Kerubin – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 42 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q185569 na Wikidati
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
 
Red 3: Red 3:
''Kerubini'', '''kerubi''' ili '''heruvimi''' ({{jez-heb|כרובים}}) su bestelesne sile, duhovna bića koje se pominju u [[Biblija|Bibliji]]. U hrišćanskoj ikonografiji prikazuju se kao krilata bića. Veruje se da su bića najbliža Bogu, nakon [[Serafimi|Serafima]].
''Kerubini'', '''kerubi''' ili '''heruvimi''' ({{jez-heb|כרובים}}) su bestelesne sile, duhovna bića koje se pominju u [[Biblija|Bibliji]]. U hrišćanskoj ikonografiji prikazuju se kao krilata bića. Veruje se da su bića najbliža Bogu, nakon [[Serafimi|Serafima]].


== U Starom zavetu==
== U Starom zavetu ==
U [[Knjiga postanja|Knjizi postanja]] (3:24) pominju se heruvimi naoružani "plamenim mačem", koji su čuvali ulaz u [[Raj]]. [[Car David]] opisuje keruvime kao bića koja nose [[Bog]]a. Tako u [[Knjiga o carevima|Knjizi o carevima]] stoji da "Gospod sedi na keruvima" na više mesta u stihovima (4:4), (6:2), (37:16) i drugim mestima.
U [[Knjiga postanja|Knjizi postanja]] (3:24) pominju se heruvimi naoružani "plamenim mačem", koji su čuvali ulaz u [[Raj]]. [[Car David]] opisuje keruvime kao bića koja nose [[Bog]]a. Tako u [[Knjiga o carevima|Knjizi o carevima]] stoji da "Gospod sedi na keruvima" na više mesta u stihovima (4:4), (6:2), (37:16) i drugim mestima.


Pri izradi [[Kovčeg Zaveta|Kovčega zaveta]] Car [[Solomon]] je naredio da se iseče drvo [[maslina|masline]] od njega izrade ogromne heruvime i pokriju ih [[zlato]]m tako da budu veliki deset lakata (oko 5 m). Ti heruvimi čuvani su u jevrejskom [[hram]]u u [[Jerusalim]]u.
Pri izradi [[Kovčeg Zaveta|Kovčega zaveta]] Car [[Solomon]] je naredio da se iseče drvo [[maslina|masline]] od njega izrade ogromne heruvime i pokriju ih [[zlato]]m tako da budu veliki deset lakata (oko 5 m). Ti heruvimi čuvani su u jevrejskom [[hram]]u u [[Jerusalim]]u.
Red 10: Red 10:
Slike heruvima su vezene na zavese koje su stajale na ulazu u Svetinju nad svetinjama ([[Knjiga Izlaska]] (26:31)).
Slike heruvima su vezene na zavese koje su stajale na ulazu u Svetinju nad svetinjama ([[Knjiga Izlaska]] (26:31)).


== U jevrejskoj tradiciji==
== U jevrejskoj tradiciji ==
Prema [[Knjiga Postanja|Knjizi Postanja]], heruvime je Bog stvorio trećeg dana. Prema drugom izvoru, oni su bili prvi živa bića, stvorena u svetu.
Prema [[Knjiga Postanja|Knjizi Postanja]], heruvime je Bog stvorio trećeg dana. Prema drugom izvoru, oni su bili prvi živa bića, stvorena u svetu.


Red 30: Red 30:
== Eksterni linkovi ==
== Eksterni linkovi ==
{{Commonscat|Cherubs}}
{{Commonscat|Cherubs}}
* [http://www.jewishencyclopedia.com Cherub ''Jewish Encyclopedia'']
* [http://www.jewishencyclopedia.com Cherub ''Jewish Encyclopedia'']
* [http://www.newadvent.org/cathen/03646c.htm Cherubim ''Catholic Encyclopedia'' ]
* [http://www.newadvent.org/cathen/03646c.htm Cherubim ''Catholic Encyclopedia'' ]
* [http://angelstoday.net/?lang=ru Heruvimi: hikerarhija anđela ]
* [http://angelstoday.net/?lang=ru Heruvimi: hikerarhija anđela ]
* [http://www.krotov.info/history/08/demus/podo_01.html Simbolika i tumačenja nebeskih bića]
* [http://www.krotov.info/history/08/demus/podo_01.html Simbolika i tumačenja nebeskih bića]

Aktualna verzija na datum 23 juni 2014 u 22:48

Heruvim i Makarije Veliki

Kerubini, kerubi ili heruvimi (hebr. כרובים) su bestelesne sile, duhovna bića koje se pominju u Bibliji. U hrišćanskoj ikonografiji prikazuju se kao krilata bića. Veruje se da su bića najbliža Bogu, nakon Serafima.

U Starom zavetu[uredi | uredi kod]

U Knjizi postanja (3:24) pominju se heruvimi naoružani "plamenim mačem", koji su čuvali ulaz u Raj. Car David opisuje keruvime kao bića koja nose Boga. Tako u Knjizi o carevima stoji da "Gospod sedi na keruvima" na više mesta u stihovima (4:4), (6:2), (37:16) i drugim mestima.

Pri izradi Kovčega zaveta Car Solomon je naredio da se iseče drvo masline od njega izrade ogromne heruvime i pokriju ih zlatom tako da budu veliki deset lakata (oko 5 m). Ti heruvimi čuvani su u jevrejskom hramu u Jerusalimu.

Slike heruvima su vezene na zavese koje su stajale na ulazu u Svetinju nad svetinjama (Knjiga Izlaska (26:31)).

U jevrejskoj tradiciji[uredi | uredi kod]

Prema Knjizi Postanja, heruvime je Bog stvorio trećeg dana. Prema drugom izvoru, oni su bili prvi živa bića, stvorena u svetu.

U Talmudu se pominju četiri stvorenja koja prorok Jezekilj video oko prestola Božijeg.

Jevrejasko predanje govori da kada je faraon gonio Jevrejski narod preko Crvenog mora, Bog je nošen keruvimima na prestolu uznet sa tog mesta.

U hrišćanstvu[uredi | uredi kod]

Hrišćanska teologija prvobitno nije imala definitivan stav prema prirodi heruvima. Mišljenja su bila podeljena da li oni postoje kao bića ili su samo simboli i slike koje predstavljaju delovanje Boga. Tako je Filon Aleksandrijski video u heruvimima samo simboličku vrednost. Međutim, Kliment Aleksandrijski, počinje da odstupi od ovog stava i o heruvimima kao i o drugim anđelima govori kao o bićima.

Od 4. veka i počinje da dominira učenje da su heruvimi stvorenja, mada postoji izvesna odstupanja.

Teodor Studit naziva heruvime najviši od svih bića i najbliži Bogu. Njegov stav je podržan od strane rimokatoličkih teologa počev od Tome Akvinskog i protestantskih počev od Karla Fridriha Kejla.

Heruvime je opisao Pseudo-Dionisije u svojoj knjizi "O nebeskoj hijerarhiji" kao: "Heruvimi su božanske sile - imaju sposobnost da prihvati svetlost i um Božiji u svim njegovim manifestacijama, imaju svoju mudrost i svoju umetnost - uče i informišu druge kako da se odobrena od strane obilje svoje mudrosti"

U pravoslavnoj Liturgiji peva se molitva pod nazivom Heruvimska pesma:Iže Heruvimi, tajno obrazujušče i životvorjaščej Trojicje...

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]