Giambattista Vico – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
m robot kozmetičke promjene |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
[[Datoteka:Giambattista Vico.jpg|mini|desno|Giambattista Vico]] |
[[Datoteka:Giambattista Vico.jpg|mini|desno|Giambattista Vico]] |
||
'''Giambattista Vico''' ili |
'''Giambattista Vico''' ili '''Giovanni Battista Vico''' ([[23. 6.|23. lipanj]], [[1668]]—[[23. 1.|23. siječanj]], [[1744]]) bio [[neoplatonist]], [[povjesničar]], i [[novinar]]. |
||
Njegovo glavno dijelo je [[Nova znanost]] (''Scienza Nuova''), izdano [[1725]], no potpuno je prepravljeno, [[1730]]. Njegova glavna ideja da je istina čin, u Novoj znanosti se postavlja kao princip povijesti; ona je napravljena od strane ljudi, i zato je ljudi u potpunosti mogu razumjeti, isto kao i matematiku, koja je proizvod ljudske imaginacije. |
Njegovo glavno dijelo je [[Nova znanost]] (''Scienza Nuova''), izdano [[1725]], no potpuno je prepravljeno, [[1730]]. Njegova glavna ideja da je istina čin, u Novoj znanosti se postavlja kao princip povijesti; ona je napravljena od strane ljudi, i zato je ljudi u potpunosti mogu razumjeti, isto kao i matematiku, koja je proizvod ljudske imaginacije. |
||
| Red 8: | Red 8: | ||
Proučavao je Platona i Tacita. Kao teoretičar prava istraživao je odnos povijesti prava i ljudskog mišljenja, a rezultate tih istraživanja izložio je u knjizi Univerzalno pravo. Povijest je pokušao objasniti kao proces koji teče po određenim zakonima, od kojih je jedan cikličko smjenjivanje uspona i padova. |
Proučavao je Platona i Tacita. Kao teoretičar prava istraživao je odnos povijesti prava i ljudskog mišljenja, a rezultate tih istraživanja izložio je u knjizi Univerzalno pravo. Povijest je pokušao objasniti kao proces koji teče po određenim zakonima, od kojih je jedan cikličko smjenjivanje uspona i padova. |
||
Vico je bio izolirani genije, koji je živio gotovo u siromaštvu i nikada nije upoznao mislioca iste veličine. Ipak su njegovi pogledi utjecali na mnoge filozofe u 19. i 20. stolječu. [[Karl Marx]] je proučavao Vicoa, i mnoge svoje poglede duguje njemu. Također Vicova ideja ''verum factum'' predviđa [[pragmatizam]] [[Charles Sanders Peirce| |
Vico je bio izolirani genije, koji je živio gotovo u siromaštvu i nikada nije upoznao mislioca iste veličine. Ipak su njegovi pogledi utjecali na mnoge filozofe u 19. i 20. stolječu. [[Karl Marx]] je proučavao Vicoa, i mnoge svoje poglede duguje njemu. Također Vicova ideja ''verum factum'' predviđa [[pragmatizam]] [[Charles Sanders Peirce|Peircea]]. On je bio u stanju predvidjeti povijesni razvoj Europe sa velikom točnišću. U dvadesetom stoljeću, njegove ideje o mitu i nacijama bivaju prihvačene od [[James Joyce]]a, kao i [[Edward W. Said]]a. |
||
==Daljnje čitanje== |
== Daljnje čitanje == |
||
[[Isaiah Berlin]] ([1979] 1981) ''Against the Current'' (Oxford: OUP), u poglavljima "Vico's Concept of Knowledge" i "Vico and the Ideal of the Enlightenment". |
[[Isaiah Berlin]] ([1979] 1981) ''Against the Current'' (Oxford: OUP), u poglavljima "Vico's Concept of Knowledge" i "Vico and the Ideal of the Enlightenment". |
||
Verzija na datum 23 juni 2014 u 06:24
Giambattista Vico ili Giovanni Battista Vico (23. lipanj, 1668—23. siječanj, 1744) bio neoplatonist, povjesničar, i novinar.
Njegovo glavno dijelo je Nova znanost (Scienza Nuova), izdano 1725, no potpuno je prepravljeno, 1730. Njegova glavna ideja da je istina čin, u Novoj znanosti se postavlja kao princip povijesti; ona je napravljena od strane ljudi, i zato je ljudi u potpunosti mogu razumjeti, isto kao i matematiku, koja je proizvod ljudske imaginacije.
Vico predlaže istraživanje tradicije, mitologije i jezika kao metode za istraživanje povijesti. Za njega se vijeruje da je bo pionir etnologije. Po Vicu povijesni tijek prati slični uzorak, unutar svih nacija; iako ne u svim detaljima. Prvi su ljudi razmišljali u mitskim oblicima, universali fantastici ili poetske ličnosti. Sve nacije počinju sa fantasia, snagom imaginacije i vremanom bogova koji su potrebni da bi se razumjeo svijet. Nakon toga dolazi drugo doba u kojemu se fantasia koristi da bi se kreirale socijalne institucije i heroji se koriste da bi se inspirirale moralne vrline. Treće i finalno doba je doba racionalnosti, u kojemu čoviječanstvo upada unutar barbarie della reflessione; barbarizam reflekcija. Prema Vicku, postoje bogovi, heroji i ljudi; koji se ponavljaju unutar svijeta nacija, kreirajuči storia ideale eterna idealnu cijelovitu povijest.
Proučavao je Platona i Tacita. Kao teoretičar prava istraživao je odnos povijesti prava i ljudskog mišljenja, a rezultate tih istraživanja izložio je u knjizi Univerzalno pravo. Povijest je pokušao objasniti kao proces koji teče po određenim zakonima, od kojih je jedan cikličko smjenjivanje uspona i padova.
Vico je bio izolirani genije, koji je živio gotovo u siromaštvu i nikada nije upoznao mislioca iste veličine. Ipak su njegovi pogledi utjecali na mnoge filozofe u 19. i 20. stolječu. Karl Marx je proučavao Vicoa, i mnoge svoje poglede duguje njemu. Također Vicova ideja verum factum predviđa pragmatizam Peircea. On je bio u stanju predvidjeti povijesni razvoj Europe sa velikom točnišću. U dvadesetom stoljeću, njegove ideje o mitu i nacijama bivaju prihvačene od James Joycea, kao i Edward W. Saida.
Daljnje čitanje
Isaiah Berlin ([1979] 1981) Against the Current (Oxford: OUP), u poglavljima "Vico's Concept of Knowledge" i "Vico and the Ideal of the Enlightenment".
