Duždeva palača – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Fix
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 36: Red 36:
Duždeva palača bila je rezidencija [[Mletačka Republika|mletačkih]] [[Dužd|duždeva]].<ref name=pal/>Palača ima slikovita kamena pročelja, na kojima je niz gotičkih [[arkada]] u donjem dijelu, te fina ornamentika s velikim [[Monofora|monoforama]] u gornjem dijelu.
Duždeva palača bila je rezidencija [[Mletačka Republika|mletačkih]] [[Dužd|duždeva]].<ref name=pal/>Palača ima slikovita kamena pročelja, na kojima je niz gotičkih [[arkada]] u donjem dijelu, te fina ornamentika s velikim [[Monofora|monoforama]] u gornjem dijelu.


Duždeva palača je u najvećoj mjeri izgrađena od [[1309]]. do [[1424]]. godine, najvjerojatnije po projektu Filippa Calendaria. Nova palača, izgrađena je na mjestu starijeg utvrđenog objekta o kojem se pouzdano malo zna. Kipari [[Giovanni Bon]] i njegov sin [[Bartolomeo Bon]] isklesali su monumentalni [[Gotika|kasno gotički]] ulaz u palaču - ''Porta della Carta'' [[1442]] godine iz ''Piazzette''. <ref name=pal>[http://www.museiciviciveneziani.it/frame.asp?pid=227&musid=8&sezione=musei Palazzo Ducale, Fondazione Musei Civici di Venezia (pristupljeno 23. 04. 2011.] {{it icon}}</ref>Ova vrata vode do centralnog dvorišta palače.
Duždeva palača je u najvećoj mjeri izgrađena od [[1309]]. do [[1424]]. godine, najvjerojatnije po projektu Filippa Calendaria. Nova palača, izgrađena je na mjestu starijeg utvrđenog objekta o kojem se pouzdano malo zna. Kipari [[Giovanni Bon]] i njegov sin [[Bartolomeo Bon]] isklesali su monumentalni [[Gotika|kasno gotički]] ulaz u palaču - ''Porta della Carta'' [[1442]] godine iz ''Piazzette''. <ref name=pal>[http://www.museiciviciveneziani.it/frame.asp?pid=227&musid=8&sezione=musei Palazzo Ducale, Fondazione Musei Civici di Venezia (pristupljeno 23. 04. 2011.] {{it icon}}</ref>Ova vrata vode do centralnog dvorišta palače.


Palača je bila teško oštećena u požaru [[1574]]. godine, te obnovljena na način da se strogo držalo njezinog izvornog gotičkog izgleda, premda je bilo ideja da se podigne u potpuno novom neo-klasicističkom duhu po projektu [[Andrea Palladio|Palladija]]. <ref>[http://www.cisapalladio.org/veneto/scheda.php?sezione=4&architettura=22&lingua=e CISA A.Palladio 2009: Reconstruction for the Sale in the Doge’s Palace - Venice - (1574-1577)]</ref>Palača ipak nije sva potpuno gotička, novi dio iz [[16. vijek|16. stoljeća]], kojim je palača povezana sa [[Piombi|zatvorom (Piombi)]] preko [[Ponte dei Sospiri|Mosta uzdaha (Ponte dei sospiri]]), je [[Renesansa|renesansni]].
Palača je bila teško oštećena u požaru [[1574]]. godine, te obnovljena na način da se strogo držalo njezinog izvornog gotičkog izgleda, premda je bilo ideja da se podigne u potpuno novom neo-klasicističkom duhu po projektu [[Andrea Palladio|Palladija]]. <ref>[http://www.cisapalladio.org/veneto/scheda.php?sezione=4&architettura=22&lingua=e CISA A.Palladio 2009: Reconstruction for the Sale in the Doge’s Palace - Venice - (1574-1577)]</ref>Palača ipak nije sva potpuno gotička, novi dio iz [[16. vijek|16. stoljeća]], kojim je palača povezana sa [[Piombi|zatvorom (Piombi)]] preko [[Ponte dei Sospiri|Mosta uzdaha (Ponte dei sospiri]]), je [[Renesansa|renesansni]].
Red 42: Red 42:
Duždeva palača je službeno bila rezidencija [[Mletačka Republika|mletačkog]] [[Dužd|dužda]], no u njoj su bile smještene i brojne političke institucije [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] sve do [[Napoleon Bonaparte|Napoleonove]] okupacije grada, i propasti Republike. Mletcima je upravljala aristokratska elita, ali su obični građani, ipak imali mogućnost podnošenja (anonimnih) pismenih prigovora i žalbi koje su mogli anonimno ubaciti u [[Boccha di Leone]] (lavlja usta), nešto poput sandučića za žalbe. Žalbe i dojave građana ipak su se vrlo pažljivo provjeravale, u jednoj od soba palače ''Sala della Bussola'', a ako bi se pokazale istinitima, bilo je i teških posljedica.
Duždeva palača je službeno bila rezidencija [[Mletačka Republika|mletačkog]] [[Dužd|dužda]], no u njoj su bile smještene i brojne političke institucije [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] sve do [[Napoleon Bonaparte|Napoleonove]] okupacije grada, i propasti Republike. Mletcima je upravljala aristokratska elita, ali su obični građani, ipak imali mogućnost podnošenja (anonimnih) pismenih prigovora i žalbi koje su mogli anonimno ubaciti u [[Boccha di Leone]] (lavlja usta), nešto poput sandučića za žalbe. Žalbe i dojave građana ipak su se vrlo pažljivo provjeravale, u jednoj od soba palače ''Sala della Bussola'', a ako bi se pokazale istinitima, bilo je i teških posljedica.


==Galerija==
== Galerija ==
<gallery>
<gallery>
datoteka:PiantaPalazzoDucaleVenezia.JPG|Tlocrt palače
datoteka:PiantaPalazzoDucaleVenezia.JPG|Tlocrt palače
Red 63: Red 63:
* [http://www.museiciviciveneziani.it/frame.asp?musid=8&sezione=musei Službene stranice Duždeve palače] {{it icon}}
* [http://www.museiciviciveneziani.it/frame.asp?musid=8&sezione=musei Službene stranice Duždeve palače] {{it icon}}
* [http://www.italyguides.it/us/venice_italy/doge_s_palace/doge_s_palace.htm Duždeva palača, virtualna realnost]
* [http://www.italyguides.it/us/venice_italy/doge_s_palace/doge_s_palace.htm Duždeva palača, virtualna realnost]




[[Kategorija:Venecijanske palače]]
[[Kategorija:Venecijanske palače]]

Verzija na datum 23 juni 2014 u 01:53

Duždeva palača
Palazzo Ducale
Pogled na Duždevu palaču na Trgu svetog Marka
Pogled na Duždevu palaču na Trgu svetog Marka
Pogled na Duždevu palaču na Trgu svetog Marka
Mjesto Venecija
Država  Italija
Vrijeme gradnje 1309. - 1424.
Vlasnik Grad Venecija
Tip građevine palača
Arhitektonski stil gotika
Arhitekti i izvođači radova
Arhitekt Filippo Calendari
Tehnički podaci
Broj katova 4
Koordinate: 45°44′N 12°33′E / 45.733°N 12.550°E / 45.733; 12.550
Web www.museiciviciveneziani

Duždeva palača (talijanski: Palazzo Ducale) je gotička palača na Trgu svetog Marka u Veneciji.

Duždeva palača bila je rezidencija mletačkih duždeva.[1]Palača ima slikovita kamena pročelja, na kojima je niz gotičkih arkada u donjem dijelu, te fina ornamentika s velikim monoforama u gornjem dijelu.

Duždeva palača je u najvećoj mjeri izgrađena od 1309. do 1424. godine, najvjerojatnije po projektu Filippa Calendaria. Nova palača, izgrađena je na mjestu starijeg utvrđenog objekta o kojem se pouzdano malo zna. Kipari Giovanni Bon i njegov sin Bartolomeo Bon isklesali su monumentalni kasno gotički ulaz u palaču - Porta della Carta 1442 godine iz Piazzette. [1]Ova vrata vode do centralnog dvorišta palače.

Palača je bila teško oštećena u požaru 1574. godine, te obnovljena na način da se strogo držalo njezinog izvornog gotičkog izgleda, premda je bilo ideja da se podigne u potpuno novom neo-klasicističkom duhu po projektu Palladija. [2]Palača ipak nije sva potpuno gotička, novi dio iz 16. stoljeća, kojim je palača povezana sa zatvorom (Piombi) preko Mosta uzdaha (Ponte dei sospiri), je renesansni.

Duždeva palača je službeno bila rezidencija mletačkog dužda, no u njoj su bile smještene i brojne političke institucije Mletačke Republike sve do Napoleonove okupacije grada, i propasti Republike. Mletcima je upravljala aristokratska elita, ali su obični građani, ipak imali mogućnost podnošenja (anonimnih) pismenih prigovora i žalbi koje su mogli anonimno ubaciti u Boccha di Leone (lavlja usta), nešto poput sandučića za žalbe. Žalbe i dojave građana ipak su se vrlo pažljivo provjeravale, u jednoj od soba palače Sala della Bussola, a ako bi se pokazale istinitima, bilo je i teških posljedica.

Galerija

Danas je Duždeva palača muzej, unutar kojeg se nalaze vrlo vrijedne slike, freske, skulpture, namještaj i predmeti primijenjene umjetnosti. U palači su brojna djela: Tintoretta i Veronesea, Tiepola, Guardija i drugih velikih umjetnika, tako da je Duždeva palača jedan od najbolje posjećenih venecijanskih muzeja. [3]

Izvori

Vanjske veze