382 – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

U redovima

Aktualna verzija na datum 22 juni 2014 u 12:54

Godina 382. (CCCLXXXII) bila je redovna godina koja počinje u subotu u julijanskom kalendaru. U svoje vrijeme je bila poznata kao Godina konzulstva Antonija i Sijagrija (ili, rjeđe, godina 1135. Ab urbe condita). Oznaka 382. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Prve propovijedi u kojima Jovan Hrizostom naziva Mariju djevicom.
Papa Damaz I saziva sinod u Rimu kojim je utvrđen biblijski kanon Katoličke crkve, a određeno i da se revidira Vetus Latina, što će na kraju dovesti do Jeronimove Vulgate. Osuđen i apolinarizam
Car Gracijan donosi odluku kojom se prijestolnica Zapadnog Carstva i formalno iz Rima premješta u Mediolanum.
Istočni rimski car Teodozije I naređuje pogubljenje maniheističkih redovnika.
3.10. – Rimski general Saturnin po nalogu cara Teodozija sa Vizigotima sklapa mirovni ugovor kojim je okončan Gotski rat. Vizgotima je dozvoljeno da se nasele južno od tadašnje rimske granice na Dunavu na području Mezije i Trakije kao foederati i sa službenom titulom "prijatelja rimskog naroda" uz obavezu da će morati davati pomoćne trupe za obranu rimskih granica od drugih barbara.

@@ Red 11: / Red 11: @@
 * Car [[Gracijan]] donosi odluku kojom se prijestolnica [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Carstva]] i formalno iz [[Rim]]a premješta u [[Mediolanum]].
 * Istočni rimski car [[Teodozije I]] naređuje pogubljenje [[maniheizam|maniheističkih]] redovnika.
-* [[3.10.]] &ndash; Rimski general Saturnin po nalogu cara Teodozija sa [[Vizigoti]]ma sklapa mirovni ugovor kojim je okončan [[Gotski rat]]. Vizgotima je dozvoljeno da se nasele južno od tadašnje rimske granice na [[Dunav]]u na području [[Mezija|Mezije]] i [[Trakija|Trakije]] kao  ''[[foederati]]'' i sa službenom titulom "prijatelja rimskog naroda" uz obavezu da će morati davati pomoćne trupe za obranu rimskih granica od drugih barbara.
+* [[3.10.]] &ndash; Rimski general Saturnin po nalogu cara Teodozija sa [[Vizigoti]]ma sklapa mirovni ugovor kojim je okončan [[Gotski rat]]. Vizgotima je dozvoljeno da se nasele južno od tadašnje rimske granice na [[Dunav]]u na području [[Mezija|Mezije]] i [[Trakija|Trakije]] kao ''[[foederati]]'' i sa službenom titulom "prijatelja rimskog naroda" uz obavezu da će morati davati pomoćne trupe za obranu rimskih granica od drugih barbara.
 </onlyinclude>