Litvanci – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
20.730.146 izmena
m robot kozmetičke promjene
Red 1: Red 1:
[[Datoteka:Lithuanians.jpg|thumb|Litvanke u narodnoj nošnji]] '''Litvanci''' (izvorno: lietuvis, lietuviai) su jedan od [[Balti|baltičkih]] naroda [[indoevropljani|indoeuropske]] porodice nastanjen u području uz [[Baltičko more]]. Imenom Balti označavaju se Litvanci, Latvijci ili Letonci i Stari Prusi. Ime Balti upotrijebio je prvi puta njemački lingvist [[Ferdinand Nesselman]] 1845. Naziv je nastao po Baltičkom moru.
[[Datoteka:Lithuanians.jpg|thumb|Litvanke u narodnoj nošnji]] '''Litvanci''' (izvorno: lietuvis, lietuviai) su jedan od [[Balti|baltičkih]] naroda [[indoevropljani|indoeuropske]] porodice nastanjen u području uz [[Baltičko more]]. Imenom Balti označavaju se Litvanci, Latvijci ili Letonci i Stari Prusi. Ime Balti upotrijebio je prvi puta njemački lingvist [[Ferdinand Nesselman]] 1845. Naziv je nastao po Baltičkom moru.


Litvanci i [[Latvijci]] (često nazivani Letoncima) jedini su preživjeli baltički narodi. Prema [[Virginija Vasiliauskiene|Virginiji Vasiliauskiene]] i [[Jonathan Slocum|Jonathan Slocumu]] postoje mnoge sličnosti između jezika [[Slaveni|slavenskih]] i baltičkih naroda.
Litvanci i [[Latvijci]] (često nazivani Letoncima) jedini su preživjeli baltički narodi. Prema [[Virginija Vasiliauskiene|Virginiji Vasiliauskiene]] i [[Jonathan Slocum]]u postoje mnoge sličnosti između jezika [[Slaveni|slavenskih]] i baltičkih naroda.


[[Hidronimija]] i [[arheologija]] ukazuju da su veliki dijelovi sjeveroistočne [[Evropa|Europe]], otprilike od [[Moskva|Moskve]] do [[Berlin|Berlina]], uključujući sjeverni dio bazena [[Dnjepar|Dnjepra]], bio teritorij baltičkih naroda tokom prvog milenija prije Krista i kasnije. Slaveni u ovaj teritorij zalaze tek kasnije. Teritorij je bio obrastao neprohodnim šumama i daleko od glavnih migracijskih i važnih trgovačkih putova. Ova izoliranost pomogla je očuvanju arhaičnih jezika.
[[Hidronimija]] i [[arheologija]] ukazuju da su veliki dijelovi sjeveroistočne [[Evropa|Europe]], otprilike od [[Moskva|Moskve]] do [[Berlin]]a, uključujući sjeverni dio bazena [[Dnjepar|Dnjepra]], bio teritorij baltičkih naroda tokom prvog milenija prije Krista i kasnije. Slaveni u ovaj teritorij zalaze tek kasnije. Teritorij je bio obrastao neprohodnim šumama i daleko od glavnih migracijskih i važnih trgovačkih putova. Ova izoliranost pomogla je očuvanju arhaičnih jezika.


Litvanci se prvi puta spominju u povijesnim izvorima početkom 11 stoljeća. Ime 'Litvanija' ('Lithuania') spominje se [[1009]]. u kronikama ("[[Anales Quedlinburgenses]]"), napisano u latinskom kao 'Litua'. Od kraja 12. stoljeća, 'Litvanija' je česta u poljskim i njemačkim materijalima. Njemački oblik "Litauen" porijeklom je iz slavenske tradicije, u latinskom se naziva ''Lituania'.
Litvanci se prvi puta spominju u povijesnim izvorima početkom 11 stoljeća. Ime 'Litvanija' ('Lithuania') spominje se [[1009]]. u kronikama ("[[Anales Quedlinburgenses]]"), napisano u latinskom kao 'Litua'. Od kraja 12. stoljeća, 'Litvanija' je česta u poljskim i njemačkim materijalima. Njemački oblik "Litauen" porijeklom je iz slavenske tradicije, u latinskom se naziva ''Lituania'.


U engleskom jeziku Litvanci se nazivaju Lithuanians, a u hrvatskom je čest iskrivljeni oblik Litavci, koji je izgleda sada posuđen iz njemačkog 'Litauen', odnosno Litauens /Die bilateralen Beziehungen Litauens zu Deutschland entwickeln /.
U engleskom jeziku Litvanci se nazivaju Lithuanians, a u hrvatskom je čest iskrivljeni oblik Litavci, koji je izgleda sada posuđen iz njemačkog 'Litauen', odnosno Litauens /Die bilateralen Beziehungen Litauens zu Deutschland entwickeln /.
Red 11: Red 11:
Među Litvancima još se vide razlike među njihovim etničkim grupama (Aukstaiciai, Suvalkieciai, Dzukai).
Među Litvancima još se vide razlike među njihovim etničkim grupama (Aukstaiciai, Suvalkieciai, Dzukai).


== Običaji starih Litvanaca==
== Običaji starih Litvanaca ==
[[Simonas Daukantas]] ([[1793]]-[[1864]]) bio je prvi litvanski povjesničar koji o Litvancima piše na materinskom jeziku. U svome dijelu 'Budas senoves lietuviu, kalnenu ir zemaiciu' (Osobina starih Litvanaca, brđana i [[Samogiti|Samogita]]') Daukantas piše da oni žive u u neprohodnim šumama koje veoma dobro poznaju. Zemlja i šume davale su im hranu, odjeću i oružje. Litvanci, Samogiti (sebe zovu Zemaiciai) i druga srodna plemena bavila su se lovom, zemljoradnjom, stočarstvom i [[pčelarstvo|pčelarstvom]]. Hranu i piće ovi gostoljubivi ljudi uvijek su rado podijelili s putnikom namjernikom i gostima. Sami sebe opskrbljivali su obućom, odjećom, kućanskim priborom i oružjem. Sa stranim trgovcima za [[željezo]] i [[sol]] i druge proizvode koje nisu mogli dobiti u vlastitoj proizvodnji, nudili su [[krzno]], vosak, [[med]] i ratarske i druge proizvode.
[[Simonas Daukantas]] ([[1793]]-[[1864]]) bio je prvi litvanski povjesničar koji o Litvancima piše na materinskom jeziku. U svome dijelu 'Budas senoves lietuviu, kalnenu ir zemaiciu' (Osobina starih Litvanaca, brđana i [[Samogiti|Samogita]]') Daukantas piše da oni žive u u neprohodnim šumama koje veoma dobro poznaju. Zemlja i šume davale su im hranu, odjeću i oružje. Litvanci, Samogiti (sebe zovu Zemaiciai) i druga srodna plemena bavila su se lovom, zemljoradnjom, stočarstvom i [[pčelarstvo]]m. Hranu i piće ovi gostoljubivi ljudi uvijek su rado podijelili s putnikom namjernikom i gostima. Sami sebe opskrbljivali su obućom, odjećom, kućanskim priborom i oružjem. Sa stranim trgovcima za [[željezo]] i [[sol]] i druge proizvode koje nisu mogli dobiti u vlastitoj proizvodnji, nudili su [[krzno]], vosak, [[med]] i ratarske i druge proizvode.
Prije uvođenja kršćanstvo|kršćanstva Litvanci su obožavali prirodne sile i mnoge bogove i božice, slično kao što imamo u starih [[Grci|Grka]] i [[Antički Rim|Rimljana]]. Glavni bog bio je [[Perkunas]], bog Groma. Za svoje bogove Litvanci su imali posebna svetišta, u svetim lugovima i šumama gorjela je sveta vatra koju su održavali čuvari 'vaidilutes'. Želje bogova objavljuje svećenik '''kriviai''', koji su podložni vrhovnom svećeniku '''kriviu krivaitis'''. -Litvanci su bili posljednje pagansko pleme Europe. Mnogi su još u 16. i 17. stoljeću obožavali svoje stare bogove i čuvali običaje.
Prije uvođenja kršćanstvo|kršćanstva Litvanci su obožavali prirodne sile i mnoge bogove i božice, slično kao što imamo u starih [[Grci|Grka]] i [[Antički Rim|Rimljana]]. Glavni bog bio je [[Perkunas]], bog Groma. Za svoje bogove Litvanci su imali posebna svetišta, u svetim lugovima i šumama gorjela je sveta vatra koju su održavali čuvari 'vaidilutes'. Želje bogova objavljuje svećenik '''kriviai''', koji su podložni vrhovnom svećeniku '''kriviu krivaitis'''. -Litvanci su bili posljednje pagansko pleme Europe. Mnogi su još u 16. i 17. stoljeću obožavali svoje stare bogove i čuvali običaje.


== Litvanci u domovini i svijetu ==
== Litvanci u domovini i svijetu ==
(po UN-ovim podacima)
(po UN-ovim podacima)


...u domovini 2,733,000
...u domovini 2,733,000
*[[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]]...521,000
* [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]]...521,000
*[[Rusija]]...76,000
* [[Rusija]]...76,000
*[[Nemačka|Njemačka]]...40,000
* [[Nemačka|Njemačka]]...40,000
*[[Letonija|Latvija]]...25,693
* [[Letonija|Latvija]]...25,693
*[[Poljska]]...25,000
* [[Poljska]]...25,000
*[[Kanada]]...12,000
* [[Kanada]]...12,000
*[[Australija]]...10,000
* [[Australija]]...10,000
*[[Belorusija|Bjelorusija]]...10,000
* [[Belorusija|Bjelorusija]]...10,000
*[[Kazahstan]]...6,000
* [[Kazahstan]]...6,000
*[[Španija|Španjolska]]...4,300
* [[Španija|Španjolska]]...4,300
*[[Estonija]]...2,000
* [[Estonija]]...2,000
*[[Ukrajina]]...12,000
* [[Ukrajina]]...12,000
*[[Moldavija]]...1,000
* [[Moldavija]]...1,000
*[[Uzbekistan]]...1,000
* [[Uzbekistan]]...1,000
*[[Tadžikistan]]...300
* [[Tadžikistan]]...300
*[[Jermenija|Armenija]]...200
* [[Jermenija|Armenija]]...200
*[[Kirgistan|Kirgizija]]...200
* [[Kirgistan|Kirgizija]]...200
*[[Turkmenistan]]...200
* [[Turkmenistan]]...200
{{Commonscat|People of Lithuania}}
{{Commonscat|People of Lithuania}}


Verzija na datum 24 juni 2014 u 02:58

Datoteka:Lithuanians.jpg
Litvanke u narodnoj nošnji

Litvanci (izvorno: lietuvis, lietuviai) su jedan od baltičkih naroda indoeuropske porodice nastanjen u području uz Baltičko more. Imenom Balti označavaju se Litvanci, Latvijci ili Letonci i Stari Prusi. Ime Balti upotrijebio je prvi puta njemački lingvist Ferdinand Nesselman 1845. Naziv je nastao po Baltičkom moru.

Litvanci i Latvijci (često nazivani Letoncima) jedini su preživjeli baltički narodi. Prema Virginiji Vasiliauskiene i Jonathan Slocumu postoje mnoge sličnosti između jezika slavenskih i baltičkih naroda.

Hidronimija i arheologija ukazuju da su veliki dijelovi sjeveroistočne Europe, otprilike od Moskve do Berlina, uključujući sjeverni dio bazena Dnjepra, bio teritorij baltičkih naroda tokom prvog milenija prije Krista i kasnije. Slaveni u ovaj teritorij zalaze tek kasnije. Teritorij je bio obrastao neprohodnim šumama i daleko od glavnih migracijskih i važnih trgovačkih putova. Ova izoliranost pomogla je očuvanju arhaičnih jezika.

Litvanci se prvi puta spominju u povijesnim izvorima početkom 11 stoljeća. Ime 'Litvanija' ('Lithuania') spominje se 1009. u kronikama ("Anales Quedlinburgenses"), napisano u latinskom kao 'Litua'. Od kraja 12. stoljeća, 'Litvanija' je česta u poljskim i njemačkim materijalima. Njemački oblik "Litauen" porijeklom je iz slavenske tradicije, u latinskom se naziva Lituania'.

U engleskom jeziku Litvanci se nazivaju Lithuanians, a u hrvatskom je čest iskrivljeni oblik Litavci, koji je izgleda sada posuđen iz njemačkog 'Litauen', odnosno Litauens /Die bilateralen Beziehungen Litauens zu Deutschland entwickeln /.

Među Litvancima još se vide razlike među njihovim etničkim grupama (Aukstaiciai, Suvalkieciai, Dzukai).

Običaji starih Litvanaca

Simonas Daukantas (1793-1864) bio je prvi litvanski povjesničar koji o Litvancima piše na materinskom jeziku. U svome dijelu 'Budas senoves lietuviu, kalnenu ir zemaiciu' (Osobina starih Litvanaca, brđana i Samogita') Daukantas piše da oni žive u u neprohodnim šumama koje veoma dobro poznaju. Zemlja i šume davale su im hranu, odjeću i oružje. Litvanci, Samogiti (sebe zovu Zemaiciai) i druga srodna plemena bavila su se lovom, zemljoradnjom, stočarstvom i pčelarstvom. Hranu i piće ovi gostoljubivi ljudi uvijek su rado podijelili s putnikom namjernikom i gostima. Sami sebe opskrbljivali su obućom, odjećom, kućanskim priborom i oružjem. Sa stranim trgovcima za željezo i sol i druge proizvode koje nisu mogli dobiti u vlastitoj proizvodnji, nudili su krzno, vosak, med i ratarske i druge proizvode. Prije uvođenja kršćanstvo|kršćanstva Litvanci su obožavali prirodne sile i mnoge bogove i božice, slično kao što imamo u starih Grka i Rimljana. Glavni bog bio je Perkunas, bog Groma. Za svoje bogove Litvanci su imali posebna svetišta, u svetim lugovima i šumama gorjela je sveta vatra koju su održavali čuvari 'vaidilutes'. Želje bogova objavljuje svećenik kriviai, koji su podložni vrhovnom svećeniku kriviu krivaitis. -Litvanci su bili posljednje pagansko pleme Europe. Mnogi su još u 16. i 17. stoljeću obožavali svoje stare bogove i čuvali običaje.

Litvanci u domovini i svijetu

(po UN-ovim podacima)

...u domovini 2,733,000

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Litvanci&oldid=5025165