Joan Blaeu – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
20.730.146 izmena
m robot kozmetičke promjene
Red 1: Red 1:
[[Datoteka:Joan_Blaeu_(J.van_Rossum).jpg|mini|250px|Joan Blaeu]]
[[Datoteka:Joan_Blaeu_(J.van_Rossum).jpg|mini|250px|Joan Blaeu]]
'''Joan (Johann, Johannes, Jean, Caesius) Blaeu''' ([[23. 9.|23. septembar]] [[1596]]. – [[28. 5.|28. maj]] [[1673]].), [[Grafika|grafičar]] i izdavač [[Karta|karata]], [[atlas]]a, astronomskih karata i globusa u [[Amsterdam]]u. Naslijedio je [[1673]]. s bratom Cornelisom poduzeće svoga oca Willema Janszoona Blaeua, [[Kartografija|kartografa]] i izdavača. Tiskaru braće Blaeu smatrali su najljepšom u Europi. Imala je deset tiskarskih preša. Zajedno s ocem izdao je Joan Blaeu [[1631]]. suvremeni atlas svijeta, kao dopunu Ortelijevu i Mercatorovu atlasu; zatim [[1634]]. ''Toonneel des Aerdryx'', najveći atlas [[17. vijek]]a, koji je u 11 tomova izišao na nizozemskom, francuskom, španjolskom i latinskom jeziku. Iste godine izdaju otac i sin ''Le théâtre de monde ou nouvel atlas'', a iduće [[1635]]. godine ''Theatrum Orbis Terrarum'' ili ''Atlas Novus''. Nakon očeve smrti [[1638]]. izdavao je Joan Blaeu kartografska djela zajedno s bratom Cornelisom, a nakon njegove smrti [[1642]]. godine sam još punih trideset godina. U tom dugom i plodnom razdoblju objavio je velik broj atlasa i pojedinačnih karata, od kojih je samo neke sam izradio, a većinu su crtali i gravirali istaknuti nizozemski, francuski i talijanski kartografi i graveri [[17. vijek]]a. Joan Blaeu autor je grafika dalmatinskih gradova koje su izdali Pieter Mortier [[1704]]. u talijanskom albumu (''Nouveau théâtre d'Italie, ou Description exacte ...''), 1704-1705. na nizozemskom (''Het nieuw stede boek ven Italia''), i odmah zatim na latinskom jeziku (''Novum Italiae theatrum, sive accurata ...''), pa R. Ch. Alberts u Hagu [[1724]]. (''Nieuw vermeerdern end verbetered Groot Stedeboedk van geheel Italie ...''), te iste godine u latinskom (''Novum Italiae theatrum'') i francuskom izdanju (''Nouveau theatre d'Italie ou description exacte ...''). R. Ch. Alberts u predgovoru izričito kaže da su grafike načinjene prema Blaeuovim crtežima i to uglavnom na licu mjesta, da ih je Blaeu za života dao izraditi i da je većinu bakroreza osobno retuširao, tj. dovršio i dotjerao. Francusko izdanje iz [[1724]]. koje se čuva u knjižnici Kraljevskoga društva britanskih arhitekata u Londonu, sadrži opise i grafike [[Zadar|Zadra]], [[Herceg Novi|Herceg Novog]], [[Split]]a, [[Novigrad]]a, [[Kotor]]a, [[Šibenik]]a, [[Krf]]a,[[ Klis]]a, [[Trogir]]a, [[Obrovac|Obrovca]], Nadina, Poljica kraj Zadra, Vrane i Islama Grčkog. Važno je istaknuti da je u tiskari Joana Blauea tiskana monografija [[Ivan Lučić|Ivana Lučića]] De Regno s historijskim kartama ''Illyricum hodiernum, Illyricum et Liburnia, Regnum Illyricum et Illyricum a Romanis additum, Dalmatia post imperii declinationem in Croatiam, Serviam et Dalmatiam ipsam distincta, Croatia maritima, Dalmatiae pars et pars Serviae'' (Ioanii Lucii: ''De Regno Dalmatiae et Croatiae Libri sex''. Amstelodami. Apud Ioanem Blaev. MDCLXVIII).
'''Joan (Johann, Johannes, Jean, Caesius) Blaeu''' ([[23. 9.|23. septembar]] [[1596]]. – [[28. 5.|28. maj]] [[1673]].), [[Grafika|grafičar]] i izdavač [[Karta|karata]], [[atlas]]a, astronomskih karata i globusa u [[Amsterdam]]u. Naslijedio je [[1673]]. s bratom Cornelisom poduzeće svoga oca Willema Janszoona Blaeua, [[Kartografija|kartografa]] i izdavača. Tiskaru braće Blaeu smatrali su najljepšom u Europi. Imala je deset tiskarskih preša. Zajedno s ocem izdao je Joan Blaeu [[1631]]. suvremeni atlas svijeta, kao dopunu Ortelijevu i Mercatorovu atlasu; zatim [[1634]]. ''Toonneel des Aerdryx'', najveći atlas [[17. vijek]]a, koji je u 11 tomova izišao na nizozemskom, francuskom, španjolskom i latinskom jeziku. Iste godine izdaju otac i sin ''Le théâtre de monde ou nouvel atlas'', a iduće [[1635]]. godine ''Theatrum Orbis Terrarum'' ili ''Atlas Novus''. Nakon očeve smrti [[1638]]. izdavao je Joan Blaeu kartografska djela zajedno s bratom Cornelisom, a nakon njegove smrti [[1642]]. godine sam još punih trideset godina. U tom dugom i plodnom razdoblju objavio je velik broj atlasa i pojedinačnih karata, od kojih je samo neke sam izradio, a većinu su crtali i gravirali istaknuti nizozemski, francuski i talijanski kartografi i graveri [[17. vijek]]a. Joan Blaeu autor je grafika dalmatinskih gradova koje su izdali Pieter Mortier [[1704]]. u talijanskom albumu (''Nouveau théâtre d'Italie, ou Description exacte ...''), 1704-1705. na nizozemskom (''Het nieuw stede boek ven Italia''), i odmah zatim na latinskom jeziku (''Novum Italiae theatrum, sive accurata ...''), pa R. Ch. Alberts u Hagu [[1724]]. (''Nieuw vermeerdern end verbetered Groot Stedeboedk van geheel Italie ...''), te iste godine u latinskom (''Novum Italiae theatrum'') i francuskom izdanju (''Nouveau theatre d'Italie ou description exacte ...''). R. Ch. Alberts u predgovoru izričito kaže da su grafike načinjene prema Blaeuovim crtežima i to uglavnom na licu mjesta, da ih je Blaeu za života dao izraditi i da je većinu bakroreza osobno retuširao, tj. dovršio i dotjerao. Francusko izdanje iz [[1724]]. koje se čuva u knjižnici Kraljevskoga društva britanskih arhitekata u Londonu, sadrži opise i grafike [[Zadar|Zadra]], [[Herceg Novi|Herceg Novog]], [[Split]]a, [[Novigrad]]a, [[Kotor]]a, [[Šibenik]]a, [[Krf]]a, [[Klis]]a, [[Trogir]]a, [[Obrovac|Obrovca]], Nadina, Poljica kraj Zadra, Vrane i Islama Grčkog. Važno je istaknuti da je u tiskari Joana Blauea tiskana monografija [[Ivan Lučić|Ivana Lučića]] De Regno s historijskim kartama ''Illyricum hodiernum, Illyricum et Liburnia, Regnum Illyricum et Illyricum a Romanis additum, Dalmatia post imperii declinationem in Croatiam, Serviam et Dalmatiam ipsam distincta, Croatia maritima, Dalmatiae pars et pars Serviae'' (Ioanii Lucii: ''De Regno Dalmatiae et Croatiae Libri sex''. Amstelodami. Apud Ioanem Blaev. MDCLXVIII).


== Veze ==
== Veze ==
Red 6: Red 6:


== Literatura ==
== Literatura ==
*D. Kečkement: Grafike dalmatinskih gradova Joana Blaeua. Radovi Centra JAZU u Zadru 1976, 22-23, str. 153-180.
* D. Kečkement: Grafike dalmatinskih gradova Joana Blaeua. Radovi Centra JAZU u Zadru 1976, 22-23, str. 153-180.
*J. Mikulandra: Kartografske projekcije atlasa "Theatrum Orbis Terrarum sive Atlas Novus Pars Secunda", seminarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 2009.
* J. Mikulandra: Kartografske projekcije atlasa "Theatrum Orbis Terrarum sive Atlas Novus Pars Secunda", seminarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 2009.
;Ostali projekti
;Ostali projekti
{{WProjekti
{{WProjekti

Verzija na datum 23 juni 2014 u 12:01

Joan Blaeu

Joan (Johann, Johannes, Jean, Caesius) Blaeu (23. septembar 1596. – 28. maj 1673.), grafičar i izdavač karata, atlasa, astronomskih karata i globusa u Amsterdamu. Naslijedio je 1673. s bratom Cornelisom poduzeće svoga oca Willema Janszoona Blaeua, kartografa i izdavača. Tiskaru braće Blaeu smatrali su najljepšom u Europi. Imala je deset tiskarskih preša. Zajedno s ocem izdao je Joan Blaeu 1631. suvremeni atlas svijeta, kao dopunu Ortelijevu i Mercatorovu atlasu; zatim 1634. Toonneel des Aerdryx, najveći atlas 17. vijeka, koji je u 11 tomova izišao na nizozemskom, francuskom, španjolskom i latinskom jeziku. Iste godine izdaju otac i sin Le théâtre de monde ou nouvel atlas, a iduće 1635. godine Theatrum Orbis Terrarum ili Atlas Novus. Nakon očeve smrti 1638. izdavao je Joan Blaeu kartografska djela zajedno s bratom Cornelisom, a nakon njegove smrti 1642. godine sam još punih trideset godina. U tom dugom i plodnom razdoblju objavio je velik broj atlasa i pojedinačnih karata, od kojih je samo neke sam izradio, a većinu su crtali i gravirali istaknuti nizozemski, francuski i talijanski kartografi i graveri 17. vijeka. Joan Blaeu autor je grafika dalmatinskih gradova koje su izdali Pieter Mortier 1704. u talijanskom albumu (Nouveau théâtre d'Italie, ou Description exacte ...), 1704-1705. na nizozemskom (Het nieuw stede boek ven Italia), i odmah zatim na latinskom jeziku (Novum Italiae theatrum, sive accurata ...), pa R. Ch. Alberts u Hagu 1724. (Nieuw vermeerdern end verbetered Groot Stedeboedk van geheel Italie ...), te iste godine u latinskom (Novum Italiae theatrum) i francuskom izdanju (Nouveau theatre d'Italie ou description exacte ...). R. Ch. Alberts u predgovoru izričito kaže da su grafike načinjene prema Blaeuovim crtežima i to uglavnom na licu mjesta, da ih je Blaeu za života dao izraditi i da je većinu bakroreza osobno retuširao, tj. dovršio i dotjerao. Francusko izdanje iz 1724. koje se čuva u knjižnici Kraljevskoga društva britanskih arhitekata u Londonu, sadrži opise i grafike Zadra, Herceg Novog, Splita, Novigrada, Kotora, Šibenika, Krfa, Klisa, Trogira, Obrovca, Nadina, Poljica kraj Zadra, Vrane i Islama Grčkog. Važno je istaknuti da je u tiskari Joana Blauea tiskana monografija Ivana Lučića De Regno s historijskim kartama Illyricum hodiernum, Illyricum et Liburnia, Regnum Illyricum et Illyricum a Romanis additum, Dalmatia post imperii declinationem in Croatiam, Serviam et Dalmatiam ipsam distincta, Croatia maritima, Dalmatiae pars et pars Serviae (Ioanii Lucii: De Regno Dalmatiae et Croatiae Libri sex. Amstelodami. Apud Ioanem Blaev. MDCLXVIII).

Veze

Literatura

  • D. Kečkement: Grafike dalmatinskih gradova Joana Blaeua. Radovi Centra JAZU u Zadru 1976, 22-23, str. 153-180.
  • J. Mikulandra: Kartografske projekcije atlasa "Theatrum Orbis Terrarum sive Atlas Novus Pars Secunda", seminarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 2009.
Ostali projekti
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Joan Blaeu
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Joan_Blaeu&oldid=5006125