Armenija – razlika između verzija
m robot Mijenja: bs:Ermenija |
m robot Dodaje: ang:Armenia |
||
Red 111: | Red 111: | ||
[[als:Armenien]] |
[[als:Armenien]] |
||
[[an:Armenia]] |
[[an:Armenia]] |
||
[[ang:Armenia]] |
|||
[[ar:أرمينيا]] |
[[ar:أرمينيا]] |
||
[[arc:ܐܪܡܢܝܐ]] |
[[arc:ܐܪܡܢܝܐ]] |
Verzija na datum 1 maj 2010 u 22:14
Republika Armenija Հայաստանի Հանրապետություն Hayastani Hanrapetut’yun |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Državna himna: "Mer Hayrenik" | ||||||
Glavni grad | Jerevan | |||||
Službeni jezici | armenski | |||||
Vođe | ||||||
- | Predsjednik | Robert Kočarjan | ||||
Uspostava | Od Sovjetskog Saveza 21. rujna 1991. | |||||
Površina | ||||||
- | Ukupno | 29,800 km2 (138.) | ||||
- | Voda (%) | 4.7 | ||||
Stanovništvo | ||||||
- | Popis iz 2003 | 3.326.448 (128.) | ||||
- | Gustoća | 112/km2 | ||||
Valuta | dram | |||||
Vremenska zona | +4 | |||||
Pozivni broj | +374 | |||||
Web domena | .am | |||||
(1) izvan upotrebe |
Armenija ili Jermenija (armenski: Hajastan), država na Kavkazu, glavni grad je Jerevan. Ima površinu od 29.800 kilometara kvadratnih, a broj stanovnika je oko 3.911.000. Nezavisna je država od 1991 godine, a prije toga je bila republika u okviru Sovjetskog Saveza.
Jezik
Jezici: armenski, ruski.
Etničke grupe
Etničke grupe:
Ekonomija
Glavni članak: Ekonomija Armenije
Do sticanja nezavisnosti, armenska ekonomija je bila mahom bazirana na industriji (kemijska, elektronska, strojarska industrija, prerađivanje hrane, sintetička guma i tekstil), i veoma zavisna o resursima. Poljoprivreda je učestvovala sa samo 20% u neto proizvodu (of net material product) i sa 10% u zaposlenosti prije raspada Sovjetskog Saveza, 1991. armenski rudnici proizvode bakar, cink, zlato, i olovo. Velika većina energije se proizvodi iz goriva uvezenog iz Rusije, uključujući gas i atomsko gorivo (Armenija ima jednu nuklearku); glavni domaći izvor energije su hidroelektrane.
Poput ostalih država koje su stekle nezavisnost raspadom Sovjetskog Saveza, i ekonomija Jermenije pati od zaostavštine centralizirane planske ekonomije. Sovjetske investicije i podrška armenskoj industriji su praktično nestali, tako da je malo velikih preduzeća koja su sposobna nastaviti sa radom. Štaviše, posljedice potresa iz 1988., koji je usmrtio više od 25.000 ljudi, a bez kuća ostavio 500.000 se još uvjek osjećaju. Sukob sa Azerbejdžanom oko Nagorno-Karabaka još nije razriješen. Zatvaranje azerbrjdžanske i turske granice je razorilo ekonomiju, jer Armenija zavisi od uvoza energije i većine sirovina. Kopneni putevi kroz Gruziju i Iran su ili neodgovarajući ili nepouzdani. BDP je opao za skoro 60% od 1989. do 1992. - 1993. Nacionalna valuta, dram, je doživjela hiperinflaciju u prvim godinama nakon uvođenja, 1993.
Vlada je ipak uspjela sprovesti šire ekonomske reforme koje su se isplatile u značajno nižoj inflaciji i u postojanom ekonomskom rastu. Primirje postignuto 1994. u sukobu oko Nagorno-Karabaka je također pospješilo ekonomiju. Armenija je imala visok ekonomski rast od 1995., nakon preokreta prethodne godine, i inflacija je zanemarljiva proteklih par godina. Novi sektori industrije, kao što su: proizvodnja dragog kamenja i nakita, informativne i komunikacijske tehnologije, pa i turizam počinju da nadomještaju tradicionalnije sektore ekonomije, kao što je poljoprivreda.
Postojan ekonomski napredak je doneo Armeniji povećanu podršku od međunarodnih financijskih institucija. Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, i druge međunarodne financijske institucije i strane zemlje izdvajaju značajne donacije i zajmove. Zajmovi Armeniji od 1993. su premašili 1,1 milijardu dolara. Svrha ovih zajmova je: smanjivanje budžetskog deficita, stabilizacija valute, razvoj osobnog sektora, energetike, poljoprivrede, prehrambene industrije, saobraćaja, zdravstva, prosvete, kao i tekuća rehabilitacija zona pogođenih zemljotresom. Armenija je 5. veljače, 2003. postala članica Svjetske trgovačke organizacije
Liberalni zakon o stranim investicijama je usvojen srpnja 1994., a zakon o privatizaciji 1997., kao i program privatizacije državne svojine. Nastavak napretka zavisi od sposobnosti vlade da poboljša makroekonomski menadžment, uključujući povećanje naplate poreza, poboljšanje investicijske klime i borbu protiv korupcije.
Kultura
Glavni članak: Kultura Armenije
Armeni imaju svoje karakteristično pismo i jezik. 96% stanovnika zemlje govori armenski, dok 40% govori i ruski. Stanovništvo Armenije je potpuno pismeno; 99% stanovništva zna da čita i piše.
Većina odraslih ljudi u Jerevanu je sposobno komunicirati na ruskom, a popularnost engleskog raste.
Kavkaska gostoljubivost je legendarna i potiče od stare tradicije.
Gradska nacionalna galerija umjetnosti ima više od 16.000 djela od kojih neka potiču još iz srednjeg vijeka. U njoj se nalaze slike mnogih europskih majstora. Muzej moderne umjetnosti, Galerija dječijih slika, i Sarjanski muzej su samo neka od mnogih mesta sa umjetničkom ponudom u Jerevanu. Štaviše, postoji više osobnih galerija, uz nove koje se stalno otvaraju. U njima se organizuju rotacione izložbe i prodaje.
Armenski filharmonijski orkestar svjetske klase, svira u zgradi Gradske opere, gdje se također izvodi opera.
Jez je popularan, posebno ljeti kada su žive svirke redovna pojava po gradskim kafeima.
U Jerevanu postoji više dramskih pozorišta gdje se izvode predstave na armenskom, ruskom i povremeno na engleskom.
U Jerevanu se nalazi i placa umjetničkih djela i zanata, blizu Trga republike, na kojoj stotine prodavača nude raznovrsne rukotvorine. Na ovoj placi se mogu kupiti antikviteti, čipka, ručno-rađeni vuneni tepisi. Armensko zlatarstvo ima dugu i čuvenu tradiciju, i u jednom odjeljku place se mogu kupiti zlatni predmeti.
Američko sveučilište u Armeniji između ostalih nudi studije menadžmenta i prava. Ova institucija je plod zajedničkih napora vlade Armenije, Armenskog dobrotvorskog savjeta, USAID-a i Bolt hol skul of lou Boalt Hall School of Law sa kalifornijskog sveučilišta Berkli.
Vidi:
Religija
Religija: armenijska apostolska crkva (94%).
Gradovi
Veći gradovi: Popis gradova u Jermeniji
Organizacija države
Organizacija države: podjeljena u 11 provincija.