Dobro – razlika između verzija
preuzeto s hrvatske Wikipedije |
m robot Dodaje: ar, bat-smg, bs, ca, cs, da, eo, gl, ko, pt, sk, sr, zh Mijenja: es, he |
||
Red 11: | Red 11: | ||
[[category:Filozofska terminologija]] |
[[category:Filozofska terminologija]] |
||
[[ar:خير (فلسفة)]] |
|||
[[bat-smg:Gieris]] |
|||
[[bs:Dobro]] |
|||
[[ca:Bé (filosofia)]] |
|||
[[cs:Dobro]] |
|||
[[da:Godhed (filosofi)]] |
|||
[[de:Das Gute]] |
[[de:Das Gute]] |
||
[[en:Good and evil]] |
[[en:Good and evil]] |
||
[[eo:Bono kaj malbono]] |
|||
[[es:Bien (filosofía)]] |
|||
[[et:Hüve]] |
[[et:Hüve]] |
||
[[ |
[[fi:Hyvyys]] |
||
[[fr:Bonté]] |
[[fr:Bonté]] |
||
[[gl:Ben (filosofía)]] |
|||
⚫ | |||
[[hr:Dobro]] |
[[hr:Dobro]] |
||
[[it:Bene (etica)]] |
[[it:Bene (etica)]] |
||
⚫ | |||
[[ja:善]] |
[[ja:善]] |
||
[[ko:선 (철학)]] |
|||
[[nl:Goed en kwaad]] |
[[nl:Goed en kwaad]] |
||
[[pl:Dobro (etyka)]] |
[[pl:Dobro (etyka)]] |
||
[[pt:Bem (filosofia)]] |
|||
[[ru:Добро]] |
[[ru:Добро]] |
||
⚫ | |||
[[simple:Goodness]] |
[[simple:Goodness]] |
||
[[ |
[[sk:Dobro]] |
||
⚫ | |||
[[sr:Добро]] |
|||
[[sv:Godhet]] |
[[sv:Godhet]] |
||
[[uk:Добро]] |
[[uk:Добро]] |
||
[[yi:גוט]] |
[[yi:גוט]] |
||
[[zh:善]] |
Verzija na datum 24 april 2010 u 09:13
- Za ostala značenja, vidi Dobro (razvrstavanje).
Dobro je najveća moralna vrijednost. To je ljudska osobina koja odgovara biti čovjeka. Čovječnost je dužnost svakog pojedinca, uvjet dobrog života. To podrazumijeva suradnju s drugim ljudima, dijalog, ljubav i dostojanstvo osobe.
Razlikujemo dobro u sebi i korisno dobro. Dobro u sebi ne zavisi od drugog bića, nema vanjsku svrhu, nema za cilj neku korist ili interes. To je čisto dobro. Kada govorimo o dobru u sebi, mislimo na vrijednost, vrlinu, ono čemu se teži, ideal dobra. Korisno dobro ima za svrhu neku korist, neki interes. Sva pojedinačna dobra teže da se približe najvišem dobru, i zbog toga je moguće stupnjevito mjerenje dobra, hijerarhija dobra (dobar-bolji-najbolji).
Dobro je tumačeno i sa filozofskog i sa religijskog aspekta. U kršćanskoj, židovskoj i islamskoj religiji najviše je dobro Bog. Sve velike religije poručuju dobra djela kao put do vrhunskog dobra. U svakoj monoteističkoj religiji nalazimo pravila, upute za ponašanje. Religija smatra da suštinu dobrog čovjeka čini ljubav prema Bogu i prema čovjeku. Dobro je jedan od centralnih etičkih, to jest, filozofskih pojmova. S tim u vezi je i dobro djelovanje koje nas približava vrhunskom dobru. Mnogi filozofi su se bavili pitanjem vrline i dobra. Sokrat je smatrao da se vrlina može naučiti, odnosno da je ona znanje. Tvrdio je da čovjek mora znati što je dobro (ideja dobra), da bi isto i činio. I Platon vidi dobro kao vrhovnu ideju prema kojoj svi teže. Prema njemu za dobru državu potrebne su četiri vrline: mudrost, pravednost, hrabrost i umjerenost. Aristotel ne govori o općoj ideji dobra nego o pojedinačnom dobru čovjeka. Za njega je najveća vrlina sredina između dviju krajnosti (zlatna sredina).
U etici je poznato hedonističko i utilitarističko shvaćanje dobra. Hedonizam ističe ugodu, osjećaj zadovoljstva, kao najveće dobro. Smatra da taj osjećaj upravlja našim životom i da sve što mislimo i činimo je usmjereno prema osjećaju ugode. J.S.Mill, predstavnik utilitarističkog shvaćanja, dobra smatra da nije važna količina ugode, nego kvaliteta, zbog toga je krajnji cilj korist (lat. utilis = koristan). Ovo gledište smatra da svako djelo procjenjujemo prema posljedicama, štetnosti i korisnosti, jer to dovodi do sreće pojedinca, a time i do sreće cijele zajednice. Ovakvo mišljenje izaziva dilemu: kada i koliko individualne koristi mogu biti i koristi društva?