Feliks III – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
nova infokutija
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 16: Red 16:
'''Feliks III.''' (? - 492) ponekad navođen i kao '''Feliks II.'''<ref>Danas se [[Antipapa Feliks II|Feliks II.]] općenito smatra [[antipapa|protupapom]], ali u prošlosti to nije bio slučaj, te zbog toga drugi istinski papa imenom Feliks službeno nosi redni broj III. Pape Feliks III. i [[Feliks IV|Feliks IV.]] zapravo su tek drugi i treći papa, koji su nosili to ime. </ref> bio je [[papa]] od [[13. 3.|13. ožujka]] [[483|483.]] do [[492|492.]] godine.
'''Feliks III.''' (? - 492) ponekad navođen i kao '''Feliks II.'''<ref>Danas se [[Antipapa Feliks II|Feliks II.]] općenito smatra [[antipapa|protupapom]], ali u prošlosti to nije bio slučaj, te zbog toga drugi istinski papa imenom Feliks službeno nosi redni broj III. Pape Feliks III. i [[Feliks IV|Feliks IV.]] zapravo su tek drugi i treći papa, koji su nosili to ime. </ref> bio je [[papa]] od [[13. 3.|13. ožujka]] [[483|483.]] do [[492|492.]] godine.


Navodi se kako se rodio u [[rim]]skoj aristokratskoj porodici čiji su članovi tradicionalno pripadali [[rimski Senat|Senat]]u. Prije zaređenja se oženio i imao dvoje djece prije nego što mu je supruga umrla. Jedno od to dvoje djece je kasnije postalo pradjed pape [[Grgur Veliki|Grgura Velikog]].
Navodi se kako se rodio u [[rim]]skoj aristokratskoj porodici čiji su članovi tradicionalno pripadali [[rimski Senat|Senatu]]. Prije zaređenja se oženio i imao dvoje djece prije nego što mu je supruga umrla. Jedno od to dvoje djece je kasnije postalo pradjed pape [[Grgur Veliki|Grgura Velikog]].


Feliks III je 483. naslijedio [[Simplicije|Simplicija]], postavši prvi papa koji je na papsku stolicu stupio a da nije bio pod neposrednom vlašću [[rimsko Carstvo|rimskih careva]]. To je imalo značajne političke posljedice, s obzirom da je Italija tada bila pod vlašću [[germani|germanskog]] kralja [[Odoakar|Odoakra]] koji se suprotstavljao nastojanjima [[bizantsko carstvo/Latinična verzija|istočnorimskog]] cara [[Zenon (car)|Zenona]] da svoj autoritet nametne na područja nekadašnjeg [[Zapadno Rimsko carstvo|Zapadnog Carstva]].
Feliks III je 483. naslijedio [[Simplicije|Simplicija]], postavši prvi papa koji je na papsku stolicu stupio a da nije bio pod neposrednom vlašću [[rimsko Carstvo|rimskih careva]]. To je imalo značajne političke posljedice, s obzirom da je Italija tada bila pod vlašću [[germani|germanskog]] kralja [[Odoakar|Odoakra]] koji se suprotstavljao nastojanjima [[bizantsko carstvo/Latinična verzija|istočnorimskog]] cara [[Zenon (car)|Zenona]] da svoj autoritet nametne na područja nekadašnjeg [[Zapadno Rimsko carstvo|Zapadnog Carstva]].

Verzija na datum 23 juni 2014 u 04:08

Feliks III
PrethodnikSimplicije
NasljednikGelazije I
Osobni detalji
RođenjeRim, Zapadno Rimsko Carstvo
Smrt3. januar 492
Rim, Odoakrovo Kraljevstvo

Feliks III. (? - 492) ponekad navođen i kao Feliks II.[1] bio je papa od 13. ožujka 483. do 492. godine.

Navodi se kako se rodio u rimskoj aristokratskoj porodici čiji su članovi tradicionalno pripadali Senatu. Prije zaređenja se oženio i imao dvoje djece prije nego što mu je supruga umrla. Jedno od to dvoje djece je kasnije postalo pradjed pape Grgura Velikog.

Feliks III je 483. naslijedio Simplicija, postavši prvi papa koji je na papsku stolicu stupio a da nije bio pod neposrednom vlašću rimskih careva. To je imalo značajne političke posljedice, s obzirom da je Italija tada bila pod vlašću germanskog kralja Odoakra koji se suprotstavljao nastojanjima istočnorimskog cara Zenona da svoj autoritet nametne na područja nekadašnjeg Zapadnog Carstva.

Zenon je 482. donio ukaz poznat kao Henotikon kojim je nastojao pomiriti "pravovjerno" nikejsko-halkedonsko vjerovanje sa mijafizitstvom koje je sve više uzimalo maha u istočnim bizantskim provincijama. Papa Simplicije, koji nije bio konzultiran, tu odluku nikada nije prihvatio, smatrajući je izdajom Halkedonskog sabora i podilaženjem hereticima. Njegov nasljednik je, pak, nakon bezuspješnih pokušaja da promijeni carevu odluku, godine 484. donio ukaz o ekskomunicira konstantinopolski patrijarh Akakije koji je bio tvorac formule Henotikona, a također je svrgnut i Petar Mongus, mijafizitski patrijarh Aleksandrije. Ni car ni izopćeni patrijarsi tu odluku nisu priznali, te je tako stvorena Akakijeva šizma, prvi veliki raskol između zapadnog i istočnog kršćanstva koji neće biti formalno okončan sve do 519. godine.

Izvori

  1. Danas se Feliks II. općenito smatra protupapom, ali u prošlosti to nije bio slučaj, te zbog toga drugi istinski papa imenom Feliks službeno nosi redni broj III. Pape Feliks III. i Feliks IV. zapravo su tek drugi i treći papa, koji su nosili to ime.