Ancona – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m n / č
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 112: Red 112:
| bilješke =
| bilješke =
}}
}}
'''Ancona''' je [[glavni grad]] u [[Italija|talijanske]] [[Regije Italije|regije]] [[Marche]] od 100 497 stanovnika,<ref name=city>{{cite web
'''Ancona''' je [[glavni grad]] u [[Italija|talijanske]] [[Regije Italije|regije]] [[Marche]] od 100 497 stanovnika,<ref name=city>{{cite web
| url =http://www.citypopulation.de/Italy-Marche.html
| url =http://www.citypopulation.de/Italy-Marche.html
| title =''ITALY: Marche''
| title =''ITALY: Marche''
Red 121: Red 121:


''Ancona'' je poznata kao jedna od važnijih [[Italija|talijanskih]] luka na [[Jadransko more|Jadranu]], centralna baza talijanske mornarice za Jadransko more i sjedište [[nadbiskupija|nadbiskupije]]. <ref name=brit/>
''Ancona'' je poznata kao jedna od važnijih [[Italija|talijanskih]] luka na [[Jadransko more|Jadranu]], centralna baza talijanske mornarice za Jadransko more i sjedište [[nadbiskupija|nadbiskupije]]. <ref name=brit/>
==Geografske karakteristike==
== Geografske karakteristike ==
''Ancona'' leži na obali [[Jadransko more|Jadranskog mora]], udaljena 200 [[km]] jugoistočno od [[Bologna|Bologne]] i 210 km od [[Rim]]a, duž padina najudaljenijeg ogranka rta koji se spušta sa [[Conero (planina)|Monte Conero]]. <ref name=brit/>
''Ancona'' leži na obali [[Jadransko more|Jadranskog mora]], udaljena 200 [[km]] jugoistočno od [[Bologna|Bologne]] i 210 km od [[Rim]]a, duž padina najudaljenijeg ogranka rta koji se spušta sa [[Conero (planina)|Monte Conero]]. <ref name=brit/>
==Historija==
== Historija ==
Grad su osnovali [[Antička Grčka|grčki]] [[kolonist]]i iz [[Sirakuza|Sirakuze]] oko [[390. pne.]]. <ref name=brit/> U [[2. vijek pne.|2. vijeku pne.]] zauzeli su je [[Rimljani]], pod čijom je upravom procvjetala kao lučki grad, koji je posebno simpatizirao rimski [[car]]a [[Trajan]], koji joj je bitno povećao luku. <ref name=brit/>
Grad su osnovali [[Antička Grčka|grčki]] [[kolonist]]i iz [[Sirakuza|Sirakuze]] oko [[390. pne.]]. <ref name=brit/> U [[2. vijek pne.|2. vijeku pne.]] zauzeli su je [[Rimljani]], pod čijom je upravom procvjetala kao lučki grad, koji je posebno simpatizirao rimski [[car]]a [[Trajan]], koji joj je bitno povećao luku. <ref name=brit/>
[[datoteka:Ancona01.jpg|thumb|left|260px|<center>Centar grada]]
[[Datoteka:Ancona01.jpg|thumb|left|260px|<center>Centar grada]]
Nakon propasti [[Antički Rim|Rima]] ''Anconu'' su napadali; [[Goti]], [[Langobardi]] i [[Saraceni]], grad je uspješno odbio te napade, ali je osiromašio i bitno se smanjio. Oporavio se za ranog [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], kao jedan od pet gradova [[Pentapolis]]a pod upravom [[Ravenski egzarhat|Ravenskog egzarhata]]. Jedno vrijeme je bila prijestolnica [[Karolinzi|karolinške]] [[Marka (granični teritorij)|marke]], a s vremenom i polu-nezavisna republika pod [[Papinska Država|papinskom]] kontrolom. <ref name=brit/>
Nakon propasti [[Antički Rim|Rima]] ''Anconu'' su napadali; [[Goti]], [[Langobardi]] i [[Saraceni]], grad je uspješno odbio te napade, ali je osiromašio i bitno se smanjio. Oporavio se za ranog [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], kao jedan od pet gradova [[Pentapolis]]a pod upravom [[Ravenski egzarhat|Ravenskog egzarhata]]. Jedno vrijeme je bila prijestolnica [[Karolinzi|karolinške]] [[Marka (granični teritorij)|marke]], a s vremenom i polu-nezavisna republika pod [[Papinska Država|papinskom]] kontrolom. <ref name=brit/>
[[Papinska Država]] stekla je potpunu vlast nad ''Anconom'' - [[1532]]. i odtad kontinuirano vladala (uz izuzetak [[Francuska|francuske]] vladavine za [[napoleonski ratovi|napoleonskih ratova]] [[1797]].-[[1816]].), sve do [[1860]]., kad je ''Ancona'' postala dio [[Kraljevina Italije|Kraljevine Italije]]. Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] grad je bombardirala [[Austro-ugarska ratna mornarica]] - [[1915]]. ''Ancona'' je još više stradala za [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kad je pretrpila višestruka bombardiranja od strane [[Saveznici|savezničke]] [[Avijacija|avijacije]] ([[1943]]. -[[1944]].). <ref name=brit>{{cite web
[[Papinska Država]] stekla je potpunu vlast nad ''Anconom'' - [[1532]]. i odtad kontinuirano vladala (uz izuzetak [[Francuska|francuske]] vladavine za [[napoleonski ratovi|napoleonskih ratova]] [[1797]].-[[1816]].), sve do [[1860]]., kad je ''Ancona'' postala dio [[Kraljevina Italije|Kraljevine Italije]]. Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] grad je bombardirala [[Austro-ugarska ratna mornarica]] - [[1915]]. ''Ancona'' je još više stradala za [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kad je pretrpila višestruka bombardiranja od strane [[Saveznici|savezničke]] [[Avijacija|avijacije]] ([[1943]]. -[[1944]].). <ref name=brit>{{cite web
|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/23405/Ancona
|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/23405/Ancona
|title = ''Ancona''
|title = ''Ancona''
Red 133: Red 133:
|language = engleski
|language = engleski
|accessdate = 2. 04. 2013}}</ref>
|accessdate = 2. 04. 2013}}</ref>
==Znamenitosti==
== Znamenitosti ==
[[datoteka:San Ciriaco-Ancona.JPG|thumb|left|260px|<center>[[Katedrala]] San Ciriaco]]
[[Datoteka:San Ciriaco-Ancona.JPG|thumb|left|260px|<center>[[Katedrala]] San Ciriaco]]
Poznate znamenitosti ''Ancone'', koje su obnovljene nakon rata su; Trajanov [[mramor]]ni [[slavoluk]] iz [[115]]., [[crkva]] Santa Maria della Piazza, građena od [[11. vijek|11.]] do [[12. vijek]]a, sa fasadom iz [[1210]]. i ostacima [[mozaik]]a iz [[5. vijek|5.]] do [[7. vijek]]a i [[katedrala]] San Ciriaco ([[12. vijek|12.]] - [[13. vijek]]), za koju se pretpostavlja da je izgrađena na mjestu [[Antički Rim|rimskog]] [[hram]]a božice [[Venera (mitologija)|Venere]], iznad kojeg je podignuta [[ranokršćanstvo|ranokršćanska]] [[Bazilika|bazilike]] ([[5. vijek|5.]] - [[6. vijek]]). <ref name=brit/>
Poznate znamenitosti ''Ancone'', koje su obnovljene nakon rata su; Trajanov [[mramor]]ni [[slavoluk]] iz [[115]]., [[crkva]] Santa Maria della Piazza, građena od [[11. vijek|11.]] do [[12. vijek]]a, sa fasadom iz [[1210]]. i ostacima [[mozaik]]a iz [[5. vijek|5.]] do [[7. vijek]]a i [[katedrala]] San Ciriaco ([[12. vijek|12.]] - [[13. vijek]]), za koju se pretpostavlja da je izgrađena na mjestu [[Antički Rim|rimskog]] [[hram]]a božice [[Venera (mitologija)|Venere]], iznad kojeg je podignuta [[ranokršćanstvo|ranokršćanska]] [[Bazilika|bazilike]] ([[5. vijek|5.]] - [[6. vijek]]). <ref name=brit/>


''Ancona'' ima puno finih [[Gotika|gotičkih]] građevina, Nacionalni muzej Marcha, s vrijednom [[Arheologija|arheološkom]] kolekcijom i Umjetničku galeriju.
''Ancona'' ima puno finih [[Gotika|gotičkih]] građevina, Nacionalni muzej Marcha, s vrijednom [[Arheologija|arheološkom]] kolekcijom i Umjetničku galeriju.


Grad je pretrpio dosta oštećenja za [[potres]]a - [[1970]]. <ref name=brit/>
Grad je pretrpio dosta oštećenja za [[potres]]a - [[1970]]. <ref name=brit/>
==Privreda==
== Privreda ==
Od [[industrija|industrije]] ''Ancona'' ima [[brodogradilište]], [[Tvornica|tvornice]] mašina, kemikalija, [[lijek]]ova, prehrambenih proizvoda, [[tekstil]]a, namještaja i ​​građevinskog materijala. <ref name=brit/>
Od [[industrija|industrije]] ''Ancona'' ima [[brodogradilište]], [[Tvornica|tvornice]] mašina, kemikalija, [[lijek]]ova, prehrambenih proizvoda, [[tekstil]]a, namještaja i ​​građevinskog materijala. <ref name=brit/>


Red 147: Red 147:
Moderne lučke instalacije izgrađene su nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], tad je izgrađena velika rafinerija nafte. Iako je danas važnost Ancone kao luke bitno manja, ipak je i danas prilično prometna, osobito ljeti kad se intezivira promet trajektima prema lukama u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Ancona je raskrsnica [[Željeznička pruga|željezničkih pruga]] na istočnoj [[Apenini|apeninskoj]] obali, tu se spajaju linije iz [[Milano|Milana]], [[Bologna|Bologne]] sa onima prema [[Brindisi]]ju i [[Foggia|Foggi]], kao i onom prema [[Rim]]u. <ref name=brit/>
Moderne lučke instalacije izgrađene su nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], tad je izgrađena velika rafinerija nafte. Iako je danas važnost Ancone kao luke bitno manja, ipak je i danas prilično prometna, osobito ljeti kad se intezivira promet trajektima prema lukama u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Ancona je raskrsnica [[Željeznička pruga|željezničkih pruga]] na istočnoj [[Apenini|apeninskoj]] obali, tu se spajaju linije iz [[Milano|Milana]], [[Bologna|Bologne]] sa onima prema [[Brindisi]]ju i [[Foggia|Foggi]], kao i onom prema [[Rim]]u. <ref name=brit/>
{{Panoramica|Pano Ancona 2.jpg|1200px|<center>Panorama Ancone}}
{{Panoramica|Pano Ancona 2.jpg|1200px|<center>Panorama Ancone}}
==Izvori==
== Izvori ==
{{izvori}}
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
== Vanjske veze ==

Verzija na datum 22 juni 2014 u 14:51

Ancona
Panorama Ancone iz zraka
Panorama Ancone iz zraka
Panorama Ancone iz zraka
Koordinate: 43°37′N 13°31′E / 43.617°N 13.517°E / 43.617; 13.517
Država  Italija
regija Marche
Vlast
 - gradonačelnik Fiorello Gramillano
Površina
 - Ukupna 123 km²
Visina 16
Stanovništvo (2011.)
 - Grad 100 497
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 60100, od 60121 do 60129, 60131
Pozivni broj 071
Službena stranica www.ancona
Karta
Ancona na mapi Italije
Ancona
Ancona
Ancona na karti Italije

Ancona je glavni grad u talijanske regije Marche od 100 497 stanovnika,[1] ali grad sa širom okolicom provincija ima 473 865 stanovnika. [1]

Ancona je poznata kao jedna od važnijih talijanskih luka na Jadranu, centralna baza talijanske mornarice za Jadransko more i sjedište nadbiskupije. [2]

Geografske karakteristike

Ancona leži na obali Jadranskog mora, udaljena 200 km jugoistočno od Bologne i 210 km od Rima, duž padina najudaljenijeg ogranka rta koji se spušta sa Monte Conero. [2]

Historija

Grad su osnovali grčki kolonisti iz Sirakuze oko 390. pne.. [2] U 2. vijeku pne. zauzeli su je Rimljani, pod čijom je upravom procvjetala kao lučki grad, koji je posebno simpatizirao rimski cara Trajan, koji joj je bitno povećao luku. [2]

Centar grada

Nakon propasti Rima Anconu su napadali; Goti, Langobardi i Saraceni, grad je uspješno odbio te napade, ali je osiromašio i bitno se smanjio. Oporavio se za ranog srednjeg vijeka, kao jedan od pet gradova Pentapolisa pod upravom Ravenskog egzarhata. Jedno vrijeme je bila prijestolnica karolinške marke, a s vremenom i polu-nezavisna republika pod papinskom kontrolom. [2] Papinska Država stekla je potpunu vlast nad Anconom - 1532. i odtad kontinuirano vladala (uz izuzetak francuske vladavine za napoleonskih ratova 1797.-1816.), sve do 1860., kad je Ancona postala dio Kraljevine Italije. Za vrijeme Prvog svjetskog rata grad je bombardirala Austro-ugarska ratna mornarica - 1915. Ancona je još više stradala za Drugog svjetskog rata kad je pretrpila višestruka bombardiranja od strane savezničke avijacije (1943. -1944.). [2]

Znamenitosti

Katedrala San Ciriaco

Poznate znamenitosti Ancone, koje su obnovljene nakon rata su; Trajanov mramorni slavoluk iz 115., crkva Santa Maria della Piazza, građena od 11. do 12. vijeka, sa fasadom iz 1210. i ostacima mozaika iz 5. do 7. vijeka i katedrala San Ciriaco (12. - 13. vijek), za koju se pretpostavlja da je izgrađena na mjestu rimskog hrama božice Venere, iznad kojeg je podignuta ranokršćanska bazilike (5. - 6. vijek). [2]

Ancona ima puno finih gotičkih građevina, Nacionalni muzej Marcha, s vrijednom arheološkom kolekcijom i Umjetničku galeriju.

Grad je pretrpio dosta oštećenja za potresa - 1970. [2]

Privreda

Od industrije Ancona ima brodogradilište, tvornice mašina, kemikalija, lijekova, prehrambenih proizvoda, tekstila, namještaja i ​​građevinskog materijala. [2]

Za antičkih vremena luka Ancone, bila je zaštićena samo rtom u obliku lakta, zbog tog je grad i dobio ime dobio ime Ancona, jer je lakat na grčkom angkon. [2]

Moderne lučke instalacije izgrađene su nakon Drugog svjetskog rata, tad je izgrađena velika rafinerija nafte. Iako je danas važnost Ancone kao luke bitno manja, ipak je i danas prilično prometna, osobito ljeti kad se intezivira promet trajektima prema lukama u Hrvatskoj. Ancona je raskrsnica željezničkih pruga na istočnoj apeninskoj obali, tu se spajaju linije iz Milana, Bologne sa onima prema Brindisiju i Foggi, kao i onom prema Rimu. [2]

Panorama Ancone
Panorama Ancone

Izvori

  1. 1,0 1,1 ITALY: Marche (engleski). Citypopulationde. Pristupljeno 2. 04. 2013. 
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 Ancona (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 2. 04. 2013. 

Vanjske veze