Klaipėda – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 77 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q776965 na Wikidati
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 13: Red 13:
| veb-strana = [http://www.klaipeda.lt/klaipeda/index.jsp Zvanična prezentacija grada]
| veb-strana = [http://www.klaipeda.lt/klaipeda/index.jsp Zvanična prezentacija grada]
}}
}}
'''Klajpeda''' ({{jez-lit|Klaipėda}}, {{jez-nem|Memel}}, {{jez-rus|Klaйpeda}}, {{jez-polj|Kłajpeda}}) je treći grad po veličini u [[Litvanija|Litvaniji]], smešten u njenom zapadnom delu. Grad je upravno središte istoimenog [[Klajpeda (okrug)|Klajpeda okrug]]a.
'''Klajpeda''' ({{jez-lit|Klaipėda}}, {{jez-nem|Memel}}, {{jez-rus|Klaйpeda}}, {{jez-polj|Kłajpeda}}) je treći grad po veličini u [[Litvanija|Litvaniji]], smešten u njenom zapadnom delu. Grad je upravno središte istoimenog [[Klajpeda (okrug)|Klajpeda okruga]].


Klajpeda je i jedina velika [[luka]] Litvanije, smeštena na obalama [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Luka Klajpeda danas povezuje [[Litvanija|Litvaniju]] sa [[Švedska|Švedskom]], [[Danska|Danskom]] i [[Nemačka|Nemačkom]]. Pored grada se nalaze popularna odmarališta [[Neringa]] i Palanga.
Klajpeda je i jedina velika [[luka]] Litvanije, smeštena na obalama [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Luka Klajpeda danas povezuje [[Litvanija|Litvaniju]] sa [[Švedska|Švedskom]], [[Danska|Danskom]] i [[Nemačka|Nemačkom]]. Pored grada se nalaze popularna odmarališta [[Neringa]] i Palanga.


==Poreklo naziva==
== Poreklo naziva ==
Drevni, [[Nemački jezik|nemački]] naziv grada je ''Memel'', koji izveden od naziva [[Tevtonci|tevtonskog]] zamka na mestu današnjeg grada, Memelburga. Smatra se da je naziv [[Kuronci|kuronijskog]] porekla. Dati naziv kao službeni naziv grada bio od [[1252]]-[[1923]]. i od [[1939]]-[[1945]]..
Drevni, [[Nemački jezik|nemački]] naziv grada je ''Memel'', koji izveden od naziva [[Tevtonci|tevtonskog]] zamka na mestu današnjeg grada, Memelburga. Smatra se da je naziv [[Kuronci|kuronijskog]] porekla. Dati naziv kao službeni naziv grada bio od [[1252]]-[[1923]]. i od [[1939]]-[[1945]]..


[[Litvanski jezik|Litvanski]] oblik ''Klajpeda'' se koristi u [[Litvanski jezik|litvanskim]] izvorima od [[15. vek]]a. Kao jedini u zvaničnoj upotrebi od [[1945]]. godine.
[[Litvanski jezik|Litvanski]] oblik ''Klajpeda'' se koristi u [[Litvanski jezik|litvanskim]] izvorima od [[15. vek]]a. Kao jedini u zvaničnoj upotrebi od [[1945]]. godine.


==Prirodni uslovi==
== Prirodni uslovi ==
Klajpeda je smeštena u zapadnom delu [[Litvanija|Litvanije]]. Od glavnog grada [[Vilnjus|Viljnus]]a grad je udaljen 310 km zapadno, a od [[Kaunas]]a, drugog po veličini grada u državi, 215 km zapadno.
Klajpeda je smeštena u zapadnom delu [[Litvanija|Litvanije]]. Od glavnog grada [[Vilnjus|Viljnusa]] grad je udaljen 310 km zapadno, a od [[Kaunas]]a, drugog po veličini grada u državi, 215 km zapadno.


'''Reljef''': Grad Klajpeda se nalazi u jugoistočnom delu [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Grad se obrazovao u ravničarskom, nekad močvarnom području, na severnom kraju [[Kurski zaliv|Kurskog zaliva]], koji je odeljen [[Kurska prevlaka|Kurskom prevlakom]] od glavnine mora. Strateški, Klajpeda je postavljena na ulazu u zaliv, pa se iz nje nadize veliki deo ovog dela [[Baltičko more|Baltik]]a.
'''Reljef''': Grad Klajpeda se nalazi u jugoistočnom delu [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Grad se obrazovao u ravničarskom, nekad močvarnom području, na severnom kraju [[Kurski zaliv|Kurskog zaliva]], koji je odeljen [[Kurska prevlaka|Kurskom prevlakom]] od glavnine mora. Strateški, Klajpeda je postavljena na ulazu u zaliv, pa se iz nje nadize veliki deo ovog dela [[Baltičko more|Baltika]].


'''Klima''': U Kaunasu vlada [[kontinetalna klima]].
'''Klima''': U Kaunasu vlada [[kontinetalna klima]].
Red 31: Red 31:
'''Vode''': Klajpeda je smeštena na [[Baltičko more|Baltičkom moru]]. Grad je velika luka, a severnood grada pruža se „litvanska rivijera" ([[Palanga]], [[Neringa]]).
'''Vode''': Klajpeda je smeštena na [[Baltičko more|Baltičkom moru]]. Grad je velika luka, a severnood grada pruža se „litvanska rivijera" ([[Palanga]], [[Neringa]]).


==Istorija==
== Istorija ==
[[Datoteka:Klaipeda port.jpg|mini|desno|270 px|Luka Klajpeda]]
[[Datoteka:Klaipeda port.jpg|mini|desno|270 px|Luka Klajpeda]]
[[Datoteka:Klaipeda Panorama.jpg|mini|desno|270 p|Stara razglednica Klajpede]]
[[Datoteka:Klaipeda Panorama.jpg|mini|desno|270 p|Stara razglednica Klajpede]]
Red 37: Red 37:
Kroz skoro celu istoriju Klajpeda je bila deo [[Pruska|Pruske]], [[Nemačka|Nemačke]] i [[Litvanija|Litvanije]]. Arhitektura u gradu je slična građevinama u [[Engleska|Engleskoj]], [[Danska|Danskoj]] i Nemačkoj.
Kroz skoro celu istoriju Klajpeda je bila deo [[Pruska|Pruske]], [[Nemačka|Nemačke]] i [[Litvanija|Litvanije]]. Arhitektura u gradu je slična građevinama u [[Engleska|Engleskoj]], [[Danska|Danskoj]] i Nemačkoj.


Oblast je naseljena u [[7. vek]]u od strane [[Baltički narodi|Baltičkih plemena]]. [[Tevtonski red|Tevtonski vitezovi]] podižu zamak Memelburg na ovom mestu [[1252]]. godine. U sledećem razdoblju oko grada se obrazovalo gradsko naselje Memel, nastanjeno [[Nemci]]ma, dok je okruženje ostalo [[Litvanci|litvansko]]. Između dva naroda je često dolazi do sukoba. [[1379]]. godine grad su preuzeli [[Litvanci|litvanski]] kneževi. Na kraju, [[1422|1422]]. godine sporazumno je određena granica između [[tevtonski red|tevtonskog]] Memela i [[Litvanija|litvanskog]] zaleđa, koja se održala sledećih 500 godina.
Oblast je naseljena u [[7. vek]]u od strane [[Baltički narodi|Baltičkih plemena]]. [[Tevtonski red|Tevtonski vitezovi]] podižu zamak Memelburg na ovom mestu [[1252]]. godine. U sledećem razdoblju oko grada se obrazovalo gradsko naselje Memel, nastanjeno [[Nemci]]ma, dok je okruženje ostalo [[Litvanci|litvansko]]. Između dva naroda je često dolazi do sukoba. [[1379]]. godine grad su preuzeli [[Litvanci|litvanski]] kneževi. Na kraju, [[1422]]. godine sporazumno je određena granica između [[tevtonski red|tevtonskog]] Memela i [[Litvanija|litvanskog]] zaleđa, koja se održala sledećih 500 godina.


U [[16. vek]]u stanovništvo Memela je prihvatilo [[protestantizam|luteranstvo]]. U sledećem razdoblju grad je doživeo privredni i kulturni procvat. Gradsko stanovništvo je bilo poznato po obradi drveta. On je bio prekinut jedino [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjim ratom]] u [[17. vek]]u. Grad je [[1773]]. godine postao deo [[Istočna Pruska|Istočne Pruske]]. Međutim, krajem [[19. vek]]a grad počinje zaostajati kao najseverniji i najistočniji grad u tadašnjoj [[Nemačka|Nemačkoj carevini]]. Grad je dalje imao izraziti [[Nemci|nemački]] karakter.
U [[16. vek]]u stanovništvo Memela je prihvatilo [[protestantizam|luteranstvo]]. U sledećem razdoblju grad je doživeo privredni i kulturni procvat. Gradsko stanovništvo je bilo poznato po obradi drveta. On je bio prekinut jedino [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjim ratom]] u [[17. vek]]u. Grad je [[1773]]. godine postao deo [[Istočna Pruska|Istočne Pruske]]. Međutim, krajem [[19. vek]]a grad počinje zaostajati kao najseverniji i najistočniji grad u tadašnjoj [[Nemačka|Nemačkoj carevini]]. Grad je dalje imao izraziti [[Nemci|nemački]] karakter.


Posle [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]] oblast Memela je stavljen apod međunarodnu upravu. Novoosnovana [[Litvanija]] je [[1923]]. godine zauzela celu oblast i zvanično je priključila sebi sledeće godine. Grad dobija dvojni naziv ''Memel'' - ''Klajpeda''. U ovim godinama dolazi do neprijateljstva [[Nemci|Nemaca]] i [[Litvanci|Litvanaca]] u oblaati Memela. Sve ovo je zvaršeno ultimatumom [[Joahim fon Ribentrop|Ribentrop]]a [[Litvanija|Litvaniji]] [[1939]]. godine, kojom je oblast Memela vraćena [[Nemačka|Nemačkoj]]. Međutim, već [[1945]]. godine [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]] je zauzeo Memel, sada Klajpedu. U ovo vreme su matični [[Nemci]] iseljeni u maticu, a u grad su se doselili [[Litvanci]] i drugi narodi iz [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]]-a (poglavito [[Rusi]] i [[Belorusi]]). Posle sticanja nezavisnosti, Klajpeda je postala treći po veličnii grad i najveća luika [[Litvanija|Litvanije]], ali je grad pretrpeo sunovrat privrede i soipanje stanovništva.
Posle [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]] oblast Memela je stavljen apod međunarodnu upravu. Novoosnovana [[Litvanija]] je [[1923]]. godine zauzela celu oblast i zvanično je priključila sebi sledeće godine. Grad dobija dvojni naziv ''Memel'' - ''Klajpeda''. U ovim godinama dolazi do neprijateljstva [[Nemci|Nemaca]] i [[Litvanci|Litvanaca]] u oblaati Memela. Sve ovo je zvaršeno ultimatumom [[Joahim fon Ribentrop|Ribentropa]] [[Litvanija|Litvaniji]] [[1939]]. godine, kojom je oblast Memela vraćena [[Nemačka|Nemačkoj]]. Međutim, već [[1945]]. godine [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]] je zauzeo Memel, sada Klajpedu. U ovo vreme su matični [[Nemci]] iseljeni u maticu, a u grad su se doselili [[Litvanci]] i drugi narodi iz [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]]-a (poglavito [[Rusi]] i [[Belorusi]]). Posle sticanja nezavisnosti, Klajpeda je postala treći po veličnii grad i najveća luika [[Litvanija|Litvanije]], ali je grad pretrpeo sunovrat privrede i soipanje stanovništva.


==Stanovništvo==
== Stanovništvo ==
Danas je Klajpeda treći po veličini grad [[Litvanija|Litvanije]] i ima 187.442 ([[2005]]. g.), dok je pre imao 207.100 ([[1992]]. g.).
Danas je Klajpeda treći po veličini grad [[Litvanija|Litvanije]] i ima 187.442 ([[2005]]. g.), dok je pre imao 207.100 ([[1992]]. g.).


Red 53: Red 53:
* ostali 3,5% .
* ostali 3,5% .


==Galerija slika==
== Galerija slika ==
<gallery>
<gallery>
Datoteka:Klaipėda. Senamiestis.jpg|Staro jezgro Klajpede
Datoteka:Klaipėda. Senamiestis.jpg|Staro jezgro Klajpede
Red 61: Red 61:
</gallery>
</gallery>


==Poznate ličnosti==
== Poznate ličnosti ==
* [[Fridrih Vilhelm Avgust Argelander]] (''[[:de:Friedrich Wilhelm August Argelander]]'')
* [[Fridrih Vilhelm Avgust Argelander]] (''[[:de:Friedrich Wilhelm August Argelander]]'')
* deda i otac [[Imanuel Kant|Imanuela Kanta]]
* deda i otac [[Imanuel Kant|Imanuela Kanta]]
Red 75: Red 75:


{{Šablon:Spisak gradova u Litvaniji}}
{{Šablon:Spisak gradova u Litvaniji}}

[[Kategorija:Gradovi u Litvaniji]]
[[Kategorija:Gradovi u Litvaniji]]

{{Link FA|bat-smg}}
{{Link FA|bat-smg}}

Verzija na datum 23 juni 2014 u 23:09

Klajpeda
lit. Klaipėda

Centar Klajpede
Centar Klajpede

Grb
Osnovni podaci
Država  Litvanija
Okrug Okrug Klajpeda
Opština {{{opština}}}
Stanovništvo
Stanovništvo 187.442 (2005)
Položaj
Koordinate 55°42′00″N 21°08′00″E / 55.7°N 21.133333°E / 55.7; 21.133333
Površina 98,35 (širi deo grada 1938,5) km²
Klajpeda na mapi Litvanije
Klajpeda
Klajpeda
Klajpeda (Litvanije)
Ostali podaci
Veb-strana Zvanična prezentacija grada


Koordinate: 55° 42′ 00" SGŠ, 21° 07′ 60" IGD
Klajpeda (lit. Klaipėda, nem. Memel, rus. Klaйpeda, polj. Kłajpeda) je treći grad po veličini u Litvaniji, smešten u njenom zapadnom delu. Grad je upravno središte istoimenog Klajpeda okruga.

Klajpeda je i jedina velika luka Litvanije, smeštena na obalama Baltičkog mora. Luka Klajpeda danas povezuje Litvaniju sa Švedskom, Danskom i Nemačkom. Pored grada se nalaze popularna odmarališta Neringa i Palanga.

Poreklo naziva

Drevni, nemački naziv grada je Memel, koji izveden od naziva tevtonskog zamka na mestu današnjeg grada, Memelburga. Smatra se da je naziv kuronijskog porekla. Dati naziv kao službeni naziv grada bio od 1252-1923. i od 1939-1945..

Litvanski oblik Klajpeda se koristi u litvanskim izvorima od 15. veka. Kao jedini u zvaničnoj upotrebi od 1945. godine.

Prirodni uslovi

Klajpeda je smeštena u zapadnom delu Litvanije. Od glavnog grada Viljnusa grad je udaljen 310 km zapadno, a od Kaunasa, drugog po veličini grada u državi, 215 km zapadno.

Reljef: Grad Klajpeda se nalazi u jugoistočnom delu Baltičkog mora. Grad se obrazovao u ravničarskom, nekad močvarnom području, na severnom kraju Kurskog zaliva, koji je odeljen Kurskom prevlakom od glavnine mora. Strateški, Klajpeda je postavljena na ulazu u zaliv, pa se iz nje nadize veliki deo ovog dela Baltika.

Klima: U Kaunasu vlada kontinetalna klima.

Vode: Klajpeda je smeštena na Baltičkom moru. Grad je velika luka, a severnood grada pruža se „litvanska rivijera" (Palanga, Neringa).

Istorija

Luka Klajpeda
Stara razglednica Klajpede
Pešačka ulica u starom jezgru Klajpede

Kroz skoro celu istoriju Klajpeda je bila deo Pruske, Nemačke i Litvanije. Arhitektura u gradu je slična građevinama u Engleskoj, Danskoj i Nemačkoj.

Oblast je naseljena u 7. veku od strane Baltičkih plemena. Tevtonski vitezovi podižu zamak Memelburg na ovom mestu 1252. godine. U sledećem razdoblju oko grada se obrazovalo gradsko naselje Memel, nastanjeno Nemcima, dok je okruženje ostalo litvansko. Između dva naroda je često dolazi do sukoba. 1379. godine grad su preuzeli litvanski kneževi. Na kraju, 1422. godine sporazumno je određena granica između tevtonskog Memela i litvanskog zaleđa, koja se održala sledećih 500 godina.

U 16. veku stanovništvo Memela je prihvatilo luteranstvo. U sledećem razdoblju grad je doživeo privredni i kulturni procvat. Gradsko stanovništvo je bilo poznato po obradi drveta. On je bio prekinut jedino Tridesetogodišnjim ratom u 17. veku. Grad je 1773. godine postao deo Istočne Pruske. Međutim, krajem 19. veka grad počinje zaostajati kao najseverniji i najistočniji grad u tadašnjoj Nemačkoj carevini. Grad je dalje imao izraziti nemački karakter.

Posle Prvog svetskog rata oblast Memela je stavljen apod međunarodnu upravu. Novoosnovana Litvanija je 1923. godine zauzela celu oblast i zvanično je priključila sebi sledeće godine. Grad dobija dvojni naziv Memel - Klajpeda. U ovim godinama dolazi do neprijateljstva Nemaca i Litvanaca u oblaati Memela. Sve ovo je zvaršeno ultimatumom Ribentropa Litvaniji 1939. godine, kojom je oblast Memela vraćena Nemačkoj. Međutim, već 1945. godine SSSR je zauzeo Memel, sada Klajpedu. U ovo vreme su matični Nemci iseljeni u maticu, a u grad su se doselili Litvanci i drugi narodi iz SSSR-a (poglavito Rusi i Belorusi). Posle sticanja nezavisnosti, Klajpeda je postala treći po veličnii grad i najveća luika Litvanije, ali je grad pretrpeo sunovrat privrede i soipanje stanovništva.

Stanovništvo

Danas je Klajpeda treći po veličini grad Litvanije i ima 187.442 (2005. g.), dok je pre imao 207.100 (1992. g.).

Etnički sastav: Tokom 20. veka došlo je do znatnih promena u etničkoj slici grada. Dok su na njegovom početku Nemci bili pretežno stanovništvo, danas su to narodi bivšeg SSSR-a sa litvanskom većinom:

Galerija slika

Poznate ličnosti

Vidi još

Spoljašnje veze

Šablon:Link FA