Glas – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 8: Red 8:
Dva su glasa različita ako se razlikuju za barem jedno opažajno obilježje. Tako je npr. glas {{IPA|[n]}} u riječi ''A'''n'''a'' različit od glasa {{IPA|[ŋ]}} u riječi ''A'''n'''ka''. Prvi je glas po mjestu tvorbe nadzubni (alveolarni) a drugi mekonepčani (velarni).
Dva su glasa različita ako se razlikuju za barem jedno opažajno obilježje. Tako je npr. glas {{IPA|[n]}} u riječi ''A'''n'''a'' različit od glasa {{IPA|[ŋ]}} u riječi ''A'''n'''ka''. Prvi je glas po mjestu tvorbe nadzubni (alveolarni) a drugi mekonepčani (velarni).


== Podjela glasova u hrvatskom==
== Podjela glasova u hrvatskom ==
=== Samoglasnici ===
=== Samoglasnici ===
[[Samoglasnik|Samoglasnici]], otvornici ili vokali u [[Fonetika|fonetskom]] smislu glasovi su koji se stvaraju bez zapreke u govornom traktu tako da zračna struja slobodno prolazi od pluća do usana.
[[Samoglasnik|Samoglasnici]], otvornici ili vokali u [[Fonetika|fonetskom]] smislu glasovi su koji se stvaraju bez zapreke u govornom traktu tako da zračna struja slobodno prolazi od pluća do usana.
Red 21: Red 21:
[[Konsonant|Suglasnici]], zatvornici ili konsonanti (u fonetskom smislu) glasovi su koji se stvaraju tako da je prolaz zračnoj struji potpuno ili djelomično zatvoren.
[[Konsonant|Suglasnici]], zatvornici ili konsonanti (u fonetskom smislu) glasovi su koji se stvaraju tako da je prolaz zračnoj struji potpuno ili djelomično zatvoren.


Suglasnici u hrvatskom jeziku su: ['''b'''], [{{IPA|ts}}] ('''''c'''''), [{{IPA|tʃ}}] ('''''č'''''), [{{IPA|tɕ}}] ('''''ć'''''), ['''d'''], [{{IPA|dʒ}}] ('''''dž'''''), [{{IPA|dʑ}}] ('''''đ'''''), ['''f'''], ['''g'''], [{{IPA|x}}] ('''''h'''''), ['''j'''], ['''k'''], ['''l'''], [{{IPA|ʎ}}] ('''''lj'''''), ['''m'''], ['''n'''], [{{IPA|ɲ}}] ('''''nj'''''), ['''p'''], ['''r'''], ['''s'''], [{{IPA|ʃ}}] ('''''š'''''), ['''t'''], [{{IPA|ʋ}}] ('''''v'''''), ['''z'''] i [{{IPA|ʒ}}] ('''''ž''''').<br><br>
Suglasnici u hrvatskom jeziku su: ['''b'''], [{{IPA|ts}}] ('''''c'''''), [{{IPA|tʃ}}] ('''''č'''''), [{{IPA|tɕ}}] ('''''ć'''''), ['''d'''], [{{IPA|dʒ}}] ('''''dž'''''), [{{IPA|dʑ}}] ('''''đ'''''), ['''f'''], ['''g'''], [{{IPA|x}}] ('''''h'''''), ['''j'''], ['''k'''], ['''l'''], [{{IPA|ʎ}}] ('''''lj'''''), ['''m'''], ['''n'''], [{{IPA|ɲ}}] ('''''nj'''''), ['''p'''], ['''r'''], ['''s'''], [{{IPA|ʃ}}] ('''''š'''''), ['''t'''], [{{IPA|ʋ}}] ('''''v'''''), ['''z'''] i [{{IPA|ʒ}}] ('''''ž''''').<br /><br />


Suglasnici se dijele po tvorbenom mjestu i načinu.<br>
Suglasnici se dijele po tvorbenom mjestu i načinu.<br />
Suglasnici po tvorbenom mjestu:<br>
Suglasnici po tvorbenom mjestu:<br />
usnenici: b, p, m<br>
usnenici: b, p, m<br />
zubousnenici: v, f<br>
zubousnenici: v, f<br />
zubnici: c, z, s, d, t, n<br>
zubnici: c, z, s, d, t, n<br />
desnici: r, l<br>
desnici: r, l<br />
nepčanici: j, lj, nj, đ, dž, š, č, ć<br>
nepčanici: j, lj, nj, đ, dž, š, č, ć<br />
jedrenici: k, g, h<br><br>
jedrenici: k, g, h<br /><br />


Suglasnici po tvorbenom načinu: zvonačnici (sonanti) i šumnici (konsonanti)<br>Šumnici se po zvučnosti dijele na zvučne i bezvučne.<br>
Suglasnici po tvorbenom načinu: zvonačnici (sonanti) i šumnici (konsonanti)<br />Šumnici se po zvučnosti dijele na zvučne i bezvučne.<br />
{|class="wikitable"
{|class="wikitable"
!Zvučni
!Zvučni
Red 60: Red 60:


== Literatura ==
== Literatura ==
*[[Stjepan Babić]] i sur.: ''Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika''. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Globus, Nakladni zavod, Zagreb, 1991. ISBN 86-407-0014-1
* [[Stjepan Babić]] i sur.: ''Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika''. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Globus, Nakladni zavod, Zagreb, 1991. ISBN 86-407-0014-1
*Lugarić, Koharović: ''Hrvatski jezik'' - udžbenik za 8. razred osnovne škole
* Lugarić, Koharović: ''Hrvatski jezik'' - udžbenik za 8. razred osnovne škole


{{Mrva-jezik}}
{{Mrva-jezik}}

[[Kategorija:Fonetika]]
[[Kategorija:Fonetika]]
[[Kategorija:Četveroslovnik-G|LAS]]
[[Kategorija:Četveroslovnik-G|LAS]]

Verzija na datum 23 juni 2014 u 06:33

Ovo je glavno značenje pojma Glas. Za druga značenja, v. Glas (Beč).

Glas (također i glasnik, fon) u jezikoslovlju predstavlja najmanji raspoznatljivi govorni odsječak, odonosno najmanju raspoznatljivu govornu jedinicu. Glas je najmanji odsječak govora koji se može ponavljati ili zamjenjivati.

Glas je najmanja jezična jedinica kojom razlikujemo značenje riječi. Znak kojim se glas bilježi je slovo, Glasovi mogu biti: Prema načinu tvorbe, prema mjestu tvorbe i prema zvučnosti

Dva su glasa različita ako se razlikuju za barem jedno opažajno obilježje. Tako je npr. glas [n] u riječi Ana različit od glasa [ŋ] u riječi Anka. Prvi je glas po mjestu tvorbe nadzubni (alveolarni) a drugi mekonepčani (velarni).

Podjela glasova u hrvatskom

Samoglasnici

Samoglasnici, otvornici ili vokali u fonetskom smislu glasovi su koji se stvaraju bez zapreke u govornom traktu tako da zračna struja slobodno prolazi od pluća do usana.

Samoglasnici u standardnom hrvatskom jeziku u fonetskom smislu su: [a], [e], [i], [o], [u] i dvoglas [ie] (ije).

U fonološkom smislu samoglasnici su slogotvorni glasovi.

U tom smislu, osim gore navedenih samoglasnika, i slogotovorno [] predstavlja samoglasnik u hrvatskom jeziku (crv, prst).

Suglasnici

Suglasnici, zatvornici ili konsonanti (u fonetskom smislu) glasovi su koji se stvaraju tako da je prolaz zračnoj struji potpuno ili djelomično zatvoren.

Suglasnici u hrvatskom jeziku su: [b], [ts] (c), [] (č), [] (ć), [d], [] (), [] (đ), [f], [g], [x] (h), [j], [k], [l], [ʎ] (lj), [m], [n], [ɲ] (nj), [p], [r], [s], [ʃ] (š), [t], [ʋ] (v), [z] i [ʒ] (ž).

Suglasnici se dijele po tvorbenom mjestu i načinu.
Suglasnici po tvorbenom mjestu:
usnenici: b, p, m
zubousnenici: v, f
zubnici: c, z, s, d, t, n
desnici: r, l
nepčanici: j, lj, nj, đ, dž, š, č, ć
jedrenici: k, g, h

Suglasnici po tvorbenom načinu: zvonačnici (sonanti) i šumnici (konsonanti)
Šumnici se po zvučnosti dijele na zvučne i bezvučne.

Zvučni b d g z ž đ - - -
Bezvučni p t k s š ć č c f h

Literatura

  • Stjepan Babić i sur.: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Globus, Nakladni zavod, Zagreb, 1991. ISBN 86-407-0014-1
  • Lugarić, Koharović: Hrvatski jezik - udžbenik za 8. razred osnovne škole