Felipe II od Španije – razlika između verzija
m Edgar Allan Poe je premjestio stranicu Filip II., španjolski kralj na Felipe II., španjolski kralj |
m robot kozmetičke promjene |
||
| Red 19: | Red 19: | ||
| prijestolonasljednik = |
| prijestolonasljednik = |
||
| suprug = |
| suprug = |
||
| supruga = princeza Marija od Portugala <br> Marija I., kraljica Engleske <br> Elizabeta Valois <br> Ana |
| supruga = princeza Marija od Portugala <br /> Marija I., kraljica Engleske <br /> Elizabeta Valois <br /> Ana |
||
| supruga 1 = |
| supruga 1 = |
||
| supruga 2 = |
| supruga 2 = |
||
| Red 28: | Red 28: | ||
| supruga 7 = |
| supruga 7 = |
||
| supruga 8 = |
| supruga 8 = |
||
| djeca = princ Karlo <br> princeza Elizabeta<br>princeza Katarina <br> [[Filip III., kralj Španjolske|Filip III.]], kralj Španjolske |
| djeca = princ Karlo <br /> princeza Elizabeta<br />princeza Katarina <br /> [[Filip III., kralj Španjolske|Filip III.]], kralj Španjolske |
||
| obitelj = [[Habsburg]] |
| obitelj = [[Habsburg]] |
||
| dinastija = |
| dinastija = |
||
| Red 39: | Red 39: | ||
'''Filip II.''' ([[španski jezik|španjolski]] '''Felipe II'''), (* [[21. 5.|21. svibnja]] [[1527]]. u [[Valladolid]]u; † [[13. 9.|13. rujna]] [[1598]]. u [[El Escorial]]u kod [[Madrid]]a). |
'''Filip II.''' ([[španski jezik|španjolski]] '''Felipe II'''), (* [[21. 5.|21. svibnja]] [[1527]]. u [[Valladolid]]u; † [[13. 9.|13. rujna]] [[1598]]. u [[El Escorial]]u kod [[Madrid]]a). |
||
Prvi službeni španjolski kralj (1556.-1598.), kralj Napulja i Sicilije (1554.-1598.), kralj [[Engleska|Engleske]] (suvladar s Marijom I.) |
Prvi službeni španjolski kralj (1556.-1598.), kralj Napulja i Sicilije (1554.-1598.), kralj [[Engleska|Engleske]] (suvladar s Marijom I.) (1554. - 1558.), kralj [[Portugal]]a (kao Filip I., od 1580. do 1598.) i kralj [[Čile]]a (1554.-1556.). Bio je sin Karla V, cara [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog rimskog carstva]], koji je u [[Španija|Španjolskoj]] vladao pod imenom [[Karlo I., kralj Španjolske|Karlo I.]]. Nastojao je u toku svoje duge vladavine osigurati prevlast Španjolske u [[Evropa|Europi]]. [[1561]] seli svoj dvor iz [[Toledo|Toleda]] u [[Madrid]] koji time postaje glavni grad kraljevine [[Španija|Španjolske]]. Kao protivnik protenstantizma dao je široka ovlaštenja inkvizicijskim sudovima. Španjolska [[inkvizicija]] je ''optužene'' krivovjerce spaljivala uz velike svečanosti. On je koristio inkviziciju u Španjolskoj kako bi učvrstio apsolutizam, a čak je i ograničio autonomiju svojim talijanskim i nizozemskim posjedima. Kada je 1580. godine osvojio [[Portugal]], zagospodario je čitavim [[Pirinejski poluotok|Pirinejskim poluotokom]] i prostranim portugalskim kolonijama u [[Brazil]]u i istočnoj [[Indija|Indiji]]. |
||
Kako za svakog habsurškog vladara pa tako i za njega, [[Holandija|Nizozemska]] je predstavljala dragocjeni posjed. Dok je njegov otac donekle vodio računa o domaćim običajima, dotle je Filip II. preko svake mjere prisvajao bogatstva zemlje, oduzimao povlastice i sužavao vlast plemstva. Počeo je progoniti protestantsku vjeru i njene pristalice. Nezadovoljstvo stanovnika Nizozemske preraslo je 1566. u otvoreni ustanak. Stanovnici 17 nizozemskih provincija nisu mogli izdržati jaku navalu španjolskih vlasti i 1576.godine sporazumom u [[Gand]]u su odlučili stvoriti nezavisnu uniju. Ustanike su španjolske vlasti s prezirom nazvali gezi (otpadnici). Protiv Filipa II. ustanike su pomagali i francuski i engleski protestanti. Ustanike je vrlo uspješno vodio Vilim Oranski. Uprkos ovim ustancima, borba ustanika protiv španjolske vlasti bila je neravnopravna i teška zbog vjerskih razlika i drugih osobitosti. |
Kako za svakog habsurškog vladara pa tako i za njega, [[Holandija|Nizozemska]] je predstavljala dragocjeni posjed. Dok je njegov otac donekle vodio računa o domaćim običajima, dotle je Filip II. preko svake mjere prisvajao bogatstva zemlje, oduzimao povlastice i sužavao vlast plemstva. Počeo je progoniti protestantsku vjeru i njene pristalice. Nezadovoljstvo stanovnika Nizozemske preraslo je 1566. u otvoreni ustanak. Stanovnici 17 nizozemskih provincija nisu mogli izdržati jaku navalu španjolskih vlasti i 1576.godine sporazumom u [[Gand]]u su odlučili stvoriti nezavisnu uniju. Ustanike su španjolske vlasti s prezirom nazvali gezi (otpadnici). Protiv Filipa II. ustanike su pomagali i francuski i engleski protestanti. Ustanike je vrlo uspješno vodio Vilim Oranski. Uprkos ovim ustancima, borba ustanika protiv španjolske vlasti bila je neravnopravna i teška zbog vjerskih razlika i drugih osobitosti. |
||
| Red 47: | Red 47: | ||
{{Popis španjolskih kraljeva}} |
{{Popis španjolskih kraljeva}} |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Španjolski kraljevi]] |
||
[[Kategorija:Habsburgovci]] |
[[Kategorija:Habsburgovci]] |
||
[[Kategorija:Portugalski vladari]] |
[[Kategorija:Portugalski vladari]] |
||
Verzija na datum 23 juni 2014 u 04:08
| Kralj Filip II. | |
|---|---|
| |
| Vladavina | 1556. - 1598. |
| Supruga | princeza Marija od Portugala Marija I., kraljica Engleske Elizabeta Valois Ana |
| Djeca | princ Karlo princeza Elizabeta princeza Katarina Filip III., kralj Španjolske |
| Otac | Karlo I., kralj Španjolske
poznatiji kao Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva |
| Majka | Elizabeta |
| Rođenje | 21. svibnja 1527. Valladolid, Španjolska |
| Smrt | 13. rujna 1598. Madrid, Španjolska |
Filip II. (španjolski Felipe II), (* 21. svibnja 1527. u Valladolidu; † 13. rujna 1598. u El Escorialu kod Madrida).
Prvi službeni španjolski kralj (1556.-1598.), kralj Napulja i Sicilije (1554.-1598.), kralj Engleske (suvladar s Marijom I.) (1554. - 1558.), kralj Portugala (kao Filip I., od 1580. do 1598.) i kralj Čilea (1554.-1556.). Bio je sin Karla V, cara Svetog rimskog carstva, koji je u Španjolskoj vladao pod imenom Karlo I.. Nastojao je u toku svoje duge vladavine osigurati prevlast Španjolske u Europi. 1561 seli svoj dvor iz Toleda u Madrid koji time postaje glavni grad kraljevine Španjolske. Kao protivnik protenstantizma dao je široka ovlaštenja inkvizicijskim sudovima. Španjolska inkvizicija je optužene krivovjerce spaljivala uz velike svečanosti. On je koristio inkviziciju u Španjolskoj kako bi učvrstio apsolutizam, a čak je i ograničio autonomiju svojim talijanskim i nizozemskim posjedima. Kada je 1580. godine osvojio Portugal, zagospodario je čitavim Pirinejskim poluotokom i prostranim portugalskim kolonijama u Brazilu i istočnoj Indiji.
Kako za svakog habsurškog vladara pa tako i za njega, Nizozemska je predstavljala dragocjeni posjed. Dok je njegov otac donekle vodio računa o domaćim običajima, dotle je Filip II. preko svake mjere prisvajao bogatstva zemlje, oduzimao povlastice i sužavao vlast plemstva. Počeo je progoniti protestantsku vjeru i njene pristalice. Nezadovoljstvo stanovnika Nizozemske preraslo je 1566. u otvoreni ustanak. Stanovnici 17 nizozemskih provincija nisu mogli izdržati jaku navalu španjolskih vlasti i 1576.godine sporazumom u Gandu su odlučili stvoriti nezavisnu uniju. Ustanike su španjolske vlasti s prezirom nazvali gezi (otpadnici). Protiv Filipa II. ustanike su pomagali i francuski i engleski protestanti. Ustanike je vrlo uspješno vodio Vilim Oranski. Uprkos ovim ustancima, borba ustanika protiv španjolske vlasti bila je neravnopravna i teška zbog vjerskih razlika i drugih osobitosti.
Južne (valonske) provincije, koje su bile katoličke vjere i pružale otpor španjolskoj vlasti, su osnovale Katolički savez 1579. Time je stvorena osnova za španjolsku Nizozemsku i Belgiju. Stanovnici sjevernih provincija bili su germanskog podrijetla i kalvinske vjere. Sedam sjevernih provincija nastavile su borbu protiv španjolske vlasti i sporazumom u Utrechtu 1579. stvorile Utrehtsku uniju iz koje je kasnije nastala Republika ujedinjenih provincija. Godine 1581. nova država odvojila se od Španjolske i proglasila nezavisnost. Nova republika nazvana je Holandija po najznačajnijoj provinciji.
