Centromera – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1: | Red 1: | ||
[[Image:Chromosome.svg|thumb|Komponente hromozoma:<br/> (1) [[Hromatida]]<br/> (2) Centromera<br/> (3) Kratka ruka<br/> (4) Duga ruka]] |
|||
'''Centromera''' je primarno suženje na [[hromozom]]u koje spaja sestrinske hromatide. Na centromeri se nalazi proteinska struktura, [[kinetohor]], koja se formira na početku mitoze i ima ulogu da veže hromozom za deobno vreteno. Ona usmerava kretanje hromozoma za vreme deobe pošto se za nju vezuju konci deobnog vretena. |
'''Centromera''' je primarno suženje na [[hromozom]]u koje spaja sestrinske hromatide. Na centromeri se nalazi proteinska struktura, [[kinetohor]], koja se formira na početku mitoze i ima ulogu da veže hromozom za deobno vreteno. Ona usmerava kretanje hromozoma za vreme deobe pošto se za nju vezuju konci deobnog vretena.<ref name=Pollard>{{cite book|last=Pollard|first=T.D.|title=Cell Biology|year=2007|publisher=Saunders|location=Philadelphia|isbn=978-1-4160-2255-8|pages=200–203}}</ref> |
||
U anafazi mitoze (mejoze II) se uzdužno deli, čime se sestrinske [[hromatida|hromatide]] razdvajaju (sada su to novi hromozomi) i odlaze na suprotne polove ćelije. Zahvaljujući tome novonastale, kćerke ćelije dobijaju međusobno iste gene i istovremeno i iste gene kao majka ćelija od koje su deobom nastale. Nepravilna, poprečna podela centromera dovodi do duplikacija i delecija (to su vrste [[hromozomske aberacije|strukturnih aberacija hromozoma]]). |
U anafazi mitoze (mejoze II) se uzdužno deli, čime se sestrinske [[hromatida|hromatide]] razdvajaju (sada su to novi hromozomi) i odlaze na suprotne polove ćelije. Zahvaljujući tome novonastale, kćerke ćelije dobijaju međusobno iste gene i istovremeno i iste gene kao majka ćelija od koje su deobom nastale. Nepravilna, poprečna podela centromera dovodi do duplikacija i delecija (to su vrste [[hromozomske aberacije|strukturnih aberacija hromozoma]]). |
||
Red 9: | Red 9: | ||
== Tipovi hromozoma == |
== Tipovi hromozoma == |
||
Prema položaju centromere razlikuju se '''tipovi''' hromozoma: |
Prema položaju centromere razlikuju se '''tipovi''' hromozoma: |
||
* metacentričan, ako se centromera nalazi na sredini hromozoma pa su njegovi kraci jednake dužine r=q); |
* metacentričan, ako se centromera nalazi na sredini hromozoma pa su njegovi kraci jednake dužine r=q); |
||
Red 15: | Red 14: | ||
* akrocentričan, kod koga je centromera sasvim blizu jednog kraja hromozoma, |
* akrocentričan, kod koga je centromera sasvim blizu jednog kraja hromozoma, |
||
* telocentričan, kod koga je centromera na samom kraju hromozoma tako da on ima samo jedan krak; ne postoji u [[humani kariotip|humanom kariotipu]]. |
* telocentričan, kod koga je centromera na samom kraju hromozoma tako da on ima samo jedan krak; ne postoji u [[humani kariotip|humanom kariotipu]]. |
||
== Reference == |
|||
{{reflist}} |
|||
== Literatura == |
== Literatura == |
Verzija na datum 16 juni 2014 u 20:54
Centromera je primarno suženje na hromozomu koje spaja sestrinske hromatide. Na centromeri se nalazi proteinska struktura, kinetohor, koja se formira na početku mitoze i ima ulogu da veže hromozom za deobno vreteno. Ona usmerava kretanje hromozoma za vreme deobe pošto se za nju vezuju konci deobnog vretena.[1]
U anafazi mitoze (mejoze II) se uzdužno deli, čime se sestrinske hromatide razdvajaju (sada su to novi hromozomi) i odlaze na suprotne polove ćelije. Zahvaljujući tome novonastale, kćerke ćelije dobijaju međusobno iste gene i istovremeno i iste gene kao majka ćelija od koje su deobom nastale. Nepravilna, poprečna podela centromera dovodi do duplikacija i delecija (to su vrste strukturnih aberacija hromozoma).
Centromera deli hromozom na dva kraka:
- kratki krak (obeležava se prema međunarodnom dogovoru sa r) je deo hromozoma iznad centromere;
- dugi krak (obeležen sa q) se nalazi ispod centromere.
Tipovi hromozoma
Prema položaju centromere razlikuju se tipovi hromozoma:
- metacentričan, ako se centromera nalazi na sredini hromozoma pa su njegovi kraci jednake dužine r=q);
- submetacentričan, kod koga je centromera bliža jednom kraju hromozoma (r < q).
- akrocentričan, kod koga je centromera sasvim blizu jednog kraja hromozoma,
- telocentričan, kod koga je centromera na samom kraju hromozoma tako da on ima samo jedan krak; ne postoji u humanom kariotipu.
Reference
- ↑ Pollard, T.D. (2007). Cell Biology. Philadelphia: Saunders. str. 200–203. ISBN 978-1-4160-2255-8.
Literatura
- Tucić, N, Matić, Gordana: O genima i ljudima, Centar za primenjenu psihologiju, Beograd, 2002.
- Marinković, D, Tucić, N, Kekić, V: Genetika, Naučna knjiga, Beograd
- Tatić, S, Kostić, G, Tatić, B: Humani genom, ZUNS, Beograd, 2002.
- Matić, Gordana: osnovi molekularne biologije, Zavet, Beograd, 1997.
- Ridli, M: Genom - autobiografija vrste u 23 poglavlja, Plato, Beograd, 2001.
- Prentis S: Biotehnologija, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
- Dumanović, J, marinković, D, Denić, M: Genetički rečnik, Beograd, 1985.
- Kosanović, M, Diklić, V: Odabrana poglavlja iz humane genetike, Beograd, 1986.
- Lazarević, M: ogledi iz medicinske genetike, beograd, 1986.
- Švob, T. i sradnici: Osnovi opće i humane genetike, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
- Mehta, G. D.; Agarwal, M.; Ghosh, S. K. (2010). „Centromere Identity: a challenge to be faced”. Mol. Genet. Genomics 284 (2): 75–94. DOI:10.1007/s00438-010-0553-4. PMID 20585957.
- Lodish, Harvey; Berk, Arnold; Kaiser, Chris A.; Krieger, Monty; Scott, Matthew P.; Bretscher, Anthony; Ploegh, Hiddle; Matsudaira, Paul (2008). Molecular Cell Biology (6th izd.). New York: W.H. Freeman. ISBN 978-0-7167-7601-7.
- Nagaki, Kiyotaka; Cheng, Zhukuan; Ouyang, Shu; Talbert, Paul B; Kim, Mary; Jones, Kristine M; Henikoff, Steven; Buell, C Robin i dr.. (2004). „Sequencing of a rice centromere uncovers active genes”. Nature Genetics 36 (2): 138–45. DOI:10.1038/ng1289. PMID 14716315. Lay summary – Science Daily (January 13, 2004).