Uljana repica – razlika između verzija
m sitna dotjerivanja |
m dodan taksokvir |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
[[Image:Brassica napus 2.jpg|thumb| |
[[Image:Brassica napus 2.jpg|thumb|left|200px|Cvijet uljane repice]] |
||
[[Image:Koeh-169.jpg|thumb|left|250px|Uljana repica]] |
|||
[[Image:Rapeseed field.jpg|thumb|left|250px|Polje uljane repice]] |
[[Image:Rapeseed field.jpg|thumb|left|250px|Polje uljane repice]] |
||
{{taxobox |
|||
|name = Uljana repica |
|||
|image = Koeh-169.jpg |
|||
|image_caption = dijelovi biljke |
|||
|regnum = [[Plantae]] |
|||
|unranked_divisio = [[Angiosperms]] |
|||
|unranked_classis = [[Eudicots]] |
|||
|unranked_ordo = [[Rosids]] |
|||
|ordo = [[Brassicales]] |
|||
|familia = [[Brassicaceae]] |
|||
|genus = ''[[Brassica]]'' |
|||
|species = '''''B. napus''''' |
|||
|binomial = ''Brassica napus'' |
|||
|binomial_authority = [[Carolus Linnaeus|L.]]<ref> |
|||
{{cite web |
|||
|url=http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?7661 |
|||
|title=Brassica napus information from NPGS/GRIN |
|||
|publisher=www.ars-grin.gov |
|||
|accessdate=2008-03-27 |
|||
|last= |
|||
|first= |
|||
}} |
|||
</ref> |
|||
|}} |
|||
'''Uljana repica''' (lat. ''Brassica napus'') je [[industrijsko bilje|industrijska biljka]]. |
'''Uljana repica''' (lat. ''Brassica napus'') je [[industrijsko bilje|industrijska biljka]]. |
||
Verzija na datum 3 maj 2010 u 00:49
Šablon:Taxobox Uljana repica (lat. Brassica napus) je industrijska biljka.
Koristi se za proizvodnju prehrambenog ulja, ali i za biodizel. U prosjeku 1 hektar zasijane uljane repice može dati 400 litara biodizela. [1]
Najveći proizvođači su u zemljama Evropske Unije, Kanada, SAD, Australija, Kina i Indija. U potonjoj uljana repica čini 13% posijanih površina. Prema Američkom odjelu za poljoprivredu, uljana repica je bila treći glavni izvor biljnog ulja 2000. godine, iza soje i palme uljarice (Elaeis guineensis).
Uljana repica je drugi svjetski glavni izvor proteinske hrane iako čini tek petinu proizvodnje soje, prvog glavnog izvora proteinske hrane.
U Evropi se uzgaja i kao krmno bilje, i to za zelenu krmu u svježem stanju. Koristi se i za silažu. Njeni nusproizvodi se koriste za krmne smjese. Koristi se i u ratarstvu za zelenu gnojidbu, kao i za plodosmjenu između pšenice i kukuruza.
U Hrvatskoj je najrasprostranjenija ozima uljana repica.
Izvori i referencije
- ↑ Glas Koncila br. 38 (1682) Vlado Čutura: Biodizel u Hrvatskoj, razgovor sa Snježanom Fijan-Parlov, konzultanticom Instituta za energetiku i zaštitu okoliša, 17. IX. 2006.