Kalcijum oksid – razlika između verzija
m + |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 34: | Red 34: | ||
| Density = 3.35 g/cm<sup>3</sup> |
| Density = 3.35 g/cm<sup>3</sup> |
||
| Solubility = reaguje |
| Solubility = reaguje |
||
| MeltingPt = 2572 |
| MeltingPt = 2572 °C (2845 K) |
||
| BoilingPt = 2850 |
| BoilingPt = 2850 °C (3123 K) |
||
| pKa = 12.5 |
| pKa = 12.5 |
||
| Solvent1 = kiselina |
| Solvent1 = kiselina |
||
Red 58: | Red 58: | ||
}} |
}} |
||
| Section8 = {{Chembox Related-lat |
| Section8 = {{Chembox Related-lat |
||
| OtherAnions = [[Kalcijum sulfid]]<br/>[[Kalcijum hidroksid]] |
| OtherAnions = [[Kalcijum sulfid]]<br />[[Kalcijum hidroksid]] |
||
| OtherCations = [[Berilijum oksid]]<br/>[[Magnezijum oksid]]<br/>[[Stroncijum oksid]]<br/>[[Barijum oksid]] |
| OtherCations = [[Berilijum oksid]]<br />[[Magnezijum oksid]]<br />[[Stroncijum oksid]]<br />[[Barijum oksid]] |
||
}} |
}} |
||
}} |
}} |
||
Red 65: | Red 65: | ||
'''Kalcijum oksid''' (''CaO'', ''živi kreč'', ''pečeni kreč'') je bela, [[Korozivna supstanca|kaustična]], [[baza (hemija)|alkalna]] [[kristal]]na materija na sobnoj temperaturi. Ovo [[hemijsko jedinjenje]] je u širokoj upotrebi. |
'''Kalcijum oksid''' (''CaO'', ''živi kreč'', ''pečeni kreč'') je bela, [[Korozivna supstanca|kaustična]], [[baza (hemija)|alkalna]] [[kristal]]na materija na sobnoj temperaturi. Ovo [[hemijsko jedinjenje]] je u širokoj upotrebi. |
||
==Priprema== |
== Priprema == |
||
[[kalcijum]] [[oksid]] se obično formira termičkom dekompozicijom materijala kao što je [[krečnjak]], koji sadrže [[kalcijum karbonat]] (CaCO<sub>3</sub>; mineral [[kalcit]]a) u [[krečnjačka peć|krečnjačkim pećima]]. To ostvaruje zagrevanjem materijala iznad 825 |
[[kalcijum]] [[oksid]] se obično formira termičkom dekompozicijom materijala kao što je [[krečnjak]], koji sadrže [[kalcijum karbonat]] (CaCO<sub>3</sub>; mineral [[kalcit]]a) u [[krečnjačka peć|krečnjačkim pećima]]. To ostvaruje zagrevanjem materijala iznad 825 °C,<ref name="merck">{{Merck13th}}</ref> procesom [[kalcinacija|kalcinacije]] ili ''pečenja kreča''. Ovaj proces oslobađa molekul [[ugljen dioksid]]a (CO<sub>2</sub>). Pečeni kreč nije stabilan, i pre hlađenju spontano reaguje sa CO<sub>2</sub> iz vazduha. Nakon dovoljno vremena, on će se potpuno konvertovati nazad u kalcijum karbonat. |
||
==Upotreba== |
== Upotreba == |
||
Živi kreč ima relativno malu cenu. On i njegov derivat ([[kalcijum hidroksid]]) su značajne hemikalije. Živi kreč proizvodi [[toplota|toplotnu]] [[energija|energiju]] tokom formiranja hidrata:<ref name="patent">{{US patent|3955554}}, '' Solar heating system.''</ref> |
Živi kreč ima relativno malu cenu. On i njegov derivat ([[kalcijum hidroksid]]) su značajne hemikalije. Živi kreč proizvodi [[toplota|toplotnu]] [[energija|energiju]] tokom formiranja hidrata:<ref name="patent">{{US patent|3955554}}, '' Solar heating system.''</ref> |
||
:CaO (s) + H<sub>2</sub>O (l) {{eqm}} Ca(OH)<sub>2</sub> (aq) (ΔH<sub>r</sub> = −63.7 kJ/mol of CaO) |
:CaO (s) + H<sub>2</sub>O (l) {{eqm}} Ca(OH)<sub>2</sub> (aq) (ΔH<sub>r</sub> = −63.7 kJ/mol of CaO) |
||
==Reference== |
== Reference == |
||
{{reflist|2}} |
{{reflist|2}} |
||
==Spoljašnje veze== |
== Spoljašnje veze == |
||
{{Portal-lat|Hemija}} |
{{Portal-lat|Hemija}} |
||
{{Commonscat|Calcium oxide}} |
{{Commonscat|Calcium oxide}} |
||
*[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/lime/myb1-2007-lime.pdf Geološka istraživanja] |
* [http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/lime/myb1-2007-lime.pdf Geološka istraživanja] |
||
*[http://www.cheresources.com/quicklime.shtml Faktori kvaliteta kreča] |
* [http://www.cheresources.com/quicklime.shtml Faktori kvaliteta kreča] |
||
{{-}} |
{{-}} |
||
{{Jedinjenja kalcijuma-lat}} |
{{Jedinjenja kalcijuma-lat}} |
Aktualna verzija na datum 22 juni 2014 u 01:32
Kalcijum oksid | |||
---|---|---|---|
IUPAC ime |
| ||
Drugi nazivi | Živi kreč, pečeni kreč, negašeni kreč | ||
Identifikacija | |||
CAS registarski broj | 1305-78-8 | ||
PubChem[1][2] | 14778 | ||
ChemSpider[3] | 14095 | ||
UNII | C7X2M0VVNH | ||
UN broj | 1910 | ||
RTECS registarski broj toksičnosti | EW3100000 | ||
ATCvet code | QP53 | ||
Jmol-3D slike | Slika 1 | ||
| |||
| |||
Svojstva | |||
Molekulska formula | CaO | ||
Molarna masa | 56.077 g/mol | ||
Agregatno stanje | Beli do bledo žutog praha | ||
Gustina | 3.35 g/cm3 | ||
Tačka topljenja |
2572 °C (2845 K) | ||
Tačka ključanja |
2850 °C (3123 K) | ||
Rastvorljivost u vodi | reaguje | ||
Rastvorljivost u kiselina | rastvoran je | ||
Rastvorljivost u metanol | Nerastvoran je | ||
pKa | 12.5 | ||
Opasnost | |||
Podaci o bezbednosti prilikom rukovanja (MSDS) | [1] | ||
EU-indeks | Nije na listi | ||
NFPA 704 | |||
Tačka paljenja | Nije zapaljiv | ||
Srodna jedinjenja | |||
Drugi anjoni | Kalcijum sulfid Kalcijum hidroksid | ||
Drugi katjoni | Berilijum oksid Magnezijum oksid Stroncijum oksid Barijum oksid | ||
| |||
Infobox references |
Kalcijum oksid (CaO, živi kreč, pečeni kreč) je bela, kaustična, alkalna kristalna materija na sobnoj temperaturi. Ovo hemijsko jedinjenje je u širokoj upotrebi.
Priprema[uredi | uredi kod]
kalcijum oksid se obično formira termičkom dekompozicijom materijala kao što je krečnjak, koji sadrže kalcijum karbonat (CaCO3; mineral kalcita) u krečnjačkim pećima. To ostvaruje zagrevanjem materijala iznad 825 °C,[4] procesom kalcinacije ili pečenja kreča. Ovaj proces oslobađa molekul ugljen dioksida (CO2). Pečeni kreč nije stabilan, i pre hlađenju spontano reaguje sa CO2 iz vazduha. Nakon dovoljno vremena, on će se potpuno konvertovati nazad u kalcijum karbonat.
Upotreba[uredi | uredi kod]
Živi kreč ima relativno malu cenu. On i njegov derivat (kalcijum hidroksid) su značajne hemikalije. Živi kreč proizvodi toplotnu energiju tokom formiranja hidrata:[5]
- CaO (s) + H2O (l) Ca(OH)2 (aq) (ΔHr = −63.7 kJ/mol of CaO)
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.
- ↑ Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1.
- ↑ Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.
- ↑ Susan Budavari, ur. (2001). The Merck Index: An Encyclopedia of Chemicals, Drugs, and Biologicals (13th izd.). Merck Publishing. ISBN 0-911910-13-1.
- ↑ SAD patent 3955554, Solar heating system.