Napon pare – razlika između verzija
preuzeto sa srpske Wikipedije |
m robot Dodaje: ast:Presión de vapor |
||
Red 16: | Red 16: | ||
[[Category:Termodinamika]] |
[[Category:Termodinamika]] |
||
[[af:Dampdruk]] |
[[af:Dampdruk]] |
||
[[ast:Presión de vapor]] |
|||
[[ca:Pressió de vapor]] |
[[ca:Pressió de vapor]] |
||
[[de:Dampfdruck]] |
[[de:Dampfdruck]] |
||
[[en: |
[[en:Vapor pressure]] |
||
[[es:Presión de vapor]] |
[[es:Presión de vapor]] |
||
⚫ | |||
[[fr:Pression de vapeur]] |
[[fr:Pression de vapeur]] |
||
[[ |
[[he:לחץ אדים]] |
||
[[is:Gufuþrýstingur]] |
[[is:Gufuþrýstingur]] |
||
[[it:Pressione di vapore]] |
[[it:Pressione di vapore]] |
||
[[he:לחץ אדים]] |
|||
⚫ | |||
[[ja:蒸気圧]] |
[[ja:蒸気圧]] |
||
[[ko:증기압]] |
|||
⚫ | |||
[[no:Damptrykk]] |
[[no:Damptrykk]] |
||
[[pl:Ciśnienie pary nasyconej]] |
[[pl:Ciśnienie pary nasyconej]] |
||
[[pt:Pressão de vapor]] |
[[pt:Pressão de vapor]] |
||
⚫ | |||
[[sr:Напон паре]] |
[[sr:Напон паре]] |
||
[[sv:Ångtryck]] |
[[sv:Ångtryck]] |
Verzija na datum 23 oktobar 2006 u 23:01
Napon pare - je pritisak pare iznad tečnosti. Molekul na površini tečnosti može u sudaru sam molekulom iz unutrašnjosti (usled toplotnog kretanja) da dobije komponentu brzine normalnu na površinu tečnosti i da se tako 'otkine' sa površine. To je dobro poznati proces isparavanja. Dakle, iznad svake tečnosti postoji izvestan broj molekula (ili atoma za atomske tečnosti) u gasnoj fazi koji obrazuju paru. Kao i svaki drugi gas, para na datim uslovima vrši određeni pritisak što zovemo napon pare.
Na isti način na koji molekuli napuštaju površinu tečnosti, mogu u nju da se vrate. Dakle, molekul usled toplotnog kretanja udara površinu tečnosti i postoji konačna verovatnoća da ga na površini zadrže privlačne međumolekulske sile. To je proces koji zovemo kondenzacija. Jasno da se isparavanje i kondenzacija istovremeno odigravaju i ako je sistem zatvoren i prepušten samome sebi nakon dovoljno dugog vremena uspostaviće se ravnoteža - broj molekula koji ispare u jedinici vremena po jedinici površine jednak je broju molekula koji se kondenzuju. Dakle, kada se uspostavi ravnoteža brzina isparavanja i brzina kondenzacije se izjednačavaju i na datoj temperaturi napon pare dostiže konstantnu vrednost, dakle, dostignut je ravnotežni napon pare ili pritisak zasićene pare.
Ravnotežni napon pare zavisi od vrste tečnosti, a za za svaku tečnost zavisi od temperature. Ukoliko temperatura raste, raste i pritisak, dobijajući maksimalnu vrednost pri kritičnoj temperaturi i tada se on naziva i kritični pritisak. Iznad svoje kritične temperature gasna faza se ne može pritiskom prevesti u tečnost. Dakle, iznad kritične temperature govorimo o gasu, a ispod o pari. Na primer kritična temperatura vode je 374 °S pa u svakodnevnom životu govorimo o vodenoj pari.
Tečnost ključa kada se njen napon pare izjednači sa spoljašnjim pritiskom.
Pritisak zasićene pare daje se kao jedan od parametara kojima se karakterišu tečnost.