porijeklo i društvo[uredi | uredi kod]
Neki od suvremenih historičari špekuliraju kako im je ime došlo od grčkog λυκος ("vuk"), odnosno da su, kao i Samniti, koristili vuka kao totem za vrijeme svojih migracija. Druge teorije ime vode od latinske riječi locus ("sveti gaj").
Strabon navodi kako su imali demokratski ustav, osim u doba rata kada su imali diktatora izabranog među redovnim magistratima. Prema Pliniju STarijem, imena njihovih plemena su bila: Atinati, Bantini, Eburini, Grumentini, Numestrani, Potentini, Sontini, Sirini, Tergilani, Ursentini, Volcentani.
Lukanci su govorili svojevrsnom mješavinom umbrijskog i oskanskog jezika, isto kao i Samniti koji su pokorili Oske u 5. vijeku pne. Iza sebe su u 4. i 3. vijeku pne. ostavili nekoliko natpisa i kovanica na oskanskom jeziku koje svjedoče da su preuzeli grčki alfabet.
Historija[uredi | uredi kod]
Sredinom 5. vijeka pne. Lukanci su se preselili u Enotriju, te su tamošnja domorodačka plemena - koja starogrčki izvori navode kao Enotrijance, Honce i Lauternjane - protjerali u planinsku unutrašnjost.
Lukanci su se potom sukobili s grčkom kolonijom Taras/Tarentum, te su Tarentinci godine 326. pne. sklopili savez sa epirskim kraljem Aleksandrom, stvorivši tako presedan temeljem koga su se Epirci počeli miješati u poslove Velike Grčke.
Prema Liviju su Lukanci godine 298. pne. sklopili savez s Rimom, te je temeljem toga rimski uticaj proširen na grčke kolonije Venusia (291. pne.,), Paestum (Posidonia ponovno osnovana 273. pne.) te Tarentum (272. pne). U kasnijim sukobima, su, međutim, Lukanci obično birali gubitničke strane. Kada se Pir od Epira iskrcao u Italiji 281. pne. bili su među prvima koji su prišli njegovoj vojsci, pa su zbog toga deset godina morali ratovati s osvetničkim Rimljanima koji su ih na krjau pokoirili 272. pne. Neprijateljstvo Rimljana i Lukanaca se nastavilo, pa je u drugom punskom ratu 216. pne. Lukanija bila opustošena i od Hanibalove i od rimske vojske. Lukanci se od toga nikada nisu oporavili, pa im je zemlja počela propadati, da bi završni udarac bio Saveznički rat (90-88. pne.) u kome su se Lukanci zajedno sa Samnitima borili protiv Rimljana. Do vremena Strabona nekoć plodna i bogata zemlja je opustjela.
U popularnoj kulturi[uredi | uredi kod]
Lukanska pješadija se pojavljuje kao jedinica u Europa Barbarorum, modu za stratešku igru Rome:Total War.