Grifon – razlika između verzija
preuzeto sa srpske Wikipedije |
m robot Dodaje: az:Qrifon |
||
Red 26: | Red 26: | ||
[[als:Greif]] |
[[als:Greif]] |
||
[[ar:فتخاء]] |
[[ar:فتخاء]] |
||
[[ |
[[az:Qrifon]] |
||
[[bg:Грифон]] |
[[bg:Грифон]] |
||
[[bs:Grifon]] |
[[bs:Grifon]] |
||
Red 33: | Red 33: | ||
[[da:Grif]] |
[[da:Grif]] |
||
[[de:Greif]] |
[[de:Greif]] |
||
⚫ | |||
[[el:Γρύπας]] |
[[el:Γρύπας]] |
||
[[en:Griffin]] |
[[en:Griffin]] |
||
⚫ | |||
[[eo:Grifo]] |
[[eo:Grifo]] |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[fa:شیردال]] |
[[fa:شیردال]] |
||
⚫ | |||
[[fr:Griffon (mythologie)]] |
[[fr:Griffon (mythologie)]] |
||
[[gl:Grifón]] |
[[gl:Grifón]] |
||
[[he:גריפון]] |
[[he:גריפון]] |
||
[[hr:Grifon]] |
[[hr:Grifon]] |
||
⚫ | |||
[[id:Griffin]] |
|||
[[it:Grifone (mitologia)]] |
[[it:Grifone (mitologia)]] |
||
[[ja:グリフォン]] |
[[ja:グリフォン]] |
||
Red 48: | Red 51: | ||
[[la:Gryps]] |
[[la:Gryps]] |
||
[[lt:Grifas (mitologija)]] |
[[lt:Grifas (mitologija)]] |
||
⚫ | |||
[[mk:Грифон]] |
[[mk:Грифон]] |
||
[[nl:Griffioen]] |
[[nl:Griffioen]] |
||
Red 59: | Red 61: | ||
[[sk:Gryf]] |
[[sk:Gryf]] |
||
[[sr:Грифон]] |
[[sr:Грифон]] |
||
⚫ | |||
[[sv:Grip]] |
[[sv:Grip]] |
||
[[ta:கிறிப்பன்]] |
[[ta:கிறிப்பன்]] |
Verzija na datum 1 maj 2010 u 18:13
Grifon (grč. Gryps, lat. Griphus) je mitsko čudovište sa telom lava i glavom orla, poreklom sa Istoka.
Mitologija
Najstarije predstave ovih fantastičnih bića poznate su iz Egipta, Vavilona, Asirije, Hetitskog carstva, Persije, Fenikije i Judeje, a odatle su stugle u Grčku, najpre na Krit. Na Kritu su se pojavljivali na umetničkim predmetima iz 17. i 16. veka pre nove ere, u Sparti u 8. i 7. veku pre nove ere i u Rimu.
Moglo je biti žensko i muško, a postojale su i rezličite kombinacije: lavlji trup i ptičja, odnosno ljudska glava.
U Grčkoj je uglavnom predstavljan kao čudovište ženskog pola, a najpoznatije je Sfinga. U Mesopotamiji i Persiji preovladao je lavlji tip - kombinacija lavljeg trupa i glave bika ili čoveka, a u Egiptu tip - telo lava i glava ptice grabljivice, škorpiona i čoveka, zmaja i slično.
Najpoznatiji predstavnici bili su siruši "vavilonski zmajevi" i kerubioni, krilati bikovi-stražari s ljudskom glavom.
Grifon se smatrao opasnim demonom koji je bio sluga bogova, a vremenom je gubio svoj htonski karakter i pretvorio se u simbol mudrosti.
O Grifonu
I književnosti se prvi put pominje u komentaru Hesiodovog dela, a prvi opis dao je Herodot u prvoj polovini 5. veka pre nove ere. Opisujući ga kao čudovište s lavljim telom, orlovskim krilima i kandžama, koji živi negde daleko na severu Azije, gde čuva bogata nalazišta zlata od jednookih Arismapana.
Eshil grifone naziva "Zevsovim psima" i opisuje ih kao pse sa ptičjim kljunom koji ne laju.
Spoljašnje veze
Reference
- V. Zamarovski, Junaci antičkih mitova, Leksikon grčke i rimske mitologije, Zagreb 1985, str. 118.