Euzebije iz Cezareje – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 1: Red 1:
{{redirect|Evsevije}}
{{redirect|Evsevije}}


[[image:Eusebius of Caesarea.jpg|thumb|250px|Evsevije iz Cezareje]]
[[Datoteka:Eusebius of Caesarea.jpg|thumb|250px|Evsevije iz Cezareje]]


'''Euzebije''' ili '''Evsevije iz Cezareje''' (Εὐσέβιος, oko [[275]]-[[339]]), poznat i kao '''Jevsevije Pamfil''' (''Eusebius Pamphili'' - Evsevije [prijatelj] [[Pamfil iz Cezareje|Pamfilov]]) bio je [[episkopos|episkop]] rodne Cezareje od [[311]]. i savetnik [[konstantin Veliki|cara Konstantina]] posle [[Licinije|Licinijevog]] poraza.
'''Euzebije''' ili '''Evsevije iz Cezareje''' (Εὐσέβιος, oko [[275]]-[[339]]), poznat i kao '''Jevsevije Pamfil''' (''Eusebius Pamphili'' - Evsevije [prijatelj] [[Pamfil iz Cezareje|Pamfilov]]) bio je [[episkopos|episkop]] rodne Cezareje od [[311]]. i savetnik [[konstantin Veliki|cara Konstantina]] posle [[Licinije]]vog poraza.


Za sobom je ostavio veliki broj dela od kojih se naročito ističe [[Istioriografija|istoriografsko]] delo ''Crkvena istorija'' i [[Biografija|biografski]] spis ''Život Konstantinov''.
Za sobom je ostavio veliki broj dela od kojih se naročito ističe [[Istioriografija|istoriografsko]] delo ''Crkvena istorija'' i [[Biografija|biografski]] spis ''Život Konstantinov''.


==Glavna dela==
== Glavna dela ==
Evsevije je bio [[Hrišćanstvo|hrišćanski]] istoričar, erudita, apologeta i [[Filologija|filolog]]. Sabrao je sva dokumenta i podatke koji se tiču događaja i hrišćanskih ustanova, pisaca i mučenika prve [[Hrišćanska crkva|hrišćanske crkve]]. U ''Crkvenoj istoriji'' sakupio je ne samo najvažniji istorijski materijal o prvobitnom hrišćanstvu, nego je prepisao i odlomke tekstova, komentara i akata od velike vrednosti za rekonstrukciju postapostolske Tradicije. U '''Hronici'' ili ''Hronološkim kanonima'' sintetički izlaže stablo sa datumima iz sveštene i profane istorije. Evsevije Kesarijski je formulisao svoju ličnu koncepciju o istoriji sveta i Crkve, afirmišući u procesu istorije pedagogiku božiju koja uvek potvrđuje pobedničku Crkvu. U taj proces pobedničke Crkve upisuje se i pobeda cara Konstantina, kome je sačinio biografiju u spisu ''Život Konstantinov''. Carska ličnost i institucije nisu ništa drugo do zemaljski odsjaj božanske suverenosti. Saradnik Pamfilov (bibliotekara u Cezareji), učenik [[Origen]]ov, on podržava u početku [[Arije|Arija]], ali posle [[Prvi nikejski sabor|Nikeje]] postaje sledbenik pravoslavnih. U ''Jevanđeoskoj pripremi'' (Εὐαγγελικὴ προπαρασκευή) otkriva patrimonijum nehrišćanskih religija te dokazuje da hrišćani s pravom daju prednost [[judaizam|jevrejstvu]] nad [[paganizam|paganstvom]] i da ''[[Stari zavjet|Stari zavet]]'' predstavlja izvor za [[Antička filozofija|grčku filozofiju]].
Evsevije je bio [[Hrišćanstvo|hrišćanski]] istoričar, erudita, apologeta i [[Filologija|filolog]]. Sabrao je sva dokumenta i podatke koji se tiču događaja i hrišćanskih ustanova, pisaca i mučenika prve [[Hrišćanska crkva|hrišćanske crkve]]. U ''Crkvenoj istoriji'' sakupio je ne samo najvažniji istorijski materijal o prvobitnom hrišćanstvu, nego je prepisao i odlomke tekstova, komentara i akata od velike vrednosti za rekonstrukciju postapostolske Tradicije. U '''Hronici'' ili ''Hronološkim kanonima'' sintetički izlaže stablo sa datumima iz sveštene i profane istorije. Evsevije Kesarijski je formulisao svoju ličnu koncepciju o istoriji sveta i Crkve, afirmišući u procesu istorije pedagogiku božiju koja uvek potvrđuje pobedničku Crkvu. U taj proces pobedničke Crkve upisuje se i pobeda cara Konstantina, kome je sačinio biografiju u spisu ''Život Konstantinov''. Carska ličnost i institucije nisu ništa drugo do zemaljski odsjaj božanske suverenosti. Saradnik Pamfilov (bibliotekara u Cezareji), učenik [[Origen]]ov, on podržava u početku [[Arije|Arija]], ali posle [[Prvi nikejski sabor|Nikeje]] postaje sledbenik pravoslavnih. U ''Jevanđeoskoj pripremi'' (Εὐαγγελικὴ προπαρασκευή) otkriva patrimonijum nehrišćanskih religija te dokazuje da hrišćani s pravom daju prednost [[judaizam|jevrejstvu]] nad [[paganizam|paganstvom]] i da ''[[Stari zavjet|Stari zavet]]'' predstavlja izvor za [[Antička filozofija|grčku filozofiju]].


==''Crkvena istorija''==
== ''Crkvena istorija'' ==
''Crkvena istorija'' je napisana [[315]]. godine i daje najranija pisana svedočanstva o Konstantinovom obraćenju u hrišćanstvo. ''Život Konstantinov'' Evsevije je završio uoči svoje smrti [[339]] godine. Zbog pojedinih, kako jezičkih tako i istoriografskih odstupanja od ranijeg dela, ovo delo je pod lupom istoričara koji veruju da je nastalo između druge polovine [[4. vijek|4]]. i početka [[5. vijek|5. veka]] od nepoznatog autora.
''Crkvena istorija'' je napisana [[315]]. godine i daje najranija pisana svedočanstva o Konstantinovom obraćenju u hrišćanstvo. ''Život Konstantinov'' Evsevije je završio uoči svoje smrti [[339]] godine. Zbog pojedinih, kako jezičkih tako i istoriografskih odstupanja od ranijeg dela, ovo delo je pod lupom istoričara koji veruju da je nastalo između druge polovine [[4. vijek|4]]. i početka [[5. vijek|5. veka]] od nepoznatog autora.


Red 20: Red 20:


== Eksterni linkovi ==
== Eksterni linkovi ==
===Dela===
=== Dela ===
*[http://www.ccel.org/ccel/schaff/npnf201.iii.i.html?bcb=0 ''Historia Ecclesiastica''] at the [http://www.ccel.org CCEL] (English translation for the [[Nicene and Post-Nicene Fathers]])
* [http://www.ccel.org/ccel/schaff/npnf201.iii.i.html?bcb=0 ''Historia Ecclesiastica''] at the [http://www.ccel.org CCEL] (English translation for the [[Nicene and Post-Nicene Fathers]])
*[http://www.ccel.org/ccel/schaff/npnf201.iii.i.html?bcb=0 ''Vita Constantini''] at the [http://www.ccel.org CCEL] (English translation for the Nicene and Post-Nicene Fathers)
* [http://www.ccel.org/ccel/schaff/npnf201.iii.i.html?bcb=0 ''Vita Constantini''] at the [http://www.ccel.org CCEL] (English translation for the Nicene and Post-Nicene Fathers)
*[http://www.tertullian.org/fathers/eusebius_against_hierocles_preface.htm ''Contra Hieroclem''] at the [http://www.tertullian.org Tertullian Project] (English translation)
* [http://www.tertullian.org/fathers/eusebius_against_hierocles_preface.htm ''Contra Hieroclem''] at the [http://www.tertullian.org Tertullian Project] (English translation)
*[http://www.tertullian.org/fathers/eusebius_de_00_epreface.htm ''Demonstratio Evangelica''] at the [http://www.tertullian.org Tertullian Project] (English translation)
* [http://www.tertullian.org/fathers/eusebius_de_00_epreface.htm ''Demonstratio Evangelica''] at the [http://www.tertullian.org Tertullian Project] (English translation)
*[http://www.tertullian.org/fathers/eusebius_encomium.htm ''Encomium of the Martyrs''] at the [http://www.tertullian.org Tertullian Project] (English translation from an ancient Syriac version)
* [http://www.tertullian.org/fathers/eusebius_encomium.htm ''Encomium of the Martyrs''] at the [http://www.tertullian.org Tertullian Project] (English translation from an ancient Syriac version)
*[http://www.tertullian.org/fathers/eusebius_martyrs.htm ''History of the Martyrs in Palestine''] at the [http://www.tertullian.org Tertullian Project] (English translation from an ancient Syriac version)
* [http://www.tertullian.org/fathers/eusebius_martyrs.htm ''History of the Martyrs in Palestine''] at the [http://www.tertullian.org Tertullian Project] (English translation from an ancient Syriac version)
*[http://www.tertullian.org/fathers/eusebius_onomasticon_01_intro.htm ''Onomasticon''] at the [http://www.tertullian.org Tertullian Project] (English translation)
* [http://www.tertullian.org/fathers/eusebius_onomasticon_01_intro.htm ''Onomasticon''] at the [http://www.tertullian.org Tertullian Project] (English translation)
*[http://www.tertullian.org/fathers/eusebius_pe_00_eintro.htm ''Praeparatio Evangelica''] at the [http://www.tertullian.org Tertullian Project] (English translation)
* [http://www.tertullian.org/fathers/eusebius_pe_00_eintro.htm ''Praeparatio Evangelica''] at the [http://www.tertullian.org Tertullian Project] (English translation)
*[http://www.tertullian.org/fathers/eusebius_theophania_01preface.htm ''Theophania''] at the [http://www.tertullian.org Tertullian Project] (English translation from an ancient Syriac version)
* [http://www.tertullian.org/fathers/eusebius_theophania_01preface.htm ''Theophania''] at the [http://www.tertullian.org Tertullian Project] (English translation from an ancient Syriac version)
*[http://www.tertullian.org/fathers/eusebius_letter_to_carpianus.htm ''To Carpianus''] at the [http://www.tertullian.org Tertullian Project] (English translation)
* [http://www.tertullian.org/fathers/eusebius_letter_to_carpianus.htm ''To Carpianus''] at the [http://www.tertullian.org Tertullian Project] (English translation)
*[http://www.seanmultimedia.com/Pie_Eusebius_Letters_Fragmented.html ''Letters''] at the [http://www.seanmultimedia.com/Pie_homepage.html Patristics In English Project] (English Translation From Various Sources)
* [http://www.seanmultimedia.com/Pie_Eusebius_Letters_Fragmented.html ''Letters''] at the [http://www.seanmultimedia.com/Pie_homepage.html Patristics In English Project] (English Translation From Various Sources)
*[http://www.verujem.org/jevsevije_pamfil/jevsevije.htm Deo srpskohrvatskog prevoda "Crkvene istorije"]
* [http://www.verujem.org/jevsevije_pamfil/jevsevije.htm Deo srpskohrvatskog prevoda "Crkvene istorije"]


===Ostali linkovi===
=== Ostali linkovi ===
*[http://www.tertullian.org/rpearse/eusebius/ Eusebius of Caesarea] at the [http://www.tertullian.org Tertullian Project]
* [http://www.tertullian.org/rpearse/eusebius/ Eusebius of Caesarea] at the [http://www.tertullian.org Tertullian Project]
*[http://www.britannica.com/eb/article-9033282/Eusebius-Of-Caesarea Encyclopaedia Britannica, Eusebius of Caesarea]
* [http://www.britannica.com/eb/article-9033282/Eusebius-Of-Caesarea Encyclopaedia Britannica, Eusebius of Caesarea]
* [http://www.infidels.org/library/modern/richard_carrier/NTcanon.html#6 A discussion of the questionable scholarship of the early Christian historians]
* [http://www.infidels.org/library/modern/richard_carrier/NTcanon.html#6 A discussion of the questionable scholarship of the early Christian historians]
*[http://www.earlychurch.org.uk/eusebius.php EarlyChurch.org.uk] Extensive bibliography.
* [http://www.earlychurch.org.uk/eusebius.php EarlyChurch.org.uk] Extensive bibliography.


[[Kategorija:Starogrčki pisci]]
[[Kategorija:Starogrčki pisci]]
[[Kategorija:Bizantski pisci]]
[[Kategorija:Bizantski pisci]]
[[Kategorija:kršćanstvo]]
[[Kategorija:Kršćanstvo]]

Verzija na datum 23 juni 2014 u 03:33

Evsevije iz Cezareje

Euzebije ili Evsevije iz Cezareje (Εὐσέβιος, oko 275-339), poznat i kao Jevsevije Pamfil (Eusebius Pamphili - Evsevije [prijatelj] Pamfilov) bio je episkop rodne Cezareje od 311. i savetnik cara Konstantina posle Licinijevog poraza.

Za sobom je ostavio veliki broj dela od kojih se naročito ističe istoriografsko delo Crkvena istorija i biografski spis Život Konstantinov.

Glavna dela

Evsevije je bio hrišćanski istoričar, erudita, apologeta i filolog. Sabrao je sva dokumenta i podatke koji se tiču događaja i hrišćanskih ustanova, pisaca i mučenika prve hrišćanske crkve. U Crkvenoj istoriji sakupio je ne samo najvažniji istorijski materijal o prvobitnom hrišćanstvu, nego je prepisao i odlomke tekstova, komentara i akata od velike vrednosti za rekonstrukciju postapostolske Tradicije. U 'Hronici ili Hronološkim kanonima sintetički izlaže stablo sa datumima iz sveštene i profane istorije. Evsevije Kesarijski je formulisao svoju ličnu koncepciju o istoriji sveta i Crkve, afirmišući u procesu istorije pedagogiku božiju koja uvek potvrđuje pobedničku Crkvu. U taj proces pobedničke Crkve upisuje se i pobeda cara Konstantina, kome je sačinio biografiju u spisu Život Konstantinov. Carska ličnost i institucije nisu ništa drugo do zemaljski odsjaj božanske suverenosti. Saradnik Pamfilov (bibliotekara u Cezareji), učenik Origenov, on podržava u početku Arija, ali posle Nikeje postaje sledbenik pravoslavnih. U Jevanđeoskoj pripremi (Εὐαγγελικὴ προπαρασκευή) otkriva patrimonijum nehrišćanskih religija te dokazuje da hrišćani s pravom daju prednost jevrejstvu nad paganstvom i da Stari zavet predstavlja izvor za grčku filozofiju.

Crkvena istorija

Crkvena istorija je napisana 315. godine i daje najranija pisana svedočanstva o Konstantinovom obraćenju u hrišćanstvo. Život Konstantinov Evsevije je završio uoči svoje smrti 339 godine. Zbog pojedinih, kako jezičkih tako i istoriografskih odstupanja od ranijeg dela, ovo delo je pod lupom istoričara koji veruju da je nastalo između druge polovine 4. i početka 5. veka od nepoznatog autora.

Prvi autori koji su dali grubu hronologiju drevnosti, bili su Pamfil iz Cezareje i Hijeronim, koji se tradicionalno smeštaju u 4. vek. Međutim, njihovi su tekstovi pronađeni tek u kasnom srednjem veku. Osnovu hronologije Esevije je dao u Istoriji vremena od početka sveta do Nikejskog sabora (takozvana Hronika – Χρονικόν). Grčki original sada postoji samo u odlomcima i dopunjuje se slobodnim latinskim sv. Hijeronima. Zanimljivo je da je Nikifor Kalista u 14. veku preduzeo pokušaj da napiše novu istoriju prva tri veka, ali nije mogao da uradi ništa više, već da ponovi ono što je rekao Evsevije.

Pošto je Evsevijev rad bio objavljen tek 1544. tj. posle Nikifora, može se postaviti pitanje nije li danas poznata Evsevijeva verzija zasnovana na radu Nikifora Kalista. Bikerman tim povodom osnovano primećuje: "Hrišćanski istoričari su svetovnu hronografiju stavili u službu svete istorije... Kompilacija Hijeronima (koji je "slobodno prepričavao Evsevija") postala je osnova hronoloških znanja na Zapadu. Joseph Skaliger, osnivač savremene hronologije kao nauke, pokušao je da rekonstruiše ceo Evsevijev rad..." [E. Bikerman: Hronologija starog sveta, 1975]. "Evsevijeva datiranja (osnivača hronologije), koja su u rukopisima često pogrešno prenošena, danas su od male koristi...“ [Bikerman].

Ipak, danas nema mnogo naučnika koji sistematski osporavaju autentičnost ovog spisa. Naprotiv, većina prihvata da je ovaj spis autentičan, pogotovu zbog toga što njegova analiza pokazuje teološka stremljenja koja se i inač vezuju za Evsevija.

Eksterni linkovi

Dela

Ostali linkovi