Armenija

Republika Armenija Հայաստանի Հանրապետություն Hayastani Hanrapetut’yun
Zastava Grb
Državna himna: "Mer Hayrenik"
Glavni grad		Jerevan
Službeni jezici		armenski
Vođe
-	Predsjednik	Robert Kočarjan
Uspostava		Od Sovjetskog Saveza 21. rujna 1991.
Površina
-	Ukupno	29,800 km2 (138.)
-	Voda (%)	4.7
Stanovništvo
-	Popis iz 2003	3.326.448 (128.)
-	Gustoća	112/km2
Valuta		dram
Vremenska zona		+4
Pozivni broj		+374
Web domena		.am
(1) izvan upotrebe

Armenija ili Jermenija (armenski: Hajastan), država na Kavkazu, glavni grad je Jerevan. Ima površinu od 29.800 kilometara kvadratnih, a broj stanovnika je oko 3.911.000. Nezavisna je država od 1991 godine, a prije toga je bila republika u okviru Sovjetskog Saveza.

Jezik

Službeni jezik: armenski.

Jezici: armenski, ruski.

Etničke grupe

Etničke grupe:

• Jermeni (Armenci) 3.509.000 (93%),
• Rusi 90.000.

Ekonomija

Glavni članak: Ekonomija Armenije

Do sticanja nezavisnosti, armenska ekonomija je bila mahom bazirana na industriji (kemijska, elektronska, strojarska industrija, prerađivanje hrane, sintetička guma i tekstil), i veoma zavisna o resursima. Poljoprivreda je učestvovala sa samo 20% u neto proizvodu (of net material product) i sa 10% u zaposlenosti prije raspada Sovjetskog Saveza, 1991. armenski rudnici proizvode bakar, cink, zlato, i olovo. Velika većina energije se proizvodi iz goriva uvezenog iz Rusije, uključujući gas i atomsko gorivo (Armenija ima jednu nuklearku); glavni domaći izvor energije su hidroelektrane.

Poput ostalih država koje su stekle nezavisnost raspadom Sovjetskog Saveza, i ekonomija Jermenije pati od zaostavštine centralizirane planske ekonomije. Sovjetske investicije i podrška armenskoj industriji su praktično nestali, tako da je malo velikih preduzeća koja su sposobna nastaviti sa radom. Štaviše, posljedice potresa iz 1988., koji je usmrtio više od 25.000 ljudi, a bez kuća ostavio 500.000 se još uvjek osjećaju. Sukob sa Azerbejdžanom oko Nagorno-Karabaka još nije razriješen. Zatvaranje azerbrjdžanske i turske granice je razorilo ekonomiju, jer Armenija zavisi od uvoza energije i većine sirovina. Kopneni putevi kroz Gruziju i Iran su ili neodgovarajući ili nepouzdani. BDP je opao za skoro 60% od 1989. do 1992. - 1993. Nacionalna valuta, dram, je doživjela hiperinflaciju u prvim godinama nakon uvođenja, 1993.

Vlada je ipak uspjela sprovesti šire ekonomske reforme koje su se isplatile u značajno nižoj inflaciji i u postojanom ekonomskom rastu. Primirje postignuto 1994. u sukobu oko Nagorno-Karabaka je također pospješilo ekonomiju. Armenija je imala visok ekonomski rast od 1995., nakon preokreta prethodne godine, i inflacija je zanemarljiva proteklih par godina. Novi sektori industrije, kao što su: proizvodnja dragog kamenja i nakita, informativne i komunikacijske tehnologije, pa i turizam počinju da nadomještaju tradicionalnije sektore ekonomije, kao što je poljoprivreda.

Postojan ekonomski napredak je doneo Armeniji povećanu podršku od međunarodnih financijskih institucija. Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, i druge međunarodne financijske institucije i strane zemlje izdvajaju značajne donacije i zajmove. Zajmovi Armeniji od 1993. su premašili 1,1 milijardu dolara. Svrha ovih zajmova je: smanjivanje budžetskog deficita, stabilizacija valute, razvoj osobnog sektora, energetike, poljoprivrede, prehrambene industrije, saobraćaja, zdravstva, prosvete, kao i tekuća rehabilitacija zona pogođenih zemljotresom. Armenija je 5. veljače, 2003. postala članica Svjetske trgovačke organizacije

Liberalni zakon o stranim investicijama je usvojen srpnja 1994., a zakon o privatizaciji 1997., kao i program privatizacije državne svojine. Nastavak napretka zavisi od sposobnosti vlade da poboljša makroekonomski menadžment, uključujući povećanje naplate poreza, poboljšanje investicijske klime i borbu protiv korupcije.

Kultura

Glavni članak: Kultura Armenije

Armeni imaju svoje karakteristično pismo i jezik. 96% stanovnika zemlje govori armenski, dok 40% govori i ruski. Stanovništvo Armenije je potpuno pismeno; 99% stanovništva zna da čita i piše.

Većina odraslih ljudi u Jerevanu je sposobno komunicirati na ruskom, a popularnost engleskog raste.

Kavkaska gostoljubivost je legendarna i potiče od stare tradicije.

Gradska nacionalna galerija umjetnosti ima više od 16.000 djela od kojih neka potiču još iz srednjeg vijeka. U njoj se nalaze slike mnogih europskih majstora. Muzej moderne umjetnosti, Galerija dječijih slika, i Sarjanski muzej su samo neka od mnogih mesta sa umjetničkom ponudom u Jerevanu. Štaviše, postoji više osobnih galerija, uz nove koje se stalno otvaraju. U njima se organizuju rotacione izložbe i prodaje.

Armenski filharmonijski orkestar svjetske klase, svira u zgradi Gradske opere, gdje se također izvodi opera.

Jez je popularan, posebno ljeti kada su žive svirke redovna pojava po gradskim kafeima.

U Jerevanu postoji više dramskih pozorišta gdje se izvode predstave na armenskom, ruskom i povremeno na engleskom.

U Jerevanu se nalazi i placa umjetničkih djela i zanata, blizu Trga republike, na kojoj stotine prodavača nude raznovrsne rukotvorine. Na ovoj placi se mogu kupiti antikviteti, čipka, ručno-rađeni vuneni tepisi. Armensko zlatarstvo ima dugu i čuvenu tradiciju, i u jednom odjeljku place se mogu kupiti zlatni predmeti.

Američko sveučilište u Armeniji između ostalih nudi studije menadžmenta i prava. Ova institucija je plod zajedničkih napora vlade Armenije, Armenskog dobrotvorskog savjeta, USAID-a i Bolt hol skul of lou Boalt Hall School of Law sa kalifornijskog sveučilišta Berkli.

Vidi:

• Glazba Armenije
• Himna Armenije
• Državni praznici u Armeniji
• Armeni
• Spisak Armena

Religija

Religija: armenijska apostolska crkva (94%).

Gradovi

Veći gradovi: Popis gradova u Jermeniji

Organizacija države

Organizacija države: podjeljena u 11 provincija.

Vanjski linkovi

• Сообщество HayLife Армения
• Armenica.org