Kladanj – razlika između verzija
m pop |
m robot kozmetičke promjene |
||
| Red 10: | Red 10: | ||
}} |
}} |
||
'''Kladanj''' je [[grad]] i [[općina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u [[Tuzlanska županija|Tuzlanskom kantonu]] [[Federacija BiH|Federacije BiH]]. |
'''Kladanj''' je [[grad]] i [[općina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u [[Tuzlanska županija|Tuzlanskom kantonu]] [[Federacija BiH|Federacije BiH]]. |
||
==Geografske karakteristike== |
== Geografske karakteristike == |
||
Općina Kladanj se prostire dolinom rijeke Drinjače,u podnožju planine [[Konjuh (planina)|Konjuh]]. Nalazi se u sjeveroistočnoj Bosni. Po teritorijalno-administrativnoj podjeli Bosne i Hercegovine, Općina Kladanj je sastavni dio Federacije BiH, smještena je u Tuzlanskom Kantonu (http://www.tk.kim.ba), na njegovom jugu tačnije. Naselje Kladanj je smješteno na putu Županja-Tuzla-Sarajevo, na 52 km od Tuzle i 76 km od Sarajeva. Nadmorska visina je 560 metara, površina 325 km2. |
Općina Kladanj se prostire dolinom rijeke Drinjače,u podnožju planine [[Konjuh (planina)|Konjuh]]. Nalazi se u sjeveroistočnoj Bosni. Po teritorijalno-administrativnoj podjeli Bosne i Hercegovine, Općina Kladanj je sastavni dio Federacije BiH, smještena je u Tuzlanskom Kantonu (http://www.tk.kim.ba), na njegovom jugu tačnije. Naselje Kladanj je smješteno na putu Županja-Tuzla-Sarajevo, na 52 km od Tuzle i 76 km od Sarajeva. Nadmorska visina je 560 metara, površina 325 km2. |
||
==Stanovništvo== |
== Stanovništvo == |
||
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Kladanj imala je 16.028 stanovnika, raspoređenih u 43 naselja. |
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Kladanj imala je 16.028 stanovnika, raspoređenih u 43 naselja. |
||
| Red 71: | Red 71: | ||
Vranovići, Vučinići i Zagrađe. |
Vranovići, Vučinići i Zagrađe. |
||
==Uprava== |
== Uprava == |
||
==Povijest== |
==Povijest== |
||
==Privreda== |
== Privreda == |
||
Nositelj razvoja je [[drvna industrija]] "Sokolina", koja uz [[živinice|živinički]] "Konjuh" predstavlja najvitalniji privredni kapacitet grada. Eksploatacija [[šuma]] počelo je još u [[Austro-Ugarska|austrougarskom]] periodu. Pored drvnoprerađivačke industrije, postoje i pogoni [[tekstil]]a i proizvodnja [[magnezit]]a. Područje Kladnja ima povoljne uslove za [[zimski turizam]], za [[lov]] na [[krupna divljač|krupnu divljač]] i za [[ribolov]]. Kladanj je čuven i po [[mineralna voda|mineralnoj vodi]]. Na jednom kladanjskom vrelu izvire tzv. muška voda, kojoj se pripisuju [[afrodizijak|afrodizijačke]] moći i koja je jedno vrijeme bila osnovni izvozni artikal, a samo vrelo posjećivali su brojni znatiželjnici i turisti. |
Nositelj razvoja je [[drvna industrija]] "Sokolina", koja uz [[živinice|živinički]] "Konjuh" predstavlja najvitalniji privredni kapacitet grada. Eksploatacija [[šuma]] počelo je još u [[Austro-Ugarska|austrougarskom]] periodu. Pored drvnoprerađivačke industrije, postoje i pogoni [[tekstil]]a i proizvodnja [[magnezit]]a. Područje Kladnja ima povoljne uslove za [[zimski turizam]], za [[lov]] na [[krupna divljač|krupnu divljač]] i za [[ribolov]]. Kladanj je čuven i po [[mineralna voda|mineralnoj vodi]]. Na jednom kladanjskom vrelu izvire tzv. muška voda, kojoj se pripisuju [[afrodizijak|afrodizijačke]] moći i koja je jedno vrijeme bila osnovni izvozni artikal, a samo vrelo posjećivali su brojni znatiželjnici i turisti. |
||
==Slavni ljudi== |
== Slavni ljudi == |
||
- [[Akif Šeremet]], |
- [[Akif Šeremet]], |
||
- Avdaga Hasić, |
- Avdaga Hasić, |
||
| Red 82: | Red 82: | ||
- [[Vehbija Ćoralić]] |
- [[Vehbija Ćoralić]] |
||
==Spomenici i znamenitosti== |
== Spomenici i znamenitosti == |
||
Osim ostataka rimskog puta u Tuholju i srednjovjekovnog plemićkog grada Gojsalića, poznatijeg kao Gradina, te velikog broja dobro očuvanih stećaka, drugih materijalnih ostataka iz srednjeg vijeka nema. Na 53 lokaliteta nalazi se 436 stećaka, među kojima je 46 u obliku sanduka i sjemenjaka koji su od izuzetne kulturno-historijske vrijednosti. |
Osim ostataka rimskog puta u Tuholju i srednjovjekovnog plemićkog grada Gojsalića, poznatijeg kao Gradina, te velikog broja dobro očuvanih stećaka, drugih materijalnih ostataka iz srednjeg vijeka nema. Na 53 lokaliteta nalazi se 436 stećaka, među kojima je 46 u obliku sanduka i sjemenjaka koji su od izuzetne kulturno-historijske vrijednosti. |
||
| Red 91: | Red 91: | ||
Grad Kladanj je u socijalizmu bio poznat i po brojnim mineralnim vrelima i vodama kojima su pripisivana ljekovita svojstva. Na jednom kladanjskom vrelu izvire tzv. "muška voda", kojoj se pripisuju afrodizijačke moći i koja je jedno vrijeme bila osnovni izvozni artikl, a samo vrelo posjećivali su brojni znatiželjnici i turisti. |
Grad Kladanj je u socijalizmu bio poznat i po brojnim mineralnim vrelima i vodama kojima su pripisivana ljekovita svojstva. Na jednom kladanjskom vrelu izvire tzv. "muška voda", kojoj se pripisuju afrodizijačke moći i koja je jedno vrijeme bila osnovni izvozni artikl, a samo vrelo posjećivali su brojni znatiželjnici i turisti. |
||
==Obrazovanje== |
== Obrazovanje == |
||
==Kultura== |
==Kultura== |
||
==Sport== |
== Sport == |
||
== Vanjske veze == |
== Vanjske veze == |
||
{{Administrativna podjela BiH}} |
{{Administrativna podjela BiH}} |
||
Verzija na datum 24 juni 2014 u 00:09
|
| ||
| ||
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine | |
| Kanton/županija | Tuzlanski | |
| Sjedište | Kladanj | |
| Načelnik | ? | |
| Površina | 325 km² | |
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
16.070 (1991.) 49.3/km² | |
Kladanj je grad i općina u Bosni i Hercegovini, u Tuzlanskom kantonu Federacije BiH.
Geografske karakteristike
Općina Kladanj se prostire dolinom rijeke Drinjače,u podnožju planine Konjuh. Nalazi se u sjeveroistočnoj Bosni. Po teritorijalno-administrativnoj podjeli Bosne i Hercegovine, Općina Kladanj je sastavni dio Federacije BiH, smještena je u Tuzlanskom Kantonu (http://www.tk.kim.ba), na njegovom jugu tačnije. Naselje Kladanj je smješteno na putu Županja-Tuzla-Sarajevo, na 52 km od Tuzle i 76 km od Sarajeva. Nadmorska visina je 560 metara, površina 325 km2.
Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kladanj imala je 16.028 stanovnika, raspoređenih u 43 naselja.
| Nacionalni sastav | ||||||
| Muslimani | 11.747 (73,29%) | |||||
| Srbi | 3.833 (23,91%) | |||||
| Hrvati | 38 (0,23%) | |||||
| Jugoslaveni | 272 (1,69%) | |||||
| ostali | 138 (0,88%) | |||||
| Nacionalni sastav 1971. godine | ||||||
| ukupno | 14.015 | |||||
| Muslimani | 9.300 (66,35%) | |||||
| Srbi | 4.487 (32,01%) | |||||
| Hrvati | 66 (0,47%) | |||||
| Jugoslaveni | 63 (0,44%) | |||||
| ostali | 99 (0,73%) | |||||
Naseljena mjesta su:
Brateljevići, Brdijelji, Brgule, Brlošci, Buševo, Crijevčići, Dole, Gojakovići, Gojsalići, Goletići, Jelačići, Jošje, Kladanj, Konjevići, Kovačići, Krivajevići, Lupoglavo, Majdan, Mala Kula, Matijevići, Mladovo, Noćajevići, Obrćevac, Olovci, Pauč, Pelemiši, Pepići, Plahovići, Prijanovići, Prijevor, Ravne, Rujići, Starić, Stupari - Centar, Stupari - Novo Naselje, Stupari - Selo, Suljići, Tarevo, Tuholj, Velika Luka, Vranovići, Vučinići i Zagrađe.
Uprava
Povijest
Privreda
Nositelj razvoja je drvna industrija "Sokolina", koja uz živinički "Konjuh" predstavlja najvitalniji privredni kapacitet grada. Eksploatacija šuma počelo je još u austrougarskom periodu. Pored drvnoprerađivačke industrije, postoje i pogoni tekstila i proizvodnja magnezita. Područje Kladnja ima povoljne uslove za zimski turizam, za lov na krupnu divljač i za ribolov. Kladanj je čuven i po mineralnoj vodi. Na jednom kladanjskom vrelu izvire tzv. muška voda, kojoj se pripisuju afrodizijačke moći i koja je jedno vrijeme bila osnovni izvozni artikal, a samo vrelo posjećivali su brojni znatiželjnici i turisti.
Slavni ljudi
- Akif Šeremet, - Avdaga Hasić, - Sulejman Kupusović - Vehbija Ćoralić
Spomenici i znamenitosti
Osim ostataka rimskog puta u Tuholju i srednjovjekovnog plemićkog grada Gojsalića, poznatijeg kao Gradina, te velikog broja dobro očuvanih stećaka, drugih materijalnih ostataka iz srednjeg vijeka nema. Na 53 lokaliteta nalazi se 436 stećaka, među kojima je 46 u obliku sanduka i sjemenjaka koji su od izuzetne kulturno-historijske vrijednosti.
U drugoj polovini 16. vijeka, Kladanj se pominje kao čaršija u kojoj ima hamam i lijepa potkupolna Hadži-Balibegova džamija iz 1545. godine, poznatija kao Kuršumlija. Osim Kuršumlije i Đurđi-hanumine česme, koja je nakon rušenja Hadim Ali-pašine džamije, prenesena pred ovu džamiju, drugih značajnih spomenika iz turskog doba nije očuvano, čak ni iz stambenog graditeljstva, a uzroke valja tražiti u velikim požarima koji su uništavali čitave gradske četvrti, jer su bile građene od drveta, a dosta toga je uništeno i u toku proteklih ratova. Pored pomenute dvije, u Kladnju je bilo još pet džamija, zatim dva mekteba, tri turbeta (Tel Dedino i Tel Dedinice, Baba Huse i Hase i Avdibegovo). Zatim Medresa, Musala i 10 hanova za koje se pouzdano zna. Neki izvori pominju da je u Kladnju bilo oko 26 hanova.
Među dobrima prirodnog naslijeđa najznačajniji su: jezero pod Konjuhom (Gorsko oko), pećina u Brateljevićima (Djevojačka pećina), Bebravska pećina i pećina Kućara u Goletićima i kanjon rijeke Ujče. Brateljevićka pećina je predislamsko kultno mjesto, koje su naši preci pretvorili u najznačajnije dovište na ovim prostorima. Ova pećina ima arheološku vrijednost. Skoro izvedeno istraživanje ove pećine otkrilo je pećinske crteže za koje se pretpostavlja da potiču iz antičkog doba. Dovište u Brateljevićima poznatije je kao dovište kod Djevojačke pećine, nije nikakvo svetište. Naime, Brateljevićka dova spada u red takozvanih aliđunskih kišnih dova na ovim prostorima, a po svome značaju, specifičnostima i masovnosti ubraja se u red velikih dovišta, od koje je posječenija jedino Ajvatovica u Pruscu. Brateljevićko dovište je specifično i po tome što je vezano za pećinu, a islam ne prihvata kult pećine, pa ga s razlogom svrstavamo u predislamski period.
Grad Kladanj je u socijalizmu bio poznat i po brojnim mineralnim vrelima i vodama kojima su pripisivana ljekovita svojstva. Na jednom kladanjskom vrelu izvire tzv. "muška voda", kojoj se pripisuju afrodizijačke moći i koja je jedno vrijeme bila osnovni izvozni artikl, a samo vrelo posjećivali su brojni znatiželjnici i turisti.
