Nizozemski Antili – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
|||
Red 54: | Red 54: | ||
}} |
}} |
||
'''Nizozemski''' ili '''Holandski Antili''' ([[Nizozemski jezik|nizozemski]] ''Nederlandse Antillen''), ranije poznati kao '''Nizozemska Zapadna Indija''', su dio [[Mali Antili|Malih Antila]] i sastoje se od dvije grupe otoka u Karipskom moru koji tvore autonomni dio [[Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]] (nijedan drugi dio Antila ne koristi to ime za sebe). Privreda otoka se bazira uglavnom na [[turizam|turizmu]] i [[nafta|nafti]], kao i na ilegalnoj trgovini [[narkotici]]ma. |
'''Nizozemski''' ili '''Holandski Antili''' ([[Nizozemski jezik|nizozemski]] ''Nederlandse Antillen''), ranije poznati kao '''Nizozemska Zapadna Indija''', su dio [[Mali Antili|Malih Antila]] i sastoje se od dvije grupe otoka u Karipskom moru koji tvore autonomni dio [[Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]] (nijedan drugi dio Antila ne koristi to ime za sebe). Privreda otoka se bazira uglavnom na [[turizam|turizmu]] i [[nafta|nafti]], kao i na ilegalnoj trgovini [[narkotici]]ma. |
||
Nizozemskim Antilima pripadaju sljedeći otoci: |
|||
* [[Otoci privjetrine]] : |
|||
:* [[Curaçao]] |
|||
:* [[Bonaire]] |
|||
* [[Otoci zavjetrine]] : |
|||
:* [[Saba]] |
|||
:* [[Sveti Eustahije (otok)|Sveti Eustahije]] (ili, kako ga zove domaće stanovništvo, Statia) |
|||
:* [[Sveti Martin (otok)|Sveti Martin]] (Samo južni dio. Sjeverni dio pripada [[Francuska|francuskom]] prekomorskom teritoriju [[Gvadalupa]], vidi [[Popis podijeljenih otoka]]). |
|||
Nizozemski Antili su [[1954]]. dobili punu samostalnost u unutarnjim pitanja. Za pitanja vanjske politike kao i za obranu i dalje je nadležna Nizozemska. |
|||
Do [[1986]]. je i otok [[Aruba]] bio dio područja Nizozemskih Antila, kada je postao treći ravnopravno sastavni dio [[Nizozemska|Nizozemske]] uz Nizozemsku i nizozemske Antile. Zbog toga se još i danas ponekad koristi pojam [[ABC-otoci]]. |
|||
Na otocima je [[1993]]. godine bio održan referendum na kojem se značajna većina stanovništva s pravom glasa izjasnila za ostanak u Kraljevini Nizozemskoj. Na Curaçau je 74% glasalo za ostanak, a i na drugim otocima rezultati su bili slični. |
|||
Osobito je vrijedna spomena međunarodna zračna luka princeze Julijane na Svetom Martinu. Njen neobičan položaj privlači i oduševljava niz gledatelja; prilaz [[zrakoplov]]a, do pred samo slijetanje, odvija se iznad vode. Neposredno prije same sletne staze nalazi se plaža na koju rado dolaze znatiželjnici i promatraju slijetanje usprkos strašnoj buci i jakim zračnim strujanjima koje uzrokuju avioni. |
|||
== Geografija == |
== Geografija == |
Verzija na datum 11 april 2010 u 12:51
Nizozemski Antili Nederlandse Antillen Antia Hulandes |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Geslo: latinski: Libertate unanimus ("Ujedinjenim slobodom") |
||||||
Državna himna: "Anthem without a title" | ||||||
Glavni grad i najveći grad | Willemstad | |||||
Službeni jezici | Nizozemski, negleski, Papiamentu[1] | |||||
Vlada | ||||||
- | Monarh | Nj.V. kraljica Beatrix | ||||
- | Guverner | Frits Goedgedrag | ||||
- | Premijer | Emily de Jongh-Elhage | ||||
ustavna monarhija | ||||||
Površina | ||||||
- | Ukupno | 800 km2 (184..) | ||||
Stanovništvo | ||||||
- | Popis iz 2001 | 175.653 | ||||
- | Gustoća | 246/km2 (51..) | ||||
BDP (PPP) | procjena za 2003 | |||||
- | Ukupno | 2,45 mrld. $ (180..) | ||||
- | Per capita | 11.400 $ (proc. 2003.) (79..) | ||||
HDI | n/a Greška: Pogrešan unos • n/a. |
|||||
Valuta | Gilder Nizozemskih Antila (ANG) | |||||
Vremenska zona | (UTC-4) | |||||
Pozivni broj | +599 | |||||
Web domena | .an |
Nizozemski ili Holandski Antili (nizozemski Nederlandse Antillen), ranije poznati kao Nizozemska Zapadna Indija, su dio Malih Antila i sastoje se od dvije grupe otoka u Karipskom moru koji tvore autonomni dio Kraljevine Nizozemske (nijedan drugi dio Antila ne koristi to ime za sebe). Privreda otoka se bazira uglavnom na turizmu i nafti, kao i na ilegalnoj trgovini narkoticima.
Nizozemskim Antilima pripadaju sljedeći otoci:
- Saba
- Sveti Eustahije (ili, kako ga zove domaće stanovništvo, Statia)
- Sveti Martin (Samo južni dio. Sjeverni dio pripada francuskom prekomorskom teritoriju Gvadalupa, vidi Popis podijeljenih otoka).
Nizozemski Antili su 1954. dobili punu samostalnost u unutarnjim pitanja. Za pitanja vanjske politike kao i za obranu i dalje je nadležna Nizozemska.
Do 1986. je i otok Aruba bio dio područja Nizozemskih Antila, kada je postao treći ravnopravno sastavni dio Nizozemske uz Nizozemsku i nizozemske Antile. Zbog toga se još i danas ponekad koristi pojam ABC-otoci.
Na otocima je 1993. godine bio održan referendum na kojem se značajna većina stanovništva s pravom glasa izjasnila za ostanak u Kraljevini Nizozemskoj. Na Curaçau je 74% glasalo za ostanak, a i na drugim otocima rezultati su bili slični.
Osobito je vrijedna spomena međunarodna zračna luka princeze Julijane na Svetom Martinu. Njen neobičan položaj privlači i oduševljava niz gledatelja; prilaz zrakoplova, do pred samo slijetanje, odvija se iznad vode. Neposredno prije same sletne staze nalazi se plaža na koju rado dolaze znatiželjnici i promatraju slijetanje usprkos strašnoj buci i jakim zračnim strujanjima koje uzrokuju avioni.
Geografija
Površina teritorije je 800 km², gde živi oko 183.000 stanovnika. Glavni grad je Vilemstad. Najviša tačka teritorije na 862 metra na ostrvu Saba, što je najviša tačka Kraljevine Holandije.
Jezici koje koristi stanovništvo su papjamento, engleski i holandski. Većina stanovništva je afričkog porekla.
Glavne privredne aktivnosti su transport i rafinisanje nafte, turizam i finansijske usluge. Zvanična valuta teritorije je antilski gulden, iako je i američki dolar u širokoj upotrebi.
Postoje planovi da se teritorija rasformira u skladu sa rezultatima referenduma iz 2005. Kurasao i Sveti Martin bi postali novi autonomni delovi Kraljevine, dok bi preostala 3 ostrva postali „Kraljevski posedi“. Ovaj proces je danas u zakonskoj proceduri.
- ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka
<ref>
; nije zadan tekst za reference po imenuatmost