Crni bor – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 19: Red 19:
'''Crni bor''' ([[latinski jezik|lat]]. ''Pinus nigra'') je [[crnogorica|crnogorično]] [[drvo]] iz porodice [[Pinaceae]].
'''Crni bor''' ([[latinski jezik|lat]]. ''Pinus nigra'') je [[crnogorica|crnogorično]] [[drvo]] iz porodice [[Pinaceae]].


==Rasprostranjenost==
== Rasprostranjenost ==
Raste u [[Južna Evropa|Južnoj Evropi]], sjeverozapadnoj [[Afrika|Africi]] i [[Mala Azija|Maloj Aziji]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je autohtona vrsta drveća.
Raste u [[Južna Evropa|Južnoj Evropi]], sjeverozapadnoj [[Afrika|Africi]] i [[Mala Azija|Maloj Aziji]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je autohtona vrsta drveća.
[[Datoteka:Pinus nigra cone.jpg|mini|160px|Češer crnoga bora]]
[[Datoteka:Pinus nigra cone.jpg|mini|160px|Češer crnoga bora]]
==Izgled==
== Izgled ==
Naraste do 50 m. Krošnja je jajasta, a u starijoj dobi i na kamenitom [[tlo|tlu]] široko zaobljena ili kišobranasta, gotovo horizontalno zaravnjenog vrha.
Naraste do 50 m. Krošnja je jajasta, a u starijoj dobi i na kamenitom [[tlo|tlu]] široko zaobljena ili kišobranasta, gotovo horizontalno zaravnjenog vrha.


Red 37: Red 37:
Razmnožava se sjemenom. [[Sjeme]] klije sa 6-10 , većinom 8 supaka. Sivosmeđe je boje, dugo 5-7 mm, široko oko 4 mm, sa oko 2 cm dugim krilcem. Jedan [[kilogram]] [[sjeme]]na sadrži oko 53 000 sjemenki, čija je klijavost preko 80%.
Razmnožava se sjemenom. [[Sjeme]] klije sa 6-10 , većinom 8 supaka. Sivosmeđe je boje, dugo 5-7 mm, široko oko 4 mm, sa oko 2 cm dugim krilcem. Jedan [[kilogram]] [[sjeme]]na sadrži oko 53 000 sjemenki, čija je klijavost preko 80%.


Ima [[korijen (biljke)|korijen]]sku mrežu sa žilom srčanicom. Korijenje prodire između kamenja i poboljšava uvjete za ostale vrste. Živi do 500 godina.
Ima [[korijen (biljke)|korijensku]] mrežu sa žilom srčanicom. Korijenje prodire između kamenja i poboljšava uvjete za ostale vrste. Živi do 500 godina.


[[Drvo]] obiluje [[smola|smolom]]. Ima veliku bjeliku, a razmjerno malu srž.
[[Drvo]] obiluje [[smola|smolom]]. Ima veliku bjeliku, a razmjerno malu srž.
Red 46: Red 46:
Rasporstranjen je u srednjoj i južnoj [[Evropa|Evropi]] i zapadnoj [[Azija|Aziji]].
Rasporstranjen je u srednjoj i južnoj [[Evropa|Evropi]] i zapadnoj [[Azija|Aziji]].


== Ekološka svojstva==
== Ekološka svojstva ==
Vrsta je polusvjetla, može podnijeti postranu zasjenu obližnjeg drveća. Pomladak treba dosta [[svjetlost|svjetla]] za razvoj, ipak podnosi više zasjene od pomlatka [[obični bor|običnog bora]]. Što je sastojina kvalitetnija, zahtjevi za svjetlom su manji. Otporan je na [[suša|sušu]] te dobro podnosi [[mraz]]. Umjereno je osjetljiv na [[zima|zimske]] studeni. Nije osjetljiv na [[dim]], tvorničku prašinu i štetne [[plin]]ove pa je pogodan za osnivanje zelenih površina u blizini industrijskih centara. Vrlo je značajan za [[pošumljavanje]], jer je skroman u zahtjevima na [[voda|vodu]] i svojstva tla. Popravlja tlo, podnosi sušu, žegu i [[bura|buru]].
Vrsta je polusvjetla, može podnijeti postranu zasjenu obližnjeg drveća. Pomladak treba dosta [[svjetlost|svjetla]] za razvoj, ipak podnosi više zasjene od pomlatka [[obični bor|običnog bora]]. Što je sastojina kvalitetnija, zahtjevi za svjetlom su manji. Otporan je na [[suša|sušu]] te dobro podnosi [[mraz]]. Umjereno je osjetljiv na [[zima|zimske]] studeni. Nije osjetljiv na [[dim]], tvorničku prašinu i štetne [[plin]]ove pa je pogodan za osnivanje zelenih površina u blizini industrijskih centara. Vrlo je značajan za [[pošumljavanje]], jer je skroman u zahtjevima na [[voda|vodu]] i svojstva tla. Popravlja tlo, podnosi sušu, žegu i [[bura|buru]].


==Varijeteti i forme==
== Varijeteti i forme ==
Crni bor ima ima više [[varijetet]]a i formi. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] rastu ''[[Pinus nigra var. austriaca]]'' – [[austrijski crni bor]] i ''[[Pinus nigra var. dalmatica]]'' – [[dalmatinski crni bor]] ([[Brač]], [[Hvar]] i [[Pelješac]]). Postoje i krimski, kalbrijski, balkanski, zlatiborski varijeteti crnog bora.
Crni bor ima ima više [[varijetet]]a i formi. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] rastu ''[[Pinus nigra var. austriaca]]'' – [[austrijski crni bor]] i ''[[Pinus nigra var. dalmatica]]'' – [[dalmatinski crni bor]] ([[Brač]], [[Hvar]] i [[Pelješac]]). Postoje i krimski, kalbrijski, balkanski, zlatiborski varijeteti crnog bora.



Verzija na datum 22 juni 2014 u 22:30

Crni bor
Crni bor
Status zaštite

Status zaštite: Niska zabrinutost (IUCN 3.1)

Naučna klasifikacija
Carstvo: Plantae
Divizija: Pinophyta
Razred: Pinopsida
Red: Pinales
Porodica: Pinaceae
Rod: Pinus
Vrsta: P. nigra
Dvojni naziv
Pinus nigra
L.

Crni bor (lat. Pinus nigra) je crnogorično drvo iz porodice Pinaceae.

Rasprostranjenost

Raste u Južnoj Evropi, sjeverozapadnoj Africi i Maloj Aziji. U Hrvatskoj je autohtona vrsta drveća.

Češer crnoga bora

Izgled

Naraste do 50 m. Krošnja je jajasta, a u starijoj dobi i na kamenitom tlu široko zaobljena ili kišobranasta, gotovo horizontalno zaravnjenog vrha.

Kora je debla tamno-siva i izbraždena. U starijoj dobi je duboko raspucala na nepravilne izdužene ploče. Debela je i do 10 cm.

Pupovi su smolasti, okruglasti, u pršljenovima, prekriveni tankim sivim ljuskicama. Dugi su 1 do 2 cm.

Cvjetovi su jednospolni. Muški cvjetovi su žućkasti, oko 2 cm dugi, u grupama. Ženski su cvjetovi pojedinačni. Cvjeta u svibnju.

Iglice su tvrde, blago povijene, tamno-zelene, 8-15 cm duge, 1.5 - 2 mm debele, naglo ušiljenog žućkasta vrha. Nalaze se u bjelkastom, oko 1 cm dugom rukavcu, po 2 u grupi.

Češeri su simetrični, 5-8 cm dugi i do 4 cm debeli, žuto-smeđi, dozrijevaju u 3. godini. Češerne su ljuske odrvenjene, odozdo čađavocrne. Zriju druge godine, a otvaraju se u proljeće treće godine.

Razmnožava se sjemenom. Sjeme klije sa 6-10 , većinom 8 supaka. Sivosmeđe je boje, dugo 5-7 mm, široko oko 4 mm, sa oko 2 cm dugim krilcem. Jedan kilogram sjemena sadrži oko 53 000 sjemenki, čija je klijavost preko 80%.

Ima korijensku mrežu sa žilom srčanicom. Korijenje prodire između kamenja i poboljšava uvjete za ostale vrste. Živi do 500 godina.

Drvo obiluje smolom. Ima veliku bjeliku, a razmjerno malu srž.

Stanište

Naseljava kserotermna staništa, pretežno na vapnencu, dolomitu i serpentinu, većinom na toplijim ekspozicijama, brdskog i gorskog pojasa. Tvori čiste ili miješane sastojine.

Rasporstranjen je u srednjoj i južnoj Evropi i zapadnoj Aziji.

Ekološka svojstva

Vrsta je polusvjetla, može podnijeti postranu zasjenu obližnjeg drveća. Pomladak treba dosta svjetla za razvoj, ipak podnosi više zasjene od pomlatka običnog bora. Što je sastojina kvalitetnija, zahtjevi za svjetlom su manji. Otporan je na sušu te dobro podnosi mraz. Umjereno je osjetljiv na zimske studeni. Nije osjetljiv na dim, tvorničku prašinu i štetne plinove pa je pogodan za osnivanje zelenih površina u blizini industrijskih centara. Vrlo je značajan za pošumljavanje, jer je skroman u zahtjevima na vodu i svojstva tla. Popravlja tlo, podnosi sušu, žegu i buru.

Varijeteti i forme

Crni bor ima ima više varijeteta i formi. U Hrvatskoj rastu Pinus nigra var. austriacaaustrijski crni bor i Pinus nigra var. dalmaticadalmatinski crni bor (Brač, Hvar i Pelješac). Postoje i krimski, kalbrijski, balkanski, zlatiborski varijeteti crnog bora.

Vanjske veze

Ostali projekti

U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Crni bor
Wikivrste imaju podatke o: Pinus nigra