Prokariote – razlika između verzija
m robot Dodaje: bs:Prokarioti |
m robot Mijenja: af:Prokarioot, an:Prokaryota, el:Προκαρυωτικά κύτταρα |
||
Red 20: | Red 20: | ||
[[Category:Biologija]] |
[[Category:Biologija]] |
||
[[af: |
[[af:Prokarioot]] |
||
[[an: |
[[an:Prokaryota]] |
||
[[ar:بدائيات النوى]] |
[[ar:بدائيات النوى]] |
||
[[az:Prokariot]] |
[[az:Prokariot]] |
||
Red 32: | Red 32: | ||
[[da:Prokaryot]] |
[[da:Prokaryot]] |
||
[[de:Prokaryoten]] |
[[de:Prokaryoten]] |
||
[[el:Προκαρυωτικά |
[[el:Προκαρυωτικά κύτταρα]] |
||
[[en:Prokaryote]] |
[[en:Prokaryote]] |
||
[[eo:Prokarioto]] |
[[eo:Prokarioto]] |
Verzija na datum 4 maj 2010 u 15:24
Šablon:Taxobox begin Šablon:Taxobox begin placement Šablon:Taxobox empire entry Šablon:Taxobox end placement Šablon:Taxobox section subdivision |- | style = "background: darkgrey; padding: 4px;" | Archaea - Archaebacteria |- | style = "background: lightgrey; padding: 4px;" | Bacteria - Eubacteria |- Šablon:Taxobox end
Prokariotske ćelije (grč. pro = pre; karyon = jedro; pre jedra) su male, jednostavne građe, opkoljene ćelijskim zidom i membranom, a nemaju jedro niti ćelijske organele, osim ribozoma. Njihov genetički materijal (DNK) se nalazi slobodan, u delu citoplazme koji se naziva nukleoid (sličan jedru, zato što nije odvojen membranom od ostalog dela citoplazme). DNK je u obliku prstena (kružna DNK), i najčešće jedna prokariotska ćelija ima jedan molekul DNK (jedan hromozom). Molekul DNK je vezan za proteine, ali ta veza nije tako čvrsta i stabilna kao kod eukariota. Nukleoid je veoma dinamična struktura, što je verovatno povezano sa time da se prokariotske ćelije dele na svakih 15-20 minuta. Razmnožavaju se prostom ćelijskom deobom (amitozom). Mitoza i mejoza kod njih ne postoje.
Pored toga što nema pravo, diferencirano jedro, prokariotska ćelija ne sadrži ni ćelijske organele, osim ribozoma u kojima se sintetišu proteini. Ribozomi prokariota su sitniji od eukariotskih i označavaju se kao 70S (S je koeficijent sedimentacije, tj. taloženja, koji određuje veličinu i oblik nekog molekula; naziva se još i Svedbergova konstanta). Iako je bez ćelijskih organela ova ćelija obavlja slične funkcije kao i eukariotska i to u određenim delovima ćelije. Ćelijsko disanje obavlja se pomoću niza enzima (respiratorni lanac enzima) koji su vezani za ćelijsku membranu. Osim toga za membranu je, najmanje na jednom mestu, vezana DNK, a vezani su i enzimi koji učestvuju u replikaciji i deobi. Da bi se ukupna površina membrane povećala, a time i intezitet procesa vezanih za nju, dolazi do obrazovanja uvrata membrane nazvanih mezozomi. Kod cijanobakterija, koje mogu da obavljaju fotosintezu, za uvrate membrane su vezani pigmenti i enzimi koji učestvuju u fotosintezi.
Ćelijski zid je jedinstven po sastavu jer sadrži muramijsku kiselinu (ili murein). Za razliku od biljaka eukariota, prokariotski ćelijski zid nikada ne sadrži celulozu. Prokariotskim organizmima pripadaju bakterije i modrozelene alge (cijanofite), dok su svi ostali organizmi, bilo jednoćelijski, bilo višećelijski, eukarioti.