Maksim Planud – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Xqbot (razgovor | doprinos)
m robot Mijenja: de:Maximos Planudes; kozmetičke promjene
Red 5: Red 5:
Poznavanje [[Latinski jezik|latinskog jezika]] i [[Rimska književnost|rimske književnosti]], skoro izgubljeno u dugovekovnoj i samonametnutoj kulturnoj izolaciji i samopretpostavljenoj superiornosti grčke Vizantije, omogućilo je Planudu da svoju [[Humanizam|humanističku]] orijentaciju učini još stvarnijom nego što je to moglo biti kod drugih njegovih savremenika ili prethodnika. Preveo je veliki broj spisa sa latinskog jezika i približio Vizantiji [[Antički Rim|rimske]] klasike ([[Katon Stariji|Katona]], [[Ovidije|Ovidija]], [[Ciceron]]a, [[Julije Cezar|Cezara]], [[Makrobije|Makrobija]], [[Donat]]a, [[Aurelije Avgustin|Aurelija Avgustina]]). U njegovoj ličnosti i njegovom književnom delu oseća se već vrlo snažno duh novog doba.
Poznavanje [[Latinski jezik|latinskog jezika]] i [[Rimska književnost|rimske književnosti]], skoro izgubljeno u dugovekovnoj i samonametnutoj kulturnoj izolaciji i samopretpostavljenoj superiornosti grčke Vizantije, omogućilo je Planudu da svoju [[Humanizam|humanističku]] orijentaciju učini još stvarnijom nego što je to moglo biti kod drugih njegovih savremenika ili prethodnika. Preveo je veliki broj spisa sa latinskog jezika i približio Vizantiji [[Antički Rim|rimske]] klasike ([[Katon Stariji|Katona]], [[Ovidije|Ovidija]], [[Ciceron]]a, [[Julije Cezar|Cezara]], [[Makrobije|Makrobija]], [[Donat]]a, [[Aurelije Avgustin|Aurelija Avgustina]]). U njegovoj ličnosti i njegovom književnom delu oseća se već vrlo snažno duh novog doba.


==Vanjski linkovi==
== Vanjski linkovi ==


*[http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/2718.html Planudes] from Charles Smith's ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'' (1867), v. 3, pp. 384–390
* [http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/2718.html Planudes] from Charles Smith's ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'' (1867), v. 3, pp. 384–390
*[http://www.gutenberg.org/dirs/etext00/7efgm10.txt ''Select Epigrams from the Greek Anthology''] by J. W. Mackail (Project Gutenberg)
* [http://www.gutenberg.org/dirs/etext00/7efgm10.txt ''Select Epigrams from the Greek Anthology''] by J. W. Mackail (Project Gutenberg)
*[http://www.ancientlibrary.com/greek-anthology/ The Greek Anthology], books 1-6, translated by W. R. Patton, with facing Greek text (Loeb Classical Library, 1916)
* [http://www.ancientlibrary.com/greek-anthology/ The Greek Anthology], books 1-6, translated by W. R. Patton, with facing Greek text (Loeb Classical Library, 1916)


{{stub}}
{{stub}}


[[Category:Bizantski pisci]]
[[Kategorija:Bizantski pisci]]


[[ca:Planudes]]
[[ca:Planudes]]
[[de:Maximus Planudes]]
[[de:Maximos Planudes]]
[[en:Maximos Planoudes]]
[[en:Maximos Planoudes]]
[[es:Maximus Planudes]]
[[es:Maximus Planudes]]

Verzija na datum 29 mart 2010 u 20:45

Maksim Planud (oko 1260-1330) bio je vizantijski književnik, gramatičar i teolog, koji je stvarao tokom vladavine careva Mihajla VIII Paleologa i Andronika II Paleologa. Rođen je u Nikomediji, u maloazijskoj Bitiniji, ali je veći deo života proveo u Carigradu, gde se kao monah posvetio poučavanju i književnosti. Kada se zamonašio promenio je svoje ime "Manojlo" u "Maksim".

Za vizantijsku književnost Planud je značajan kao autor jedne idile u heksametru, kanona sv. Dimitriju i drugih dela, a bavio se i teologijom i istorijom, te sačinio jednu dragocenu antologiju epigrama i čuveni zbornik vizantijskih poslovica. Takođe je ostavio i nekoliko dragocenih spisa iz gramatike (naročito belešku o poreklu političkog stiha), sholije i pisma.

Poznavanje latinskog jezika i rimske književnosti, skoro izgubljeno u dugovekovnoj i samonametnutoj kulturnoj izolaciji i samopretpostavljenoj superiornosti grčke Vizantije, omogućilo je Planudu da svoju humanističku orijentaciju učini još stvarnijom nego što je to moglo biti kod drugih njegovih savremenika ili prethodnika. Preveo je veliki broj spisa sa latinskog jezika i približio Vizantiji rimske klasike (Katona, Ovidija, Cicerona, Cezara, Makrobija, Donata, Aurelija Avgustina). U njegovoj ličnosti i njegovom književnom delu oseća se već vrlo snažno duh novog doba.

Vanjski linkovi