Natrijum formijat – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 36: | Red 36: | ||
| MolarMass = 68.01 g/mol |
| MolarMass = 68.01 g/mol |
||
| Appearance = bele granule |
| Appearance = bele granule |
||
| Density = 1.92 g/cm<sup>3</sup> (20°C) |
| Density = 1.92 g/cm<sup>3</sup> (20 °C) |
||
| Solubility = 97 g/100 mL (20°C) |
| Solubility = 97 g/100 mL (20 °C) |
||
| SolubleOther = nerastvorna [[etar|etru]] <br> rastvorna u [[glicerol]]u, [[alkoholi|alkoholu]] |
| SolubleOther = nerastvorna [[etar|etru]] <br /> rastvorna u [[glicerol]]u, [[alkoholi|alkoholu]] |
||
| MeltingPt = 253 |
| MeltingPt = 253 °C |
||
| BoilingPt = razlaže se |
| BoilingPt = razlaže se |
||
| pKa = 7.0-8.5 (0.1M) |
| pKa = 7.0-8.5 (0.1M) |
||
Red 62: | Red 62: | ||
== Dobivanje == |
== Dobivanje == |
||
U [[industrija|industriji]] natrijum formijat se proizvodi iz natrijum hidroksida i [[ugljen monoksid|ugljenik (II) oksida]] pri 210°C i pod jakim pritiskom: |
U [[industrija|industriji]] natrijum formijat se proizvodi iz natrijum hidroksida i [[ugljen monoksid|ugljenik (II) oksida]] pri 210 °C i pod jakim pritiskom: |
||
:<math>\mathrm{NaOH + CO \longrightarrow HCOONa}</math> |
:<math>\mathrm{NaOH + CO \longrightarrow HCOONa}</math> |
||
:<small>[[Natrijum hidroksid]] reaguje sa [[ugljen monoksid]]om te nastaje natrijum formijat.</small> |
:<small>[[Natrijum hidroksid]] reaguje sa [[ugljen monoksid]]om te nastaje natrijum formijat.</small> |
Verzija na datum 22 juni 2014 u 02:22
Natrijum formijat | |||
---|---|---|---|
Drugi nazivi | mravlja kiselina, natrijumova so | ||
Identifikacija | |||
CAS registarski broj | 141-53-7 | ||
PubChem[1][2] | 2723810 | ||
ChemSpider[3] | 8517 | ||
UNII | 387AD98770 | ||
EINECS broj | |||
ChEMBL[4] | CHEMBL183491 | ||
Jmol-3D slike | Slika 1 | ||
| |||
| |||
Svojstva | |||
Molekulska formula | HCOONa [5] | ||
Molarna masa | 68.01 g/mol | ||
Agregatno stanje | bele granule | ||
Gustina | 1.92 g/cm3 (20 °C) | ||
Tačka topljenja |
253 °C | ||
Tačka ključanja |
razlaže se | ||
Rastvorljivost u vodi | 97 g/100 mL (20 °C) | ||
Rastvorljivost | nerastvorna etru rastvorna u glicerolu, alkoholu | ||
pKa | 7.0-8.5 (0.1M) | ||
Opasnost | |||
EU-klasifikacija | nije na spisku | ||
NFPA 704 | |||
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala | |||
Infobox references |
Natrijum formijat (ili natrijum metanat) je natrijumova so mravlje kiseline.[6]
Hemijske osobine
Kao so slabe kiseline (mravlje kiseline) i jake baze (natrijum hidroksid), rastvor natrijum formijata u vodi reaguje kao baza:
Rastvor mravlje kiseline i natrijum formijata se može koristiti i kao bafer.
Dobivanje
U industriji natrijum formijat se proizvodi iz natrijum hidroksida i ugljenik (II) oksida pri 210 °C i pod jakim pritiskom:
- Natrijum hidroksid reaguje sa ugljen monoksidom te nastaje natrijum formijat.
Upotreba
Natrijum formijat igra značajnu ulogu u sintezi metanske kiseline, te se uz pomoć sumporne kiseline dobija natrijum sulfat i mravlja kiselina:
- Natrijum formijat sa sumpornom kiselinom daje natrijum sulfat i metansku kiselinu.
Neki delovi koprive pored mravlje kiseline sadrže i natrijum formijat.[7]
Natrijum formijat se ponekad upotrebljava na aerodromima kao nekorizivni materijal za posipanje protiv zaleđivanja. Međutim, pošto se lako otapa u vodi, sva otopljena voda se mora posebno skupiti i prečistiti, da ne bi došlo do zagađivanja podzemnih voda.
Natrijum formijat se takođe koristi i u proizvodnji oksalne kiseline.
Literatura
- ↑ Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.
- ↑ Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1.
- ↑ Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.
- ↑ Gaulton A, Bellis LJ, Bento AP, Chambers J, Davies M, Hersey A, Light Y, McGlinchey S, Michalovich D, Al-Lazikani B, Overington JP. (2012). „ChEMBL: a large-scale bioactivity database for drug discovery”. Nucleic Acids Res 40 (Database issue): D1100-7. DOI:10.1093/nar/gkr777. PMID 21948594.
- ↑ Lide David R., ur. (2006). CRC Handbook of Chemistry and Physics (87th izd.). Boca Raton, FL: CRC Press. 0-8493-0487-3.
- ↑ Housecroft C. E., Sharpe A. G. (2008). Inorganic Chemistry (3rd izd.). Prentice Hall. ISBN 978-0-13-175553-6.
- ↑ Hemijski sastav Urtica dioica (de)