Ralja (Sopot) – razlika između verzija
m clean up using AWB |
m clean up using AWB |
||
Red 9: | Red 9: | ||
|poštanski kod=11233 |
|poštanski kod=11233 |
||
|pozivni broj=011 |
|pozivni broj=011 |
||
|registarska oznaka= |
|registarska oznaka=BG}- |
||
|gšir=44.57 |
|gšir=44.57 |
||
|gduž=20.557333 |
|gduž=20.557333 |
||
Red 158: | Red 158: | ||
== Spoljašnje veze == |
== Spoljašnje veze == |
||
{{Portal|Beograd}} |
{{Portal|Beograd}} |
||
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Ralja2.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija ( |
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Ralja2.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain}-)] |
||
* [http://wikimapia.org/maps?ll=44.57,20.557333&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa ( |
* [http://wikimapia.org/maps?ll=44.57,20.557333&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia}-)] |
||
* [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/ralja-44-34-20-n-20-33-44-e/ Gugl satelitska mapa ( |
* [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/ralja-44-34-20-n-20-33-44-e/ Gugl satelitska mapa (Maplandia}-)] |
||
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=44.57&longitude=20.557333&zoom=8 Plan naselja na mapi ( |
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=44.57&longitude=20.557333&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest}-)] |
||
{{Opština Sopot}} |
{{Opština Sopot}} |
Verzija na datum 12 juni 2014 u 09:52
Ralja | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Država | Srbija |
Grad | Beograd |
Opština | Sopot |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2022) | 2858 |
Geografija | |
Koordinate | 44°34′12″N 20°33′26″E / 44.57°N 20.557333°E |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 11233 |
Pozivni broj | 011 |
Registarska oznaka | BG}- |
Koordinate: 44° 34′ 12" SGŠ, 20° 33′ 26" IGD
Ralja je naselje u opštini Sopot u Gradu Beogradu. Prema popisu iz 2002. bilo je 2858 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 2580 stanovnika).
Istorija
Varošica je dobila ime po reci Ralji i deli se na dva kraja, na Gornju i Donju Ralju. Za vreme Turaka u Donjoj Ralji je na drumu Beograd-Kragujevac postojala jedna mehana u koju su svraćali i noćivali putnici. Kasnije je (1868. g.) u ovome kraju podignuta nova mehana i to je osnova današnje Ralje. Zatim je podignuta i druga mehana pored reke Ralje. Osim ove dve mehane nije bilo više kuća.
U Gornjoj Ralji do 1884. godine nije bilo ničega. Za vreme trasiranja pruge tu su bile podignute barake, u kojima su stanovali radnici. Nije postojala ni jedna kuća, niti je osim radnika bilo drugih stanovnika.
U ovome delu Ralje podignuta je železnička stanica, i kad je 1884. godine proradila pruga, sazidao je kafanu Jovan Radisavljević i počeo sa njom da radi. Iduće godine su braća Pantići iz Parcana podigli drugu kafanu, i od toga doba su počeli i drugi da se naseljavaju i u Gornju i u Donju Ralju. Varošica tada imala oko 40 kuća; to su poglavito doseljenici iz sela kosmajskog sreza, i to iz Parcana, Popovića, Ropočeva, Lisovića, Amerića i Ivanče. Ima samo nekoliko kuća doseljenika iz Bosne i iz „preka“(Banata)
Godine 1897./98. u Donjoj Ralji je podignuta fabrika cementa, pored koje imala i parni mlin. Oko fabrike je stvorena mala kolonija koju naseljavaju radnici.
Godine 1902. Ralja je proglašena za selo i tada dobila prvog kmeta, ali je činila jednu opštinu sa susednim selom Parcanima, Godine 1923. Ralja je proglašena za varošicu, a 1925. godine. Odvojila se od Parcana i obrazovala zasebnu opštinu.
Do 1923. godine. Ralja nije imala svoju školu. Te je godine škola privremeno smeštena u kuću Stanija Markovića. Godine 1924. dovršena nova školska zgrada na placu koji je opštini poklonio Andreja Mitrović trgoac iz Ralje. Varošica nije imala svoju crkvu služili se sa crkvom u Popoviću. Andreja Mitrović, trgovac, poklonio je plac od 4200 kv. m. za podizanje crkve. (podaci krajem 1921. godine).[1][2]
Demografija
U naselju Ralja živi 2329 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,1 godina (39,2 kod muškaraca i 41,1 kod žena). U naselju ima 883 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,24.
Ovo naselje je u velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.
|
|
Etnički sastav prema popisu iz 2002. | ||||
---|---|---|---|---|
Srbi | 2737 | 95.76% | ||
Crnogorci | 38 | 1.32% | ||
Muslimani | 18 | 0.62% | ||
Romi | 15 | 0.52% | ||
Jugosloveni | 5 | 0.17% | ||
Hrvati | 4 | 0.13% | ||
Makedonci | 3 | 0.10% | ||
Rusi | 2 | 0.06% | ||
Slovenci | 1 | 0.03% | ||
Slovaci | 1 | 0.03% | ||
Rumuni | 1 | 0.03% | ||
Mađari | 1 | 0.03% | ||
nepoznato | 18 | 0.62% |
m | ž | |||
? | 8 | 12 | ||
80+ | 25 | 29 | ||
75-79 | 48 | 52 | ||
70-74 | 66 | 88 | ||
65-69 | 70 | 77 | ||
60-64 | 69 | 75 | ||
55-59 | 70 | 61 | ||
50-54 | 132 | 120 | ||
45-49 | 151 | 143 | ||
40-44 | 108 | 108 | ||
35-39 | 74 | 75 | ||
30-34 | 70 | 80 | ||
25-29 | 96 | 81 | ||
20-24 | 126 | 117 | ||
15-19 | 102 | 104 | ||
10-14 | 73 | 82 | ||
5-9 | 84 | 66 | ||
0-4 | 72 | 44 | ||
prosek | 39.2 | 41.1 |
|
|
|
|
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija | Proizvodnja i snabdevanje... | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 599 | 36 | - | 1 | 155 | 23 | 53 | 66 | 8 | 103 |
Ženski | 407 | 49 | - | - | 61 | 10 | 3 | 58 | 9 | 19 |
Oba | 1006 | 85 | - | 1 | 216 | 33 | 56 | 124 | 17 | 122 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 10 | 20 | 39 | 14 | 25 | 28 | 2 | - | 16 | |
Ženski | 7 | 18 | 22 | 31 | 98 | 14 | - | - | 8 | |
Oba | 17 | 38 | 61 | 45 | 123 | 42 | 2 | - | 24 |
Reference
- ↑ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.26 (dr. B. M. Drobnjaković. Kosamj) i iz „Letopisa“ opštine Ralje, Br.30.
- ↑ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
Korišćena Literatura
- Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927. objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
- „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani
- Napomena
U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.
Spoljašnje veze
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain}-)
- Satelitska mapa (Wikimapia}-)
- Gugl satelitska mapa (Maplandia}-)
- Plan naselja na mapi (Mapquest}-)
Naseljena mesta opštine Sopot |
---|
Babe • Guberevac • Drlupa • Dučina • Đurinci • Mala Ivanča • Mali Požarevac • Nemenikuće • Parcani • Popović • Ralja • Rogača • Ropočevo • Sibnica • Slatina • Sopot • Stojnik |